Unatoč geopolitičkim napetostima i inflaciji, najveće svjetske kompanije ostvarile su rekordne prihode, dobit i tržišnu vrijednost, predvođene snažnim valom ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Forbesova lista Global 2000 već 24. godinu zaredom rangira najveće svjetske javno izlistane kompanije prema četiri ključna kriterija: prihodima, dobiti, imovini i tržišnoj vrijednosti. Unatoč trgovinskim napetostima, geopolitičkoj nestabilnosti i upornoj inflaciji, sve četiri kategorije ove su godine dosegnule povijesno rekordne razine.
Najveće svjetske kompanije ostvarile su ukupno 56 bilijuna dolara godišnjih prihoda, što je šest posto više od prošlogodišnjeg rekorda. Ukupna dobit porasla je za 13,9 posto, na 5,5 bilijuna dolara, dok je vrijednost njihove imovine dosegnula 272 bilijuna dolara, što predstavlja rast od 12,9 posto.
Najimpresivniji je ipak rast tržišne vrijednosti. Ukupna tržišna kapitalizacija kompanija s liste Global 2000 skočila je za 31,8 posto u odnosu na prošlu godinu, čime je stvoreno više od 30 bilijuna dolara dodatne vrijednosti za dioničare.
AI sektor kao glavni pokretač tržišnog rasta
Iako listom i dalje dominiraju banke zahvaljujući veličini svojih bilanci, najveći ovogodišnji zamah dolazi iz sektora povezanih s umjetnom inteligencijom. Proizvođači hardvera i računalne opreme, poluvodičke kompanije te softverske tvrtke, uključujući tehnološke divove poput Microsofta i Mete, sada čine više od deset posto liste, odnosno 209 kompanija, u odnosu na 186 godinu ranije.
Ukupna tržišna vrijednost tih kompanija gotovo se udvostručila, s 23,9 na 41,4 bilijuna dolara, te čini čak 57 posto ukupnog povećanja tržišne vrijednosti svih kompanija na listi u odnosu na prošlu godinu. Jednostavno rečeno, entuzijazam investitora oko umjetne inteligencije trenutno je glavni pokretač rasta dobiti i valuacija na svjetskim tržištima kapitala.
“Umjetna inteligencija nije samo tehnologija. Ona je način razmišljanja. Novi jezik. AI će postati sastavni dio našeg svakodnevnog života i poslovanja”, izjavio je Richard Attias, predsjednik neprofitnog Future Investment Institutea, uoči Forbesovog godišnjeg Iconoclast Summita u New Yorku. “Utjecat će na sve.”
Tko su najveći pobjednici AI revolucije?
- Nvidia je među proizvođačima čipova napredovala za 20 mjesta i zauzela 27. poziciju na listi, postavši najvrjednija poluvodička kompanija na svijetu.
- Južnokorejski SK Hynix, čiji su memorijski čipovi visokog kapaciteta ključni za AI servere, skočio je čak 107 mjesta i stigao do 48. pozicije.
- Među proizvođačima hardvera snažno je napredovao tajvanski Hon Hai Precision (Foxconn), najveći svjetski proizvođač iPhonea i AI servera, koji je napredovao za 55 mjesta do 82. pozicije.
- Kalifornijski proizvođač flash memorije SanDisk ušao je na listu na 614. mjesto, nakon što prošle godine uopće nije bio među 2.000 najvećih.
- Na softverskoj strani, Alphabet (matična kompanija Googlea) napredovao je za pet mjesta i sada zauzima četvrtu poziciju.
- CoreWeave, tvrtka specijalizirana za cloud infrastrukturu za AI, skočila je za čak 706 mjesta i stigla do 1093. pozicije.
Eksplozija potražnje za podatkovnim centrima i sirovinama
Val ulaganja u umjetnu inteligenciju podigao je i sektor sirovina, koji profitira od fizičke strane AI revolucije. Investitori su bogato nagradili proizvođače bakra, kobalta, litija, kemikalija i drugih sirovina potrebnih za proizvodnju čipova i energetskih sustava. Rudarski div Rio Tinto napredovao je za 24 mjesta na 111. poziciju nakon sklapanja dvogodišnje suradnje s Amazon Web Servicesom (AWS). Američki proizvođač čelika Nucor skočio je za 84 mjesta na 416. poziciju zahvaljujući potražnji za modularnim čeličnim konstrukcijama koje se koriste u podatkovnim centrima.
Sami podatkovni centri postali su kralježnica AI utrke. Tržišna vrijednost građevinskih kompanija koje projektiraju, grade i hlade te objekte porasla je za 30,7 posto, dok im je dobit skočila za 46,4 posto. Teksaški Comfort Systems USA napredovao je za čak 698 mjesta do 93. pozicije. Sličan uspon zabilježio je i Vertiv Holdings, proizvođač energetskih i rashladnih sustava za AI podatkovne centre, koji je skočio za 353 mjesta na 821. poziciju, postavši ključni infrastrukturni partner Nvidije u razvoju takozvanih “AI tvornica”.
Tradicionalni divovi i banke i dalje drže vrh
Čak i usred procvata umjetne inteligencije, banke i dalje dominiraju listom prema broju kompanija i ukupnoj imovini. Na ovogodišnjoj listi nalazi se 314 banaka, a zajedno upravljaju imovinom vrijednom 140,4 bilijuna dolara, što predstavlja više od polovine ukupne imovine svih kompanija na listi.
JPMorgan Chase već četvrtu godinu zaredom drži čvrsto prvo mjesto kao najveća američka banka s imovinom od 4,9 bilijuna dolara. Razlog dominacije financijskog sektora djelomično leži u metodologiji (goleme bilance), ali i u povišenim kamatnim prinosima koji su im omogućili veće zarade.
Na drugom mjestu nalazi se Amazon s 742,8 milijardi dolara prihoda i tržišnom vrijednošću od 2,8 bilijuna dolara. Među deset najvećih i dalje su Berkshire Hathaway, Saudi Aramco, Bank of America (jedina kompanija koja je među top 10 od prve liste iz 2003. godine) te tri kineska bankarska diva: ICBC, China Construction Bank i Agricultural Bank of China.
Geografska dominacija SAD-a i uspon vojne industrije
Značajan napredak ostvarile su i kompanije iz sektora zrakoplovstva i obrane, čija je dobit porasla za čak 78,5 posto zbog geopolitičkih sukoba i rasta državnih proračuna za obranu. Francuski Safran napredovao je za 398 mjesta na 211. poziciju, Boeing je skočio za 289 mjesta na 160. poziciju, dok je britanski Rolls-Royce napredovao za 67 mjesta i zauzeo 263. poziciju.
Promatrano prema državama, Sjedinjene Američke Države i dalje uvjerljivo predvode listu s 593 kompanije te dominiraju tržišnom vrijednošću – američke tvrtke zajedno vrijede oko 67,9 bilijuna dolara, što je više od polovine ukupne vrijednosti cijele liste. Kina (zajedno s Hong Kongom) drži drugo mjesto s 340 predstavnika, dok je Japan treći sa 179 kompanija.
Forbes Global 2000 tako ostaje spomenik i staroj i novoj ekonomiji. Najveća promjena tijekom 2026. godine nije u onome što najveće svjetske kompanije prodaju, već u načinu na koji investitori vrednuju budućnost, čvrsto vjerujući da ona pripada umjetnoj inteligenciji.
