EU se “ubrzano” kreće prema budućnosti s čistom energijom, ali stručnjaci upozoravaju da nas “zastarjela” mreža koči.
Energija vjetra i sunca proizvela je više električne energije u EU nego fosilna goriva po prvi put 2025. godine, što označava “veliku prekretnicu” u prijelazu na čistu energiju.
Novo izvješće energetskog instituta Ember otkrilo je da su obnovljivi izvori energije prošle godine proizveli gotovo polovicu električne energije u EU, unatoč padu proizvodnje iz hidroelektrana i povećanoj uporabi plina. Vjetar i sunce predvodili su ovaj procvat, čineći rekordnih 30 posto električne energije u EU i pretekavši fosilna goriva za samo jedan posto.
Iako stručnjaci hvale “brzu” tranziciju, istovremeno upozoravaju da zastarjela mreža EU-a i dalje koči napredak.
Koliko je čista električna energija u EU?
Izvješće tvrdi da je ugljen “praktički na izlasku” nakon što je proizvodnja pala na povijesno niskih 9,2 posto. U 19 zemalja članica EU-a, energija iz ugljena sada čini manje od pet posto ukupne proizvodnje.
Tijekom proteklog desetljeća, smanjenje uporabe ugljena nije rezultiralo jednakim povećanjem uporabe plina ili drugih fosilnih goriva. Međutim, proizvodnja iz plina u 2025. porasla je za osam posto u usporedbi s 2024., uglavnom zbog smanjene proizvodnje iz hidroelektrana (-12 posto), za što se krivi sunčano vrijeme i nedostatak kiše u EU.
To je podiglo račun EU-a za uvoz plina na 32 milijarde eura, što je 16 posto više nego prethodne godine. Analitičari su također otkrili da su skokovi cijena tijekom sati vrhunca potrošnje plina doveli do godišnjeg porasta veleprodajnih cijena električne energije u 21 državi članici EU-a.
Energija iz vjetra također je pala za dva posto, ali i dalje ostaje drugi najveći oblik obnovljive proizvodnje. Pad se pripisuje činjenici da je početak 2025. godine bio manje vjetrovit nego početak 2024.
Koje europske zemlje predvode tranziciju?
Iako su vjetar i sunce na razini cijele EU proizveli više struje od fosilnih goriva, to je pojedinačno bio slučaj u samo 14 od 27 država članica. Po prvi put, u tu su skupinu ušle Nizozemska i Hrvatska.
Estonija, Bugarska, Grčka, Irska, Slovenija, Latvija, Rumunjska, Slovačka, Italija, Češka, Poljska, Cipar i Malta i dalje su generirale više električne energije iz fosilnih goriva nego iz vjetra i sunca. Ipak, izvješće navodi da su Grčka, Bugarska i Slovenija “vrlo blizu” prijelomne točke zahvaljujući snažnom rastu solarne energije.
Švedska je dugogodišnji predvodnik, dok su Finska i Litva tu točku prešle 2022. godine. Mađarska i Njemačka prag su prešle 2024. godine.
“Ovaj trenutak pokazuje koliko se brzo EU kreće prema energetskom sustavu koji počiva na vjetru i suncu”, kaže autorica izvješća, dr. Beatrice Petrovich.
Zašto solarna energija predvodi promjene?
Prošlogodišnji procvat pripisuje se “nevjerojatnom” porastu solarne energije, čija je proizvodnja skočila za više od 20 posto četvrtu godinu zaredom. Solarna energija se smatra ključnom jer je postala najjeftiniji izvor energije na svijetu.
Jedna studija Sveučilišta u Surreyju pokazala je da proizvodnja jedne jedinice snage u najsunčanijim zemljama košta svega 0,023 eura. Čak i u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, poznatog po tmurnom vremenu, solarna energija se pokazala kao najjeftinija opcija za veliku proizvodnju.
Je li EU spremna za zelenu energiju?
Glavna briga stručnjaka je da je električna mreža EU-a nedostatna i zastarjela. Mreža nikada nije bila dizajnirana za vjetroelektrane i solarne parkove, koji se često grade u udaljenim područjima, već je građena oko centraliziranih termoelektrana na ugljen.
Pojednostavljeno rečeno, EU nema problem s proizvodnjom zelene energije, već s njezinim prijenosom. Na primjer, prošle godine Poljska u nekoliko navrata nije imala kapacitet za prihvat struje iz solarnih panela, pa je ta energija propala.
Europska komisija navodi da su do 2030. godine potrebna ulaganja u mrežu od 584 milijarde eura godišnje kako bi se ispunili ciljevi. Izvješće tvrtke Aurora iz 2025. upozorava da mreža postaje “usko grlo” za postizanje nulte stope emisija (Net Zero). Troškovi upravljanja zagušenjima u Europi približili su se iznosu od 9 milijardi eura u 2024. godini.
“Tehnologije su dostupne; sada ih moramo primijeniti brzo i masovno”, zaključuje Gerhard Salge iz tvrtke Hitachi Energy.