Prema najnovijim prognozama Eurostata, Europa se suočava sa značajnim demografskim padom koji će do 2100. godine smanjiti broj stanovnika za 11,7 posto, odnosno za otprilike 53 milijuna ljudi.
Iako se predviđa da će populacija bloka od 27 zemalja blago rasti do 2029. godine, kada bi trebala dosegnuti vrhunac od 453 milijuna, nakon toga će ući u dugotrajni pad. Procjenjuje se da će broj stanovnika pasti na ispod 400 milijuna do kraja stoljeća. Ovakav trend donosi drastične promjene u strukturi društva; broj radno sposobnog stanovništva nastavit će padati, dok će se udio osoba starijih od 80 godina više nego udvostručiti.
Glavni uzrok: Pad fertiliteta
Glavni uzrok pada populacije je kontinuirani pad stope fertiliteta, koja je u Europi pala na skoro 1,3 djeteta po ženi. To je znatno ispod razine potrebne za prostu reprodukciju stanovništva, koja iznosi 2,1 dijete.
Politički odgovori i ekonomska neizvjesnost
U Francuskoj, gdje je 2025. godine broj umrlih premašio broj rođenih po prvi put od Drugog svjetskog rata, predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na „demografsko naoružavanje“. Službeni Pariz već je pokrenuo inicijative za proširenje usluga nataliteta i povećanje podrške obiteljima, apelirajući na mlade da ranije planiraju roditeljstvo.
Ovaj demografski pomak stvara izravan pritisak na:
- Mirovinske sustave: Manji broj radnika financirat će sve veći broj umirovljenika.
- Zdravstvene usluge: Starenje populacije zahtijeva značajno veća ulaganja u njegu i medicinsku infrastrukturu.
Migracije pod znakom pitanja
Iako su migracije ranije pomagale u ublažavanju depopulacije, istraživanja Europskog parlamenta sugeriraju da one ne mogu u potpunosti nadomjestiti nizak prirodni priraštaj. Jednako tako, migracijske politike postaju sve restriktivnije. U Njemačkoj je kancelar Friedrich Merz nedavno predložio plan prema kojem bi se oko 80 posto Sirijaca koji trenutno borave u toj zemlji trebalo vratiti u svoju domovinu u naredne tri godine.
Za poslovne lidere i investitore ovi podaci signaliziraju eru smanjene potrošačke baze i kroničnog nedostatka radne snage na europskom tržištu u desetljećima pred nama.
Situacija u Bosni i Hercegovini
Kako je ranije za Forbes BiH izjavio Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ukoliko se nastavi postojeći trend, BiH će 2070. godine imati milijun i pol stanovnika, od čega će 40 posto biti starije od 65 godina.
„Ako uzmemo u obzir afrički kontinent, prosječna starost u tim zemljama je između 15 i 18 godina. Kod nas je prosječna starost, prema procjenama, 43 godine, dok je prema popisu stanovništva bila 39,5 godina“, ističe Osmić.