AfD je na pokrajinskim izborima u maloj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt s 43,8 posto glasova ostvario rekordan rezultat i uvjerljivo pobijedio sve ostale stranke. Stranci, međutim, za vladanje nedostaje vlastita većina. S obzirom na to da je Alternativa za Njemačku (AfD) u toj maloj saveznoj pokrajini pod nadzorom Ureda za zaštitu ustava kao „potvrđeno desno ekstremistička” stranka, sve su ostale stranke prije izbora isključile vladajuću koaliciju s njom. Zbog toga formiranje vlade u toj istočnonjemačkoj pokrajini nailazi na određene poteškoće.
Uvjerljiva pobjeda za Alternativu za Njemačku (AfD), težak poraz za Kršćansko-demokratsku uniju (CDU): izbori u Saskoj-Anhaltu imaju potencijal uzdrmati i saveznu politiku, prije svega Uniju CDU/CSU te kancelara Friedricha Merza.
CDU u Saskoj-Anhaltu ispod 20 posto, što je manje od polovine rezultata AfD-a. To je šok za CDU, koji je glavna tajnica Franziska Hoppermann u svojoj prvoj reakciji opisala vrlo oprezno: „U svakom je slučaju ovo vrlo težak rezultat za nas i utječe na sve nas kao kršćanske demokrate.”
Ali, CDU je veĆ 2018. odlučio da neće surađivati ni s Ljevicom ni s desnicom. Merz je to ponovio samo prije nekoliko dana: „I kod AfD-a i kod Ljevice postoje tako temeljne razlike u odnosu na Uniju da je suradnja isključena.”
“Pružanje ruke” jer sami ne mogu…
Nositelj liste AfD-a i veliki pobjednik izbora Ulrich Siegmund najavio je na izbornu večer na televiziji ARD: „Kao demokrat, pružit ću ruku svim snagama koje s nama žele provesti temeljni politički zaokret.” No istodobno je naglasio da trenutačno ne vidi niti jednu političku snagu koje bi dolazila u obzir za zajedničko vladanje.
Tu ubraja ponajprije i kršćanske demokrate, CDU, koji u Saskoj-Anhalt, kao i na saveznoj razni, stoje na čelu koalicijske vlade. Siegmund je, kao i cijelo vodstvo stranke AfD, CDU-ovu politiku strogog distanciranja od AfD-a proglasio neuspjelom. Na televiziji ZDF predsjednica stranke AfD Alice Weidel oštro je kritizirala njihov tzv. protupožarni zid prema AfD-u: „CDU više neće pobijediti ni na jednim izborima, ni na saveznim. A time proizlazi posve jasan mandat za vladanje za AfD. Jer mi smo demokrati, mi ne podižemo protupožarne zidove.”
Ulrich Siegmundnaglasio je u izbornoj večeri da mu je provedba programa AfD-a važnija od opcija vlasti: „Sa mnom neće biti izvijanja.” Već je prije izbora 35-godišnji nositelj liste AfD-a neprestano najavljivao da želi vladati isključivo samostalno, kako bi u Njemačkoj pokrenuo temeljnu promjenu politike.
Stranci, međutim, za vladanje nedostaje vlastita većina. S obzirom na to da je Alternativa za Njemačku (AfD) u toj maloj saveznoj pokrajini pod nadzorom Ureda za zaštitu ustava kao „potvrđeno desno ekstremistička” stranka, sve su ostale stranke prije izbora isključile vladajuću koaliciju s njom. Zbog toga formiranje vlade u toj istočnonjemačkoj pokrajini nailazi na određene poteškoće, prenosi DW.
Radikalan vladin program AfD-a
A vladin program AfD-a mjesecima izaziva žestoke rasprave u Njemačkoj. Stranka naime zahtijeva radikalna pooštravanja u politici azila i imigracije. Želi ubrzati deportacije ilegalnih tražitelja azila i uvesti opću radnu obvezu za sve ostale tražitelje azila.
No. prije svega želi Sasku-Anhalt i Njemačku učiniti manje privlačnima za imigrante te zahtijeva „migracijsko-politički zaokret od 180 stupnjeva”. U svojoj je izbornoj kampanji stranka migrante iznova okrivljavala za kriminal u njemačkim gradskim središtima ili za nedostatak stanova.
I na ostalim područjima AfD planira radikalnu preobrazbu društva: objavljuje rat javnoj radioteleviziji, želi ukinuti sredstva za projekte jačanja demokracije, želi osnovati svojevrsnu građansku stražu protiv migranata i boriti se protiv društvene raznolikosti, sve to navodi u svom programu. A Ulrich Siegmund u intervjuu za ARD naglašava: te teme nisu predmet pregovora.
Kada je riječ o partnerima koji su im potrebni za tu radikalnu programsku orijentaciju, čini se kako AfD želi za sada pričekati s odabirom. Ovisno o tome kako će konkretni omjeri snaga izgledati nakon izbora, ona iznosi razne modele. Spominje se i manjinska vlada AfD-a, u kojoj bi si stranka za svoju politiku osiguravala promjenjive većine.
Na javnom servisu ZDF supredsjednica stranke AfD Alice Weidel je sigurna da će njezina stranka dobiti mandat za sastavljanje vlade: „Tko će to na kraju činiti, možda i putem toleriranja, a možda i putem koalicije, to će se tek pokazati.”
Tko je Alice Weidel
Supredsjednica AfD-a Alice Weidel je prošlog mjeseca izjavila kako bi njezina stranka, ako uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog prostora, zatvaranje nacionalnih granica te znatno strožijuu migracijsku politiku, a govoreći o migracijama, Weidel najavila je zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengenskog prostora. Weidel je više puta istaknula da je cilj stranke reformirati Europsku uniju, a u slučaju neuspjeha, svakoj zemlji članici treba omogućiti referendum o izlasku iz EU-a.
“Zatvorit ćemo ih i izaći ćemo iz Schengena”, rekla je.
Zauzela se i za veći broj deportacija i smanjenje broja dodijeljenih državljanstava, uključujući povratak Sirijaca kojima više ne vrijedi status zaštite.
Weidel je istodobno kritizirala CDU kancelara Friedricha Merza i SPD ministra financija Larsa Klingbeila te ponovno napala CDU zbog odbijanja suradnje s AfD-om.
U privatnom životu Weidel živi Švicarskoj, u homoseksualnoj vezi sa redateljicom iz Šri Lanke, s kojom ima dva usvojena sina. Weidel kaže da, iako njezina partnerica ima “vrlo, vrlo liberalne” stavove – i unatoč zadiranju njemačkih medija u njihovu privatnost – ona je snažno podržavala njezinu političku karijeru. Taj životni stil u suprotnosti je s konzervativnim vrijednostima koje AfD propagira, no Weidel tvrdi kako je njezin privatni život njezina osobna stvar.
Alice Weidel se čini u najmanju ruku paradoksalnom figurom za desničarsku stranku kao što je AfD, ali…
S očeve strane, Weidelina obitelj potječe iz Neustadta i Leobschütza u Gornjoj Šleziji. Njezin djed, Hans Weidel, bio je nacistički sudac, imenovan izravno od strane Adolfa Hitlera. Pridružio se NSDAP-u krajem 1932. i SS-u u siječnju 1933. Weidelin otac rođen je 1939. u Gornjoj Šleziji te je s majkom i sestrom pobjegao u Verl (u Istočnoj Vestfaliji) u veljači 1945. Osnovao je prodajnu agenciju za uredski namještaj 1972. godine i radio kao trgovački zastupnik za namještaj, uređenje interijera i antikvitete.
Ova ekonomistica s doktoratom u politiku je ušla 2013. godine, kada je AfD tek osnovan kao euroskeptična i nacionalno-liberalna stranka.
Dolazi iz dobrostojeće obitelji u malom zapadnonjemačkom gradu. Ima doktorat iz ekonomije i više voli kontroliranu atmosferu u dvorani za sastanke ili televizijskom studiju nego ‘bildanje‘ potpore s gomilom. Njezina putanja karijere prije politike bila je strelovita. Radila je za Goldman Sachs, globalnu investicijsku banku, te za Allianz, osiguravajućeg diva, prije nego što je započela s privatnim savjetovanjem. Provela je nekoliko godina u Kini, ali je poslušala upozorenja da bi joj mogla biti velika pogreška u karijeri ako će je doživljavati kao ‘kineskog igrača‘.
