Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres poručio je kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom (AI) da “polože račune” i javno obznane svoj ekološki otisak, naglašavajući kako fosilna goriva i dalje produbljuju klimatsku i energetsku krizu.
Dok se Europa bori s drugim toplinskim valom u posljednja dva mjeseca, Guterres je u Londonu održao govor u kojem je oslikao mračnu stvarnost planeta koji je upravo pretrpio 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
“Klimatski kaos ubrzava se pred našim očima, dok energetska kriza, raspirivana ratom na Bliskom istoku, razotkriva svu ludost svijeta ovisnog o ugljikovodicima. Naš se svijet suočava s pričom o dvjema krizama. Naizgled odvojene, one dijele isti destruktivni izvor: fosilna goriva.” — António Guterres na London Climate Action Weeku
Guterres predlaže Inicijativu za ekološku transparentnost AI-ja
Šef UN-a, čiji mandat završava 31. prosinca 2026. godine, službeno je predložio pokretanje Inicijative za ekološku transparentnost AI-ja (AI Environmental Transparency Initiative). Zahtijeva da tehnološki divovi izmjere i javno objave podatke o emisijama ugljika, kao i o količini vode i zemljišta koje troše za napajanje svojih operacija.
Golema podatkovna skladišta (data centri), koja pokreću AI i druge digitalne usluge, pod sve su većim pritiskom vlada i lokalnih zajednica koje traže standardizirano izvještavanje. Podaci iz nedavne studije UN-a prilično su dramatični:
- Potrošnja struje: Data centri su u 2025. godini potrošili više električne energije od svih zemalja svijeta, izuzev njih 10. Do 2030. godine mogli bi prestići potrošnju svih osim pet najmnogoljudnijih država.
- Progresivni rast: Utrošak vode, energije i razina zagađenja povezana s AI-jem udvostručit će se u samo četiri godine.
- Udio u energetskoj mreži: Data centri za AI činili su oko 1,5% ukupne svjetske potrošnje električne energije u 2025., dok će do 2030. taj udio skočiti na gotovo 3%.
“Nema više skrivenih troškova i prebacivanja tereta na one koji ga najmanje mogu podnijeti. Vrijeme je da se polože računi”, bio je oštar Guterres.
Utrka za AI komplicira zelena obećanja tehnoloških divova
Mnoge velike tehnološke kompanije, uključujući Amazon i Google, obvezale su se da će do kraja desetljeća u potpunosti prijeći na čiste izvore energije, primarno se oslanjajući na solarnu i nuklearnu energiju. Međutim, agresivna utrka u implementaciji AI-ja i golema potražnja za hardverom ozbiljno su ugrozile ta obećanja te potaknule novi rast stakleničkih plinova.
Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), globalni miks koji napaja data centre trenutačno izgleda ovako:
| Izvor energije | Udio u napajanju data centara (%) |
| Ugljen | 30% |
| Obnovljivi izvori (vjetar, solar, hidro) | 27% |
| Prirodni plin | 26% |
| Nuklearna energija | 15% |
Stručnjaci procjenjuju da će obnovljivi izvori uspjeti pokriti tek polovicu novonastale potražnje u idućih pet godina. Ironično, istodobno se ističe kako bi upravo napredna AI tehnologija mogla ubrzati pronalazak klimatskih rješenja kroz optimizaciju energetske mreže i smanjenje zagađenja.
UN nastavlja slati dramatična upozorenja
Guterres je naglasio da je rješavanje pitanja AI-ja samo jedan od nužnih koraka kako bi se globalno zatopljenje zadržalo unutar kritične granice od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Prošla je godina ujedno bila prva u povijesti u kojoj je trogodišnji temperaturni prosjek službeno probio tu granicu.
Glavni tajnik UN-a pozvao je na hitno smanjenje emisija metana, drastično rezanje ovisnosti o ugljenu, nafti i plinu, te apelirao na sve zemlje da premaše svoja preuzeta obećanja uoči predstojećeg klimatskog samita COP u Turskoj.
Iako u svijetu ima pozitivnih pomaka – udio obnovljivih izvora u globalnom miksu prvi je put u modernoj povijesti premašio jednu trećinu u 2025. godini, predvođen Kinom i Europom – izazovi ostaju golemi. Situaciju dodatno kompliciraju Sjedinjene Američke Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom, koje su se ponovno okrenule fosilnim gorivima i srezale potporu zelenoj tranziciji, i to usred globalne energetske krize produbljene američkim ratom u Iranu, koju je Guterres nazvao “majkom svih energetskih šokova”.