Nakon subotnjeg, trosatnog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, dan poslije, u nedjelju 6. rujna, posjetili su Kijev kako bi razgovarali i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Tema je bila ista – kako ponovno obnoviti dipolomatske pregovore o završetku rusko-ukrajinskog rata, odnosno, ruske invazije na Ukrajinu.
Rusija i Ukrajina tijekom razgovora s američkim izaslanstvom pristale su obustaviti zračne napade.
Prvi razgovori u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bili su “vrlo značajni”, izjavio je u nedjelju Steve Witkoff, jedan od dva američka izaslanika koji su, po riječima Donalda Trumpa, donijeli prijedlog za okončanje sukoba s Rusijom.
“Nadamo se da ćemo to nastaviti onoliko dugo koliko bude potrebno”, rekao je Witkoff, govoreći novinarima nakon prvog kruga pregovora s predsjednikom Zelenskim.
“Nadajmo se da je ovo putovanje omogućilo otvaranje novih puteva za napredak. Mislim da smo mnogo naučili”, izjavio je sa svoje strane Jared Kushner, prema novinaru AFP-a s terena.
Održan je uz to još jedan krug pregovora u kojem su sudjelovali dva američka izaslanika, ukrajinsko izaslanstvo i europski savjetnici – Nijemac Günter Sautter, Britanac Jonathan Powell i Francuz Emmanuel Bonne.
“Vjerujem da nas svaki od ovih ključnih susreta približava miru”, rekao je Zelenski novinarima. “Zahvaljujemo Sjedinjenim Državama na podršci, kao i predsjedniku Trumpu što je američkom izaslanstvu dao priliku da bude ovdje”, dodao je. Kako izvješćuje Kyiv Independent, čini se da razgovori nisu donijeli veliki napredak – ukrajinski predsjednik Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao kako “očekuje da će se rat nastaviti u zimskim mjesecima”. Također je rekao kako “ne očekuje povećanje zaliha protuzračne obrane Patriot iz SAD-a do sljedeće godine”.
Očekuje se kako će predsjednik Donald Trump razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što ga njegovi predstavnici izvijestili o najnovijem krugu mirovnih pregovora u Kijevu i Moskvi, rekao je američki dužnosnik za Kyiv Independent.
Trump će se konzultirati sa svojim izaslanicima, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, prije nego što nazove Putina, a potom će razgovarati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je dužnosnik. Pozivi će se vjerojatno održati danas.
Witkoff i Kushner prvi su put posjetili Kijev 6. rujna, gdje su se sastali sa Zelenskim i razgovarali s njegovim timom dan nakon što su održali razgovore s Putinom u Moskvi. Nastojanje je unaprijediti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.
Bijela kuća je izvijestila kako razgovori u Moskvi uključuju “bitne planove za sljedeće korake”, iako nijedna strana nije najavila konkretan napredak. Na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, Zelenski je naznačio da najnoviji mirovni pritisak neće dovesti do skorog završetka rata, dok je Kushner novinarima kazao kako se “SAD nada povratku trilateralnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom”.
Sastanak u Kijevu označio je Witkoffov i Kushnerov prvi posjet Ukrajini. Njihov dolazak uslijedio je nakon ponovljenih poziva iz Kijeva, a izaslanici su prethodno više puta putovali u Moskvu na sastanke s Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima.
Njihovi razgovori sa Zelenskim uslijedili su nakon višemjesečne zaustavljene diplomacije usred američkog rata protiv Irana. Prethodni pregovori pod vodstvom SAD-a bili su usredotočeni na teritorij, sigurnosna jamstva i uvjete bilo kakvog prekida vatre ili mirovnog sporazuma uz vrlo malo ili nimalo postignutog napretka.
Trump je ranije izravno razgovarao s Putinom nakon sastanaka ruskog čelnika i američkih izaslanika. Trump je također održao razgovore s Putinom prije i nakon sastanka s ukrajinskim predstavnicima, uključujući njegov osobni sastanak sa Zelenskim u Mar-a-Lagu u prosincu 2025.
Problem su teritorijalna pitanja
Vrativši se iz Rusije preko Poljske, Steve Witkoff i Jared Kushner stigli su jučer prijepodne vlakom na glavni kolodvor u Kijevu. Pregovori zapinju uglavnom na teritorijalnom pitanju, pri čemu Moskva zahtijeva da se ukrajinska vojska potpuno povuče iz istočne regije Donjeck – što je njezin primarni cilj – a što Kijev kategorički odbija.
Vladimir Putin razgovarao je u subotu navečer tri sata s Witkoffom i Kushnerom, a taj je razgovor savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov opisao kao “konstruktivan, izuzetno otvoren i pun povjerenja”.
Po riječima Ušakova, američki izaslanici “predstavili su određeni broj ideja o mogućim putevima koji vode do rješenja”. Ruska strana “izrazila je uvjerenost u postizanje postavljenih ciljeva”, dodao je, ne precizirajući o kojim je ciljevima riječ.
