Novi sukobi i rast geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku ponovno su uzdrmali svjetsko tržište nafte, a posljedice se već snažno osjećaju i u Bosni i Hercegovini. Cijene goriva na domaćim benzinskim postajama ponovno rastu, pa je tako cijena litre dizela dosegnula 3,55 konvertibilnih maraka, nakon što su distributeri uskladili cjenike s kretanjima na globalnom tržištu.
Budući da se veći troškovi prijevoza redovito prelijevaju i na cijene prehrambenih proizvoda i usluga, građani se opravdano pribojavaju novog vala općeg poskupljenja.
Predstavnici udruga za zaštitu potrošača upozoravaju da ovo poskupljenje dolazi u najgorem mogućem trenutku, kada obitelji očekuju brojni izvanredni troškovi poput opremanja djece za školu te nabave ogrjeva i zimnice. Iz Udruge potrošača „Don“ ističu kako je skok cijena neopravdan jer distributeri automatski podižu maloprodajne cijene čim poskupi barel nafte na burzama, zanemarujući činjenicu da se na crpkama još uvijek prodaju zalihe goriva koje su nabavljene ranije po znatno nižim nabavnim cijenama.
Energetski stručnjaci potvrđuju da je situaciju na tržištu u ovom trenutku teško prognozirati. Almir Bečarević objašnjava da distributeri jednostavno prate rast sirove nafte, čija se cijena na svjetskim burzama s ranijih 65 do 70 dolara popela na oko 90 dolara po barelu. Prema njegovim riječima, tek bi povratak cijene barela na niže razine omogućio pojeftinjenje goriva na benzinskim crpkama, no naglašava kako bi nadležne inspekcije trebale utvrditi ostvaruju li pojedini distributeri ekstraprofit na ovoj krizi. S druge strane, ekonomski analitičar Marko Đogo procjenjuje da bi američka intervencija u Venezueli mogla povećati ponudu i oboriti cijenu nafte na svjetskim burzama, dok sumnje u razvoj situacije u Iranu i dalje unose veliku nesigurnost.
Dok se globalno tržište bori s novim potresima, vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu ponudile konkretno rješenje za zaštitu građana.
Iako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH još u ožujku izglasao izmjene Zakona o trošarinama – što bi odmah smanjilo cijenu goriva za do 50 feninga po litri – taj prijedlog i dalje stoji blokiran u Domu naroda. Zbog izostanka političke volje da se zakon konačno usvoji, građani BiH ostaju izravno izloženi udarcima s globalnog tržišta nafte.