Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promjene i ruski rat u Ukrajini stvorili “začarani krug” s razornim posljedicama. Prošle su četiri godine otkako je Rusija pokrenula svoj sveobuhvatni i ilegalni agresivni rat protiv Ukrajine, izazvavši najveći sukob na europskom tlu od Drugog svjetskog rata, prenosi Euro News.
Gornje procjene sugeriraju da je broj ubijenih, ranjenih ili nestalih vojnika na objema stranama dosegnuo 1,8 milijuna, prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), dok se broj poginulih civila samo u Ukrajini približava brojci od 15.000. Gotovo šest milijuna Ukrajinaca pobjeglo je iz zemlje, dok je oko 3,7 milijuna bilo prisiljeno napustiti svoje domove i preseliti se unutar države.
Osim golemih ožiljaka tuge i terora, razoren je i prirodni krajolik Ukrajine. Iako pokriva manje od šest posto kopnene mase kontinenta, Ukrajina je dom trećini europske bioraznolikosti. No, rat je povećao pritisak na više od tisuću njezinih ugroženih životinjskih, biljnih i gljivičnih vrsta.
Potresne snimke tenkova koji troše goleme količine goriva, uništene infrastrukture i nekontroliranih požara također su bacile svjetlo na to kako su rat i vojne akcije postali jedni od najvećih svjetskih zagađivača, unatoč tome što se tom pitanju pridaje malo pozornosti.
Cijena ruskog rata u Ukrajini mjerena ugljikom
Inicijativa za obračun stakleničkih plinova iz rata (Initiative on GHG Accounting of War) izračunava emisije ugljika nastale od samog početka ruskog rata u Ukrajini. Njihovo najnovije izvješće navodi da je četvrta godina sukoba povećala emisije stakleničkih plinova za 75 milijuna tona ekvivalenta CO2 ($tCO_2e$), čime je ukupni iznos od 24. veljače 2022. dosegnuo nevjerojatnih 311 milijuna $tCO_2e$.
To je gotovo jednako godišnjim emisijama Francuske ili godišnjim globalnim emisijama energije koja se koristi za crpljenje vode. Ove emisije potječu iz ratovanja (tenkovi i strojevi na fosilna goriva), požara na otvorenom, energetske infrastrukture, migracija, civilnog zrakoplovstva i obnove nakon razaranja.
Kako klimatske promjene “pogoršavaju” utjecaje rata
Iako su emisije porasle u svim tim kategorijama tijekom četvrte godine invazije, požari na otvorenom naglo su porasli drugu godinu zaredom – čineći 23 posto ukupnih emisija. U 2025. godini Ukrajina je doživjela požare na 1,39 milijuna hektara prirodnog krajolika, što daleko premašuje predratne razine.
To se događa u trenutku kada ukrajinske dobrotvorne udruge očajnički pokušavaju “ponovno podivljati” (rewilding) prirodu zemlje kako bi zaštitile divlje životinje, pa čak i pomogle vojnicima u liječenju psiholoških rana.
“Neuobičajeno vrući i suhi uvjeti – vjerojatno pojačani globalnim zatopljenjem – pretvorili su čak i male iskre iz borbi u nekontrolirane požare, dok je gašenje ostalo nemoguće”, navodi se u izvješću. Stručnjaci kažu da ovaj “začarani krug” naglašava kako oružani sukobi i klimatske promjene “međusobno pogoršavaju stanje”.
Emisije iz napora za obnovu također su naglo porasle, posebno u energetskom sektoru. To je uslijedilo nakon pojačanih ruskih napada na ukrajinsku toplinsku i električnu infrastrukturu tijekom oštre zime 2025.–2026.
Rat pogonjen fosilnim gorivima
Potrošnja fosilnih goriva, primjerice u tenkovima i borbenim zrakoplovima, čini većinu ratnih emisija na globalnoj razini. U četvrtoj godini rata u Ukrajini, to je činilo više od trećine (37 posto) emisija sukoba. Ostatak proizlazi uglavnom iz proizvodnje streljiva i zamjene uništene vojne opreme.
“Unatoč relativno stabilnim linijama bojišnice, uporne borbe – obilježene neumornim napadima i lokaliziranim intenzivnim bitkama – održale su visoku potražnju za gorivom i potrošnju streljiva”, dodaje se u izvješću. “Iako su se taktike na bojnom polju i uporaba opreme razvili, oružane snage se i dalje uvelike oslanjaju na fosilna goriva za pogon tenkova, oklopnih vozila i širenje logističke mreže.”
Vojne emisije odgovorne su za oko 5,5 posto globalnih emisija, ali se o opsegu njihovog zagađenja često ne izvještava – čak ni u EU. Zbog toga sve veći broj organizacija poziva na veću transparentnost.
“Europa ne može tvrditi da je klimatski lider dok njezine vojne emisije ostaju netransparentne”, kaže dr. Soroush Abolfathi s heretik sveučilišta Warwick. “Smatra se da oružane snage diljem svijeta generiraju oko 5,5 posto globalnih emisija – ipak, EU izostavlja oko 82 posto vlastitih vojnih emisija iz službenih evidencija.”
Prve klimatske reparacije na svijetu
Na samitu UN COP30 u Belému prošlog studenog, Ukrajina je najavila planove da Rusiju pozove na odgovornost za ove emisije povezane s ratom. Ukrajinska vlada će ove godine podnijeti zahtjev u kategoriji Ekološke štete pri Registru za Ukrajinu, pozivajući Rusiju da plati više od 37 milijardi eura u onome što bi bio prvi slučaj klimatskih reparacija proizašlih iz rata na svijetu.
Ovaj iznos izračunat je korištenjem “društvenog troška ugljika” od 185 dolara (oko 156,90 eura) po $tCO_2e$.