‘Situacija nije jednostavna’
Glasnogovornik Bijele kuće naknadno je izjavio za AFP da su dva izaslanika “raspravljala o supstancijalnim planovima za sljedeće korake, koji će biti objavljeni u tjednima koji dolaze”. “Situacija naravno nije jednostavna”, rekao je Putin američkim izaslanicima u prostranoj dvorani u Kremlju.
Američki predsjednik nije precizirao uključuje li prijedlog koji su prenijeli njegovi izaslanici ustupanje ukrajinskog teritorija, kao što je to ranije dao naslutiti. Samo je rekao: “Imamo ideju za mir”. Osim toga, rat koji je započeo ruskom invazijom u veljači 2022. godine pripisao je “problemu osobnosti” između Zelenskog i Putina.
U povodu ovih novih pregovora, Vladimir Putin naredio je obustavu napada na Kijev na tri dana, od subote do ponedjeljka. Zelenski je sa svoje strane najavio prekid napada na Moskvu u istom razdoblju.
Nastavak napada
Drugdje u Ukrajini i Rusiji neprijateljstva se nastavljaju. U noći sa subote na nedjelju, Moskva je napala Ukrajinu sa 108 dronova i raketa S8000 Banderol, izvijestilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, dodajući da su većinu oborili. No 11 lokacija u zemlji ipak je bilo pogođeno.
Sa svoje strane, ruska vojska tvrdi da je neutralizirala 258 ukrajinskih dronova lansiranih na Rusiju tijekom protekle noći. Požar je zahvatio jednu tvrtku u gradu Rjazanju, jugoistočno od Moskve, prema riječima guvernera, a ruski medij ASTRA tvrdi da se radilo o rafineriji.
Kijev prosvjeduje protiv nove karte UN-a koja odvaja Krim od Ukrajine
Ukrajina nije mogla podržati rezoluciju UN-a o novoj karti svijeta, jer je prikazivala ruski okupirani Krimski poluotok kao odvojen od Ukrajine, rekla je zastupnica Kira Rudik 5. rujna. Naime, radi se o karti svijeta, projekciji Zemljine površine u 2D prikazu, a Ujedinjeni narodi (UN) su je usvojili 4. rujna 2026. Karta Krim prikazuje sivo, razlikujući ga od Ukrajine, kao i od Rusije, koja je ilegalno anektirala poluotok 2014.
“2026. UN ne bi trebalo podsjećati: Krim je Ukrajina. Sramota”, rekla je ukrajinska liberalna zastupnica na X, prenosi Kyiv Independent.
Ukrajina je bila jedna od samo sedam zemalja koje nisu glasale za novu kartu svijeta UN-a – osmišljenu da bolje odražava veličinu Afrike u odnosu na Europu i Sjevernu Ameriku – na glasovanju 4. rujna, i to zbog načina na koji nova karta tretira Krim.
Rezoluciju “Ispravi kartu” predložio je Togo, podržala Afrička unija, a usvojile su je 164 zemlje.
Usvojenom rezolucijom, UN će prestati koristiti tradicionalnu kartu svijeta u Mercatorovoj projekciji, koja zemlje sjevernije prikazuje većim nego što zapravo jesu, te će početi koristiti projekciju koja čuva stvarnu veličinu zemalja.
Ukrajina se suzdržala od glasovanja, zajedno s pet drugih zemalja. SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije.
Karta prikazuje ukrajinski Krim sivom bojom, različitom od nijanse zelene koja se koristi za ostatak zemlje.
Rusija je ilegalno okupirala i anektirala Krim 2014. godine, ali on ostaje ukrajinski teritorij u međunarodnom pravu.
Iako na karti Krim nije obojen kao područje Rusije, bojom sugerira kako je taj teritorij odvojen od Ukrajine.
Službeni prigovor Ukrajine registriran kod UN-a opisao je prikaz zemlje u projekciji Jednake Zemlje kao “potpuno neprihvatljiv”.
Pet drugih zemalja koje su se suzdržale od glasovanja bile su Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija i Srbija.
Izaslanstvo EU-a pri UN-u podržalo je rezoluciju, ali je u svom obrazloženju navelo: “Naglašavamo da se rezolucija ne bavi niti utječe na pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni status, razgraničenje ili međunarodno priznate granice država. Rezolucija ne podrazumijeva priznavanje, podršku ili pristanak na bilo kakav zahtjev koji se tiče spornih teritorija, promjena postojećih granica ili promjena pravnog statusa bilo kojeg teritorija”, stoji u izjavi.
SAD je bio jedina zemlja koja je glasala protiv, ali ne zbog zabrinutosti oko granica. Američki predstavnik oštro je kritizirao kako je karta dio “radikalnog ideološkog projekta” koji nastoji promovirati reparacije.
/Republika/