Novoizabrana norveška vlada odgodila je izdavanje dozvola za dubokomorsko rudarenje na Arktiku.
Norveška je odgodila kontroverzne planove za dubokomorsko rudarenje, što je odgoda za koju ekolozi kažu da mora biti “čavao u lijesu” za ovu industriju.
Norveška laburistička vlada potvrdila je da neće izdavati dozvole za dubokomorsko rudarenje tijekom tekućeg zakonodavnog mandata, koji ne završava prije 2029. godine.
Sporazum je uslijedio nakon intenzivnih pregovora između Laburističke stranke, Socijalističke lijeve stranke, Stranke zelenih, Crvene stranke i Stranke centra. Iako Laburistička stranka vodi vladu, nema samostalnu većinu i trebala joj je potpora drugih političkih stranaka kako bi se usvojio državni proračun za 2026. godinu.
Norveška Misija Dubokomorskog Rudarenja
Prošle godine Norveška je postala prva zemlja na svijetu koja je dala zeleno svjetlo za praksu dubokomorskog rudarenja kako bi ubrzala podvodnu potragu za mineralima koji se koriste za izradu zelene tehnologije kao što su baterije za električna vozila (EV).
Zakon znači da bi oko 280.000 četvornih metara norveških nacionalnih voda – smještenih između Svalbarda, Grenlanda i Islanda – na kraju moglo biti otvoreno za prikupljanje kamenja s morskog dna poznatog kao noduli koji sadrže minerale poput kobalta i cinka. Planiralo se da se s izdavanjem dozvola za rudarenje započne 2025. godine.
Unatoč tvrdnjama da se takva praksa može provoditi održivo, stručnjaci upozoravaju da bi mogla dovesti do “nepovratne štete” bioraznolikosti i ekosustavima te riskira utjecaj na ugljik pohranjen u oceanu.
Norveška je dugo tvrdila da bi pristup mineralima s morskog dna mogao pomoći zemlji da se odmakne od industrije nafte i plina i dovesti do “zelene tranzicije” u obliku gorivih ćelija, solarnih panela, EV-ova i mobilnih telefona.
Zašto rudarenje nije potrebno
Međutim, izvješće koje je prošle godine objavila Fondacija za ekološku pravdu (Environmental Justice Foundation) otkrilo je da dubokomorsko rudarenje nije nužno za tranziciju čiste energije. Predviđa da bi kombinacija nove tehnologije, kružne ekonomije i recikliranja mogla smanjiti potražnju za mineralima za 58 posto između 2022. i 2050. godine.
Izvršni direktor i osnivač zaklade, Steve Trent, kaže da je dubokomorsko rudarenje potraga za mineralima koji nam zapravo nisu potrebni, a koja riskira ekološku štetu “koju si ne možemo priuštiti”. “Znamo tako malo o dubokom oceanu, ali znamo dovoljno da budemo sigurni da će njegovo rudarenje uništiti jedinstven divlji svijet, poremetiti najveće svjetsko skladište ugljika i neće učiniti ništa da ubrza prijelaz na čista gospodarstva”, dodaje on.
Da li je ovo ‘čavao u lijesu’?
Odluku Norveške da odgodi dubokomorsko rudarenje pohvalile su brojne ekološke skupine – i rezultirala je pozivima zemlji da podrži globalni moratorij na ovu praksu.
“Ovo mora biti čavao u lijesu za industriju dubokomorskog rudarenja u Norveškoj”, kaže Haldis Tjeldflaat Helle iz Greenpeacea Nordic. “Svaka vlada koja je predana održivom upravljanju oceanima ne može podržati dubokomorsko rudarenje.” Helle je također pozvala Norvešku da “istupi i postane pravi ocean lider” iznošenjem prijedloga za zaštitu arktičkog dubokog mora.
Međutim, premijer Jonas Gahr Støre rekao je novinarima da bi ovaj potez trebalo shvatiti kao odgodu, a ne kao trajnu zabranu. Dodaje da Socijalistička lijeva stranka, koja je jučer zaustavila proračunske sporazume, ne “drži vlast zauvijek”, ali je potvrdio da rudarenje morskog dna neće biti dopušteno tijekom tekućeg parlamentarnog razdoblja.