Prema njezinim riječima, većina problema Njemačke može se pratiti do onoga što ona opisuje kao duboko neodgovornu imigrantsku politiku, posebno dobrodošlici koju je Angela Merkel, kancelarka od 2005. do 2021. godine, upriličila migrantima koji su u migrantskom valu 2015. bježali od sirijskog građanskog rata i drugim migrantima. “Vjerujem da političari moraju ukazati na negativne strane određenih populacijskih skupina muslimana”, kaže ona. “Stope kriminala su porasle i ljudi iz tog okružja, prije svega Afganistanci, zatim Iračani i Sirijci, nose daleko najveći teret kriminala”.
Za The Economist, Weidel je svojedobno kazala:”Njemačka je već izgubila svoju ‘Leitkultur’, odnosno ‘vodeću kulturu’, nakon što je, Merkel otvorila put u propast, trenutačna koalicija lijevog centra u zemlji dodatno je ubrzala to poniranje. Morat ćemo vidjeti što će ostati od zemlje kad budu gotovi”.
Crkva upozorava na AfD
U Saskoj-Anhaltu je oko deset posto od 2,1 milijuna stanovnika evangeličke vjere, tri posto su katolici. Samo nekoliko tisuća pripada muslimanskoj ili židovskoj vjeroispovijesti. Dobrih 85 posto su ateisti – na razini cijele Njemačke ih je 47 posto, piše DW.
Uloga crkava kao zagovornika demokracije veća je u ovoj istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini nego što sugerira puka statistika. I upravo to očito smeta AfD-u.
Svojim takozvanim vladinim programom, koji je stranka usvojila na pokrajinskom stranačkom kongresu u travnju, pokrenula je sveobuhvatan napad na evangeličku i katoličku crkvu. Prema programu, stranka namjerava obustaviti sva plaćanja crkvama iz pokrajinskog proračuna i okončati naplatu crkvenih poreza od strane pokrajinskih vlasti. Kada je riječ o takozvanom crkvenom azilu, na temelju kojeg izbjeglice traže utočište u zgradama pod crkvenom upravom, crkve će biti “trajno” pozvane na financijsku odgovornost.
Osim toga, Evangelička akademija Saske-Anhalta više ne bi trebala primati državna sredstva. To je zbog “političke agitacije u skladu s etabliranim strankama: klimatska doktrina, rodna ideologija i kultura dugih boja”. Akademija je optužena za zagovaranje “neobuzdane masovne imigracije”.
Inače, udio stranaca u ukupnom stanovništvu Saske-Anhalta je niži nego u gotovo bilo kojoj drugoj njemačkoj pokrajini.
U veljači 2024. plenarna skupština Njemačke katoličke biskupske konferencije jednoglasno je usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da su “etnički nacionalizam i kršćanstvo nekompatibilni”. U njoj su identificirali etničko-nacionalističku ideologiju AfD-a i opisali ju kao “pravi desni ekstremizam”.
„Etnički nacionalizam”
Katolički biskup Gerhard Feige smatra da politika AfD-a „definitivno“ odražava etnički nacionalizam. „Do sada je moto Saske-Anhalt bio ‘Misli moderno’. AfD to želi zamijeniti s ‘Misli njemački’“, rekao je u intervjuu za DW.
„Plakati AfD-a su jasni: ‘Spasite svoju zemlju’, ‘Vratite svoju zemlju’, ‘Deportirajte od prve minute!’ Što bi to drugo moglo biti nego etnički nacionalizam?“
Ovaj 74-godišnjak kaže kako “nikada nije pomišljao da bi se toliko ljudi danas moglo ponovno dati zavesti”. I da će se pojaviti „palikuće, demagozi i šarlatani te da će toliko ljudi nasjedati na to”. Kao primjer navodi takozvanu ceremoniju podizanja zastave, koju AfD želi ponovno uvesti u škole u zemlji: podizanje zastave, pjevanje himne. Feige: “To je postojalo za vrijeme nacističke ere, DDR je to preuzeo. Sada bi se to trebalo vratiti? Smatram to nemogućim.”
Obje crkve naglašavaju da ne govore protiv bilo koje političke stranke, već u znak podrške kršćanskom shvaćanju čovječanstva. Bilo da se radi o zaštiti klime i očuvanju stvorenoga ili o postupanju sa strancima – opomene crkava “prije svega nisu političke, već kršćanske poruke koje se ne bi trebale tumačiti kao podrška određenoj političkoj stranci”, nedavno je rekao Friedrich Kramer, biskup Evangeličke crkve u srednjoj Njemačkoj, prenosi DW.
/Desk/