Međunarodni monetarni fond u najnovijem izvješću za 2026. godinu predviđa usporavanje rasta BDP-a na dva posto, dramatičan rast proračunskog deficita te ozbiljne izazove za izvoznike zbog uvođenja europskog CBAM-a.
Bosna i Hercegovina ulazi u fazu zabrinjavajućeg usporavanja gospodarskog rasta i istodobnog ubrzanja inflacije. Rastući troškovi energije, izazvani geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku, te slabljenje potražnje na ključnim izvoznim tržištima stvaraju sve veći pritisak na tamošnje gospodarstvo, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF) nakon završetka redovite misije u okviru konzultacija po Članku IV. za 2026. godinu.
Prema procjenama Fonda, gospodarski rast BiH ove će godine usporiti na dva posto, što je pad u odnosu na 2,1 posto iz prethodne godine. Analitičari MMF-a ističu da negativne učinke globalnog energetskog šoka i slabe vanjske potražnje tek djelomično neutraliziraju ekspanzivna fiskalna politika i snažna domaća potrošnja. Iako se u srednjoročnom razdoblju očekuje postupan oporavak prema stopi od tri posto, Fond upozorava da takav tempo, bez dubokih strukturnih reformi, neće biti dovoljan za značajnije približavanje životnog standarda građana BiH standardu Europske unije.
Dramatičan skok inflacije i proračunskog deficita
Usporedo s usporavanjem gospodarstva, inflacija u BiH ponovno uzima mah. Nakon što je prosječna stopa inflacije porasla s 1,7 posto u 2024. na četiri posto u 2025. godini, MMF predviđa da će ove godine, ponajprije pod utjecajem visokih cijena energenata, dosegnuti visokih 5,4 posto.
Fiskalna politika zemlje također se nalazi pod povećalom. Očekuje se da će konsolidirani proračunski deficit države ove godine skočiti na četiri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), u usporedbi s 2,5 posto iz prošle godine. Kao glavne uzročnike MMF navodi predizborna i socijalna davanja:
- Značajno povećanje mirovina
- Rast plaća u javnom sektoru
- Povećanje ostalih socijalnih transfera
Fond upozorava da ovakva struktura potrošnje izravno potiče inflaciju, produbljuje vanjsku neravnotežu i drastično smanjuje prostor za reakciju države u slučaju novih ekonomskih poremećaja. Kritizirane su i mjere poput univerzalnih popusta na gorivo u Republici Srpskoj, uz preporuku da se pomoć usmjeri isključivo prema socijalno najugroženijim kućanstvima.
Rast vanjskog duga i prijetnja zvana CBAM
MMF je izrazio posebnu zabrinutost zbog ubrzanog vanjskog zaduživanja entiteta. Republika Srpska je na međunarodnim tržištima osigurala 750 milijuna eura financiranja (što čini 7,3 posto njezinog BDP-a), dok je Federacija BiH prikupila 800 milijuna eura (3,9 posto vlastitog BDP-a). Ovakvo oslanjanje na vanjski dug u uvjetima globalne nestabilnosti znatno povećava rizike refinansiranja.
Dodatni, dugoročni udarac za bosanskohercegovačko gospodarstvo predstavlja uvođenje europskog Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), koji stupa na snagu ove, 2026. godine. Novi ekološki nameti izravno pogađaju čak 11 posto ukupnog izvoza BiH u Europsku uniju, a najizloženiji su strateški sektori:
- Proizvodnja električne energije
- Industrija aluminija i cementa
- Proizvodnja željeza i čelika
Kao ključni izlaz iz krize, MMF predlaže hitno provođenje strukturnih reformi povezanih s europskim integracijama, ubrzanje energetske tranzicije te hitnu uspostavu domaćeg sustava za praćenje i verifikaciju emisija stakleničkih plinova u skladu sa standardima EU-a, kako bi domaće tvrtke uopće očuvale konkurentnost na europskom tržištu.
(izvor: Forbes BiH)