Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske (RS) odlučilo je kako u Zakonu o dopunama Kaznenog zakona RS-a, kojima su zabranjeni simboli Armije Republike Bosne i Hercegovine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka te da su zahtjevi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS “neosnovani jer se zakon ne odnosi na zastavu Republike BiH, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH”.
Klub izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a uputilo je zahtjev Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS u svezi ove zakonske odredbe.
Iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS poručili su, nakon usvajanja dopuna Zakona kako je “cilj zabrane zastave s ljiljanima napraviti Bošnjake narodom trećeg reda u RS” te da će sljedeći korak biti obraćanje Ustavnom sudu BiH. Ali, u odluci stoji kako se zakon ne odnosi na nekadašnju zastavu Republike BiH koju okarakteriziraju ljiljani, već na zastavu Armije RBiH koju okarakterizira natpis ‘Armija Republike Bosne i Hercegovine’ s dva ukrštena mača i grbom s ljiljanima.
Ovu razliku ne razumiju, ili ne žele razumjeti, niti pojedini služenici MUP-a RS koji su nakon izglasavanja zakona počeli sankcionirati one koji su u pojedinim prigodama isticali zastavu nekadašnje RBiH.
Podsjetimo, nakon što je Vlada RS početkom srpnja usvojila Zakon o dopunama Kaznenog zakona RS, a kojim se za javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine uvodi kazna zatvora od tri godine, odnosno, do pet godina zatvora, ukoliko su posrijedi teže posljedice.
Također, Zakonom o dopunama Kaznenog zakona RS, izuzev simbola Armije RBiH, uvedene su zatvorske kazne za sve one koji putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu “promoviraju, veličaju, šire, podržavaju ili potiču pozitivno vrednovanje, prihvaćanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH”.
No, zakon nema kaznene odredbe o veličanju četničkog pokreta.
Vijeće je, između ostaloga, ocijenilo kako su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda prema kojima je “ratio legis” osporenih zakonskih odredaba sankcioniranje isticanja službenih obilježja Republike BiH na teritoriji RS-a irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu RBiH, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH, a kako to smatra Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske.
Vijeće smatra da se ni navodi ovog Kluba prema kojima Armija BiH predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda ne mogu dovesti u svezu sa odredbom iz Ustava Republike Srpske dopunjenog amandmanom o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
“Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije s obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda”, stoji u obrazloženju odluke.
Ostale navode iz obrazloženja o povrjedi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda Vijeće je ocijenilo paušalnim, budući da ne sadrže pravnu argumentaciju u smislu ustavnih jamstava o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i ne mogu se, u smislu Ustava RS-a, dovesti u svezu s vitalnim nacionalnim interesom jednog konstitutivnog naroda.
No, Ustavni sud RS-a je donio i odluku o vetu na Zakon o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, rekavši da je ovdje povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Vijeće ovog suda za zaštitu vitalnog interesa utvrdilo je da je kroz zakonsku formulaciju “osjećaje srpskog naroda” povrijeđeno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti iz Ustava Republike Srpske.
Smatra da je legitimno pravo svakog konstitutivnog naroda da zakonodavnim mehanizmima očuva svoj nacionalni identitet, pri čemu nijedan konstitutivni narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na jedan ili drugi, odnosno sva tri konstitutivna naroda svoja prava, slobode i obaveze ostvaruju pod jednakim uvjetima i na način kako je to utvrđeno Ustavom Republike Srpske.
“U tom smislu, isticanjem interesa samo jedne etničke grupe, odnosno selektivnom zaštitom vrijednosti samo jednog naroda kroz osporenu zakonsku formulaciju povrijeđeno je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda”, navode iz Ustavnog suda RS-a.
/Republika/