Dugotrajni niski vodostaji prisilili su ključne europske industrijske sektore – uključujući preradu nafte, nuklearnu energiju i kemijsku industriju – na smanjenje proizvodnje uslijed nestašice sirovina i vode za hlađenje.
Europa se posljednjih godina suočava sa sve ekstremnijim toplinskim valovima. Dok su protekli mjeseci donijeli suše i razorne požare diljem Španjolske, Francuske i Italije, u drugim dijelovima kontinenta izbija nova kriza: vitalne vodene prometnice, poput Rajne i Dunava, pale su na iznimno niske, u nekim dijelovima i povijesno rekordne razine.
Ovakav pad vodostaja drastično otežava teretni promet. Riječni brodovi prisiljeni su ploviti s minimalnim teretom, komercijalni promet na pojedinim dionicama gotovo potpuno stoji, a logistički operativci moraju tražiti znatno složenije i skuplje alternative.
Rajna presječena: Brodovi plove s minimalnim kapacitetima
Jedan od glavnih problema jest nemogućnost teretnih brodova da prevoze pune kapacitete, zbog čega se teret mora dijeliti na više plovila ili preusmjeravati na željeznicu i ceste.
Ključno mjerno mjesto Kaub na Rajni palo je ispod kritične razine od 30 centimetara, dosegnuvši krajem srpnja svega 27 centimetara, uz prognoze daljnjeg pada. (Prikazana vrijednost odnosi se na indeks vodomjera, a ne na ukupnu dubinu rijeke ili plovnog puta).
Budući da se Rajna proteže na oko 1.230 kilometara od Švicarskih Alpa do Sjevernog mora, njezin je zastoj zadao blizak udarac europskom gospodarstvu.
„U praksi su Gornja Rajna i rijeka Majna sada praktički odsječene od trgovačkog čvorišta Amsterdam-Rotterdam-Antwerpen (ARA)”, objavila je agencija Argus u svom izvješću.
Za kemijsku i petrokemijsku industriju, smanjene dubine plovnog puta ograničavaju isporuke esencijalnih sirovina, poput nafte i ukapljenog naftnog plina (UNP), iz sjevernomorskih luka prema tvornicama u unutrašnjosti. Giganti poput LyondellBasella i BASF-a već su proglasili ili upozorili na više sile (force majeure) i moguće nestašice proizvoda.
Čak je i čelični div Thyssenkrupp morao blago smanjiti proizvodnju u svojoj čeličani u Duisburgu, jer teretnjaci sa sirovinama teško prolaze kroz plitka uska grla.
Dunav na rekordnom minimumu: Gašenje nuklearnih elektrana i kriza u poljoprivredi
Slična, ako ne i teža situacija je na Dunavu. Zbog dugotrajnih visokih temperatura i nedostatka oborina, vodostaj Dunava u Budimpešti pao je na povijesno najnižu razinu od 23 centimetra — što je 10 centimetara ispod dosadašnjeg rekorda iz 2018. godine.
Ministarstvo graditeljstva i prometa Mađarske potvrdilo je da je većina teretnih brodova zaustavljena duž mađarske dionice Dunava, dok oni koji još plove nose svega 10 % do 20 % svog uobičajenog tereta. U Srbiji teretnjaci i tankeri plove sa svega 30 % do 40 % kapaciteta.
Niski vodostaj i visoke temperature vode izazvali su i ozbiljnu energetsku krizu:
- Mađarska: Nuklearna elektrana Paks morala je smanjiti proizvodnju i po prvi put u povijesti potpuno ugasiti jedan od svoja četiri reaktora, čime je ukupni kapacitet elektrane pao na 60 %.
- Rumunjska: Državni proizvođač Nuclearelectrica obustavio je rad Objekta 1 nuklearne elektrane Cernavodă, a ubrzo potom i Objekta 2, ostavljajući po prvi put oba reaktora van pogona istovremeno zbog iznimno niskog vodostaja Dunava.
- Srbija: Zbog nemogućnosti riječnog transporta, Srbija je u srpnju primila samo 25 % planiranog uvoza goriva, zbog čega je vlada odobrila korištenje operativnih robnih rezervi.
Niski vodostaji i suša teško su pogodili i poljoprivredu — u Srbiji su poremećeni transport žitarica i navodnjavanje u Vojvodini, dok su u Rumunjskoj vlasti uvele restrikcije na navodnjavanje. Mađarska je u četvrtak proglasila izvanredno stanje zbog suše koja je zahvatila čak 74 % teritorija zemlje.
Kako se industrija može prilagoditi?
Jedan od najvećih izazova s Rajnom i dijelovima Dunava jest njihovo stenovito korito koje se ne može lako produbljivati bagrovanjem. Stoga rješavanje ovog problema zahtijeva kombinaciju inženjerskih, tehnoloških i logističkih mjera:
- Inženjerski zahvati: Njemačke vlasti planiraju projekte optimizacije plovnog puta na Srednjoj Rajni kako bi produbile kritične točke za dodatnih 20 centimetara, dok se preuređenjem riječnih prepreka voda usmjerava u glavni plovni kanal.
- Novi dizajn brodova: Tvrtke poput HGK Shippinga i BASF-a već razvijaju i koriste plovila s plitkim gazom, izrađena od laganih čelika visoke čvrstoće, koja mogu nositi značajan teret čak i pri iznimno niskom vodostaju.
- Logističke prilagodbe: Industrija se sve više okreće kombiniranom transportu, građenju većih skladišta u unutarnjim lukama za stvaranje zaliha tijekom kišnih sezona te korištenju mreža manjih brodova umjesto velikih sastava teretnica.