Solarna energija nadmašila je očekivanja i svojim dramatičnim rastom počinje prestizati nuklearnu energiju kao globalni izvor električne energije. Donosimo sedam razloga njezina uspjeha i pogled na ono što bi moglo uslijediti.
Svjetska proizvodnja solarne energije prelazi važan povijesni prag. Prije deset godina solarna energija činila je tek oko jedan posto svjetske proizvodnje električne energije. U 2026. godini taj će udio gotovo sigurno dosegnuti 10 posto, čime će solarna energija nadmašiti nuklearnu, koja je važan izvor električne energije još od kasnih 1970-ih.
Prema podacima britanskog energetskog istraživačkog instituta Ember, proizvodnja električne energije iz solarnih izvora globalno je već 2025. godine, iako neznatno, nadmašila nuklearnu energiju. Analiza BBC-ja, koja obuhvaća podatke za 12 mjeseci do rujna 2026., pokazuje da solarna energija proizvodi čak 13 posto više električne energije od nuklearnih elektrana.
„Činjenica da solarna energija proizvodi više električne energije od svih nuklearnih elektrana na svijetu doista je nevjerojatna”, kaže Dave Jones, suosnivač organizacije Ember.
Od golemih solarnih elektrana u Kini do nedavnog povećanja ulaganja potaknutog rastom cijena nafte, nevjerojatan uspon solarne energije nadmašio je gotovo sva predviđanja.
U nastavku donosimo sedam razloga zbog kojih solarna energija postaje nezaustavljiva sila.
1. Snaga koju su mnogi podcijenili
„Solarna energija danas je pokretač energetske tranzicije”, kaže Jan Rosenow, profesor energetske i klimatske politike na Sveučilištu Oxford.
Solarna energija postala je najbrže rastući izvor nove električne energije u povijesti te daleko najveći pojedinačni izvor novih kapaciteta na globalnoj razini.
Tijekom 2025. godine zadovoljila je čak tri četvrtine rasta svjetske potražnje za električnom energijom, nadmašivši proizvodnju energije iz vjetra, koja također raste, ali nešto sporijim tempom.
„Nitko to nije očekivao”, ističe Rosenow.
Prema njegovim riječima, glavne energetske prognoze godinama su podcjenjivale razvoj solarne energije. Procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA) pretpostavljale su linearni rast i postupno smanjenje troškova, no obje su pretpostavke bile pogrešne.
Tijekom 2026. godine proizvodnja električne energije iz solarnih izvora gotovo će sigurno znatno premašiti proizvodnju nuklearnih elektrana na svjetskoj razini.
Dok je proizvodnja nuklearne energije od 2000. godine uglavnom ostala nepromijenjena, proizvodnja solarne energije povećala se približno 2700 puta.
2. „Nevjerojatno jeftina” energija
Solarna tehnologija već je oko 15 godina relativno razvijena, a 2020. godine postala je najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije u povijesti.
Od tada se proizvodnja solarnih panela dodatno povećala, njihova učinkovitost poboljšala, a količina silicija i srebra potrebna za njihovu proizvodnju smanjila. Sve to dovelo je do daljnjeg pada cijena, objašnjava Jones.
„Ogromni kineski proizvodni kapaciteti i trenutačna prekomjerna proizvodnja doveli su cijene solarnih modula do rekordno niskih razina”, kaže Rosenow.
Posebno snažan pad cijena solarnih panela tijekom 2023. i 2024. godine označio je početak razdoblja koje Jones opisuje kao eru „nevjerojatno jeftine” solarne energije.
„Sam panel danas je nevjerojatno jeftin. Njegova cijena znatno je ispod 100 dolara, a može proizvoditi električnu energiju sljedećih 30 ili 40 godina bez ikakvih dodatnih ulaganja”, ističe Jones.
Koristi solarne energije ne ogledaju se samo u ekonomskim uštedama. Istraživači su izračunali da je povećana proizvodnja energije iz vjetra i sunca u SAD-u između 2019. i 2022. donijela 249 milijardi dolara koristi za klimu i zdravlje stanovništva.
3. Širenje diljem svijeta
Kina je i dalje uvjerljivo najveća svjetska sila u proizvodnji solarne energije, ali nije jedina zemlja koja ulaže u ovaj sektor.
Unatoč različitim carinama koje su Sjedinjene Američke Države uvele na solarnu opremu, SAD je i dalje druga zemlja u svijetu po broju instaliranih solarnih sustava. Njihov broj nastavlja snažno rasti, osobito u saveznim državama koje su na predsjedničkim izborima 2024. podržale Donalda Trumpa.
SAD danas raspolaže dovoljnim solarnim kapacitetima za opskrbu više od trećine svojih kućanstava.
„Carine i druge savezne politike koje ograničavaju rast obnovljivih izvora energije zasigurno će povećati troškove i usporiti širenje u odnosu na ono što bismo inače vidjeli”, kaže Alicia Zhao, stručnjakinja za američke klimatske politike sa Sveučilišta Maryland.
Ipak, ekonomija ostaje ključni razlog brzog razvoja solarne energije.
„Čak i uz povećanje troškova, solarna energija i dalje je jedan od najjeftinijih novih izvora električne energije u SAD-u. Projekti se nastavljaju graditi bez obzira na političke podjele”, dodaje Zhao.
Kineski domaći solarni sektor bilježi usporavanje rasta, ali izvoz jeftinih solarnih panela u druge zemlje i dalje raste.
Indija se, u međuvremenu, udaljava od fosilnih goriva znatno brže nego što je to činila Kina. Nova solarna postrojenja zadovoljila su čak 60 posto povećanja indijske potražnje za električnom energijom tijekom posljednje dvije godine.
U Australiji više od četiri milijuna kućanstava već ima solarne panele na krovovima, što predstavlja više od trećine svih kućanstava u zemlji.
4. Nepouzdanost fosilnih goriva
Zemlje poput Pakistana i Libanona također su počele iznimno brzo postavljati solarne sustave, dok se diljem Afrike svakodnevno instalira približno 100.000 solarnih panela.
Rast cijena dizelskog goriva, potaknut ratom između Rusije i Ukrajine te sukobom SAD-a i Izraela s Iranom, dodatno je povećao konkