Nakon godina provođenja brutalnog menadžerskog modela, rukovodstvo kompanije Meta suočava se s posljedicama vlastitih odluka. Dok se moral zaposlenika nalazi na najnižim granama u povijesti kompanije, najviši direktori pokušavaju sanirati štetu, priznajući da je korporativna kultura postala toksična.
Andrew Bosworth, glavni tehnološki direktor Mete, koji je do prije godinu dana poručivao nezadovoljnim zaposlenicima da “mogu slobodno otići”, sada govori potpuno drugačijim tonom. U nedavnim internim komunikacijama, Bosworth je priznao da je stanje u kompaniji “vjerojatno jedno od najgorih ikada”, dodajući da je menadžment odradio “užasno loš posao” tijekom nedavnog restrukturiranja.
“Potkopali smo povjerenje da će vaša stručnost i doprinos biti cijenjeni”, priznao je Bosworth, signalizirajući dramatičan zaokret u komunikaciji prema zaposlenicima.
Kultura pritiska i usporedbe s gulagom
Meta se od 2022. godine transformirala u organizaciju koja ne tolerira unutarnje rasprave, forsirajući kulturu “brzine i pritiska”. Kroz seriju masovnih otpuštanja, koja su započela s 11.000 radnika, a nastavila se kroz različite faze reorganizacije, rukovodstvo je postalo imuno na rastuće nezadovoljstvo.
Danas su zaposlenici na rubu snaga; u Velikoj Britaniji pokreću inicijativu za formiranje sindikata, dok se na internim sastancima čuju psovke i usporedbe radnog mjesta s gulagom.
“To je klasičan primjer kada vam se sve obija o glavu. Sustavno su uništili povjerenje i sada pokušavaju izaći iz rupe koju su sami iskopali”, komentirala je Sandra Sucher, profesorica na Harvard Business School.
Cijena promašene strategije i “godine učinkovitosti”
Paradoksalno, cilj ovakvog stila upravljanja bio je brže inoviranje i sustizanje konkurenata poput OpenAI-a i Googlea u utrci za dominaciju u umjetnoj inteligenciji. Umjesto toga, Meta je počela zaostajati. Razvoj vodećih AI modela kasnio je ili je u potpunosti obustavljen zbog internih problema. Chris Cox, glavni direktor za proizvode, opisao je radnu atmosferu kao “trčanje maratona usred oluje”, dodajući da se i sam pita “što se, dovraga, događa”.
Takav pritisak doveo je do apsurdnih situacija u kojima su zaposlenici, nakon što su prebačeni na zadatke treniranja AI-a, molili za otkaz kako bi dobili makar minimalnu otpremninu.
Analitičari za Business Insider ističu kako još uvijek nije jasno hoće li rukovodstvo Mete uistinu promijeniti smjer ili je ovo samo privremena pauza prije povratka na stare, oštre metode. Iako je kompanija nedavno napravila male ustupke, poput obećanja da će smanjiti opseg timova kojima menadžeri upravljaju i ograničiti nadzor nad radom zaposlenika, povjerenje ostaje ključni problem.
Prema mišljenju profesorice Sucher, prvi korak prema stvarnoj promjeni mora biti iskrena isprika samog Marka Zuckerberga, koja uključuje i preuzimanje odgovornosti za tretiranje zaposlenika kao resursa, a ne kao ljudskih bića.
“Veoma je teško okrenuti brod ovakvih razmjera. Nezamislivo je da bi Mark Zuckerberg mogao biti vjerodostojan zagovornik promjena nakon svega što se dogodilo”, zaključuje Sucher.
Dok 70.000 zaposlenika u Meti čeka na stabilnost, ostatak tehnološke industrije pažljivo promatra hoće li ovaj tehnološki gigant uspjeti izbjeći potpunu moralnu i poslovnu eroziju.