Sjedinjene Države u utorak su uvele sankcije Tomoko Akane, japanskoj sutkinji koja je predsjednica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), navodi se na internetskoj stranici američkog Ministarstva financija.
Taj je potez najnovija eskalacija u kampanji Trumpove administracije protiv suda sa sjedištem u Haagu, koji je međunarodna zajednica osnovala 2002. godine za kazneni progon ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti. SAD nije član tog suda.
Međunarodni kazneni sud je u srijedu čvrsto odbacio sankcije koje ju Sjedinjene Američke Države uvele njegovoj predsjednici Tomoko Akane. Ove sankcije su očiti napad na neovisnost nepristrane sudske ustanove, objavio je sud sa sjedištem u Haagu u srijedu.
Izuzev Akane, američka vlada sankcije namjerava uvesti i višem senegalskom pravniku Abdoulayu Seyeu. Sud je kazao da te mjere “potkopavaju vladavinu prava” i ugrožavaju međunarodni pravni poredak.Sud je ponovo potvrdio da će “nastaviti posve izvršavati svoju obvezu neovisno i nepristrano, u potpunom skladu s Rimskim statutom te u interesu žrtava međunarodnih zločina”.
Seye je jedan od glavnih tužitelja u istrazi protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Pojasu Gaze. ICC je izdao nalog za uhićenjem Netanyahua 2024.
SAD je prošle godine uveo ciljane sankcije za nekoliko dužnosnika ICC-a, uključujući tužitelje i suce, navodeći kao razlog naloge za uhićenje koje je ICC izdao za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra obrane Yoava Gallanta, kao i na raniju istragu o američkim postrojbama u Afganistanu.
Sankcije zamrzavaju svu imovinu koju ti pojedinci eventualno imaju u SAD-u i praktički ih odsijecaju od američkog financijskog sustava, s kojim gotovo sve banke koje posluju na međunarodnoj razini imaju bliske veze.
U lipnju je troje sudaca Međunarodnog kaznenog suda tužilo Trumpa i njegovu administraciju zbog sankcija, tvrdeći da su te mjere protuzakonite.
Ministarstvo financija u utorak je izdalo i opću licencu kojom se odobrava postupno okončanje transakcija koje uključuju Akane do 17. rujna.
Američki državni tajnik Marco Rubio prošlog je mjeseca rekao da će administracija pojačati mjere za podrivanje ICC-a, uključujući diplomatsku kampanju s ciljem uvjeravanja drugih zemalja da napuste tu instituciju.
Rubio je tvrdio da Sud predstavlja prijetnju američkom osoblju koje provodi Trumpovu strogu useljeničku politiku ili napade na brodove optužene za prijevoz droge, kao i drugim pripadnicima američkih oružanih snaga.
Trump je rekao da je kampanja usmjerena na obranu Netanyahua i drugih od kaznenog progona, a ne njega samoga.
Reuters je otkrio da su sankcije Trumpove administracije protiv dužnosnika ICC-a djelomično bile namijenjene sprječavanju budućih pokušaja da se republikanski predsjednik ili njegovi dužnosnici pozovu na odgovornost za američke vojne akcije u inozemstvu.
Sjedinjene Države nikada nisu bile članica suda. ICC se poziva na nadležnost samo ako država članica nije u mogućnosti ili ne želi sama procesuirati zločine.
Međutim, statut ICC-a također daje sudu ovlast za progon teških zločina počinjenih na teritoriju država članica koje počine državljani država koje nisu članice, prenosi HINA.
Sud se suočava s velikim pritiskom američke vlade, prvenstveno zbog istrage protiv Netanyahua. Sankcije se djelatnicima suda uvode od početka 2025.
Prema ICC-u, američke sankcije sada pogađaju devet od 18 sudaca, oboje zamjenika glavnog tužitelja, bivšeg glavnog tužitelja te jednog djelatnika iz SAD-a.
uključuju zamrzavanje imovine u američkim bankama te onemogućavanje korištenja financijskih usluga koje pružaju američke banke.
EU izrazio podršku predsjednici ICC-a
Europska unija je izrazila svoju “čvrstu” podršku predsjednici Međunarodnog kaznenog suda (ICC), Tomoko Akane iz Japana, nakon što joj je SAD uveo sankcije, smatrajući odluku “politiziranom”.
Sankcije, koje su Sjedinjene Države najavile prethodnog dana, usmjerene su i na sadašnjeg zamjenika tužitelja tog suda, senegalskog suca Abdoulayea Seyea, čime se im se zabranjuje ulazak u zemlju i blokiraju sve nekretnine i financijske transakcije u SAD-u, najvećem svjetskom gospodarstvu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa potvrdili su svoju “čvrstu” podršku Tomoko Akane, “koja mora biti u stanju djelovati potpuno neovisno i bez vanjskog pritiska”.
Protivljenje odluci izrazili su i japanski, njemački i nizozemski dužnosnici.
Radi se o sudu sa sjedištem u Haagu, koji je međunarodna zajednica osnovala 2002. godine za kazneni progon ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti.
Japan razočaran zbog pritiska Washingtona na Međunarodni kazneni sud
Japan je u srijedu ocijenio američke sankcije protiv predsjednice Međunarodnoga kaznenog suda (ICC), Tomoko Akane “vrlo žalosnima” u sklopu napada na instituciju koju Washington optužuje za “politizaciju”.
Ove sankcije, koje su Sjedinjene Države najavile prethodni dan odnose se i na sadašnjeg zamjenika tužitelja ICC-a, senegalskog suca Abdoulayea Seyea. Sucima je zabranjen ulaz u zemlju i blokirane su im sve transakcije nekretninama, kao i financijske transakcije u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Tokio, glavni financijski donator ICC-a i blizak saveznik Sjedinjenih Država osudio je “vrlo žalosne” mjere u izjavi koju je u srijedu objavilo ministarstvo vanjskih poslova.
“Japan je dosljedno podržavao ICC u njegovim naporima da procesuira i kazni najteže zločine koji zabrinjavaju međunarodnu zajednicu i u naporima da održi vladavinu prava”, kaže se u objavi.
Njemačka je izvijestila da je “od ključnog značaja braniti i štititi ICC kao neovisnu instituciju”.
“Podržavamo ICC i njegovu predsjednicu Tomoko Akane”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.
Sankcije su prvenstveno odgovor na istrage ICC-a o Izraelu, savezniku SAD-a. Sud je 2024. izdao nalog za uhićenjem izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u vezi s ratom u Gazi.
Diplomatski potezi Washingtona protiv ICC-a
Prošli je mjesec Washington pokrenuo veliku diplomatsku ofenzivu protiv ICC-a, optuživši ga da “predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama. Čad i Venezuela, koja je bliska Washingtonu od hapšenja predsjednika Nicolása Madura, nedavno su slijedili američki primjer objavivši nakanu da napuste ICC, a Rubio je nedavno rekao kako je uvjeren da će i ostale zemlje slijediti njihov primjer.
“Trumpova administracija bila je jasna: ICC je korumpiran i visoko politiziran nadnacionalni sud koji je zlonamjerno zloupotrijebio svoje ovlasti i prekoračio svoj mandat”, kazao je Rubio. “Nećemo tolerirati da se potkopava suverenitet država”, dodao je američki državni tajnik
U reakciji na tu izjavu Sud je priopćio da “mjere usmjerene na suce, tužitelje i osoblje koje radi na ispunjavanju mandata što su ga ICC-u povjerile države, potkopavaju vladavinu prava”, prijeteći “samome međunarodnom pravnom poretku”.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen izrazio je žaljenje zbog odluke SAD-a tvrdeći da sudovi moraju moći “slobodno ispunjavati svoje zadaće”.
Osnovan 1998. i operativan od 2002., ICC, stalni međunarodni kazneni sud, odgovoran je za suđenje osobama optuženim za genocid, zločine protiv čovječnosti, zločine agresije i ratne zločine.
Trenutačno se suočava s ozbiljnom krizom, a meta su mu Sjedinjene Države – potpisnice Rimskog statuta kojim je osnovan ICC, ali ga nikada nisu ratificirale.
Ni Izrael ni Rusija nisu članice.
Godine 2023. ICC je izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove uloge u ratu u Ukrajini, što je navelo Moskvu da izda vlastite naloge za uhićenje visokih dužnosnika Suda.
Među njima je bila Tomoko Akane (70), sutkinja Međunarodnoga kaznenog suda od 2018., koja je izabrana za predsjednicu u ožujku 2024.
“Čak i ako sudac umre, lako ga je zamijeniti, tako da nema smisla ciljati nas”, rekla je nakon ruske objave.
U Sjedinjenim Državama organizacije za ljudska prava nedavno su podnijele tužbe osporavajući sankcije koje je američki predsjednik Donald Trump nametnuo Sudu, tvrdeći da one ometaju sposobnost žrtava ratnih zločina u ostvarivanju pravde.
/Desk/