Prije nego što uopće slete, komarci izdaleka čitaju signale našeg tijela. Saznajte nalazite li se visoko na listi želja ovih krvopija.
Ja sam magnet za komarce.
Bez obzira na to kamo u svijetu otputujem na ljetni odmor, jedna je stvar sigurna: neizbježno će me izbosti komarci. Dobijem goleme plikove koji me svrbe tjednima. S druge strane, drugi koji su sa mnom uopće ne pate. Ni jedan jedini ubod. A oni koji i budu ubodeni, često prođu tek s malom crvenom točkicom. Moji se prijatelji već dugo šale da mi je krv sigurno „privlačno slatka“.
Ispostavilo se da bi mogli biti u pravu. Naša tijela izlučuju brojne biološke markere – uključujući dah i tjelesni miris – koji određuju nečiju podložnost ubodima. Za neke su ljude ti markeri neodoljivo jaki.
Evo tri načina na koja vas ove krvopije mogu nanjušiti i pratiti.
Ugljični dioksid signalizira da ste spremni za ubod
Samo ženke komaraca bodu ljude. Ljudska ih krv privlači zbog proteina koji su im potrebni za razvoj jajašaca. Koriste vizualne i olfaktorne znakove (vid i miris) kako bi identificirale svoje mete s udaljenosti od oko 10 metara. Među tim znakovima su i valovi ugljičnog dioksida ($CO_2$) koje izdišemo kroz dah i kožu.
Ljudski dah šalje signal $CO_2$ komarcima, što aktivira „ponašanje traženja domaćina“ u njihovim olfaktornim organima. Odrasli ljudi su stoga privlačniji od djece jer proizvode više $CO_2$. No, to također znači da komarce privlače i nei zvan ljudski izvori $CO_2$, zbog čega su suhi led i plinski cilindri s $CO_2$ korisni alati za zamke za komarce.
„Stavite četiri osobe na isto mjesto i jedna može privući oko 90% uboda.“ – Heather Ferguson
Tjelesna toplina pojačava privlačnost
Istraživanja pokazuju da komarce privlače i toplina te vlaga (a $CO_2$ dodatno pojačava tu privlačnost prema toplini).
Trudnice su stoga dvostruko privlačnije komarcima u usporedbi sa ženama koje nisu trudne. To je zato što trudnoća povećava metaboličke zahtjeve i volumen disanja, što rezultira time da se izdiše više topline i $CO_2$.
„Imate malu pećnicu u sebi; topliji ste“, kaže Steve Lindsay, profesor entomologije javnog zdravstva na Sveučilištu Durham u Velikoj Britaniji.
Ljudi koji vježbaju mogu privremeno biti privlačniji komarcima, osobito tijekom i neposredno nakon napora, zbog povećane metaboličke potrebe koja povećava proizvodnju $CO_2$ te ih čini toplijima i znojnijima. Krupniji ljudi, koji obično proizvode više topline i izdišu više $CO_2$, također mogu jače privlačiti komarce.
Koža odaje miris uspjeha
Kako se komarci približavaju (na udaljenost manju od 10 metara), oni identificiraju žrtve putem niza znakova, uključujući mirise kože i daha.
„U biti, radi se o mirisu“, kaže Lindsay o tome što određuje koga će komarac ubosti. „Male, vrlo hlapljive kemikalije čine razliku. Komarci žive u kemijskom svijetu.“
Zajedno s drugim znanstvenicima, Lindsay je razotkrio mit o tome da su ljudi sa „slatkom krvlju“ skloniji ubodima te je otkrio da komarce zapravo privlači naš jedinstveni „miris kože“. Mikrobiom kože može razgraditi ugljikohidrate, masne kiseline i peptide na koži u hlapljive organske spojeve (VOC), koji lako isparavaju u zrak i koje komarci mogu razlikovati. Na našoj koži postoji preko 500 takvih spojeva.
„Vaša relativna privlačnost komarcima uglavnom je fiksna.“ – Steve Lindsay
Komarci su već sami po sebi privučeni amonijakom i mliječnom kiselinom na našoj koži, a prisutnost karboksilnih kiselina tu privlačnost čini još snažnijom.
Istraživači sa Sveučilišta Rockefeller u SAD-u analizirali su miris kože 64 osobe koje su šest sati nosile najlonske rukave. Komarci su mogli birati između uzoraka najlona – koji su djelovali kao „uređaji za prikupljanje mirisa“ – i pokazali su jasnu sklonost mirisu pojedinaca s višom razinom karboksilnih kiselina.
Istraživači su izračunali ocjenu privlačnosti za svaku osobu i otkrili da je najviša ocjena bila 100 puta veća od najniže. Te su razlike ostale dosljedne godinama, bez obzira na promjene u načinu života.
Što možete učiniti kako biste spriječili ubode komaraca?
Postoje „minimalni ili nejasni“ dokazi da jedenje češnjaka ili uzimanje dodataka vitamina B može pomoći u odbijanju komaraca, kaže Heather Ferguson, profesorica medicinske entomologije na Sveučilištu u Glasgowu u Škotskoj. Ona preporučuje korištenje provjerenih repelenata kao što su DEET, pikaridin ili PMD, te pokrivanje dugim rukavima i hlačama tretiranim insekticidima. Pokrivenost je važna jer se ubodi nakupljaju na izloženim dijelovima tijela. Zaštita slabi sa znojem i vremenom, pa je važno ponovno nanošenje.
Mikrobiom kože također može utjecati na to koliko smo privlačni komarcima. Istraživači sa Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj otkrili su da su ljudi koji su bili vrlo privlačni komarcima koji prenose malariju imali drugačiju bakterijsku zajednicu na svojoj koži – brojniju, ali manje raznoliku – od onih koji su bili manje privlačni. To može biti zato što kožne bakterije igraju važnu ulogu u proizvodnji ljudskog tjelesnog mirisa, a bez bakterija, ljudski je znoj bezmirisan za ljudski nos.
Studije na blizancima pokazale su da jednojajčani blizanci jednako privlače komarce, dok se dvojajčani blizanci razlikuju, što sugerira da se miris koji utječe na „privlačnost za ubode“ može naslijediti.
Nisu svi ubodi jednaki
Ljudi mogu reagirati na vrlo različite načine na ubode komaraca. Studija asocijacija na razini cijelog genoma otkrila je snažnu genetsku vezu između gena našeg imunološkog sustava i njihovog utjecaja na to kako naša tijela reagiraju na ubode komaraca. Zanimljivo je da su se te genetske regije također preklapale s onima povezanima s alergijama.
Osim toga, predispozicija za veće, intenzivnije reakcije na ubode (veličina i svrbež) može potaknuti vašu percepciju da ste magnet za komarce. „Neki ljudi misle da ih komarci više bodu samo zato što jače reagiraju“, kaže Ferguson. „Netko može biti često uboden, a da jedva reagira.“
I premda netko od nas biološki može biti lakša meta, nitko nije potpuno siguran s radara komaraca. Kako Ferguson kaže: „Čak i ako vjerujete da vas ne bodu, ipak biste se trebali zaštititi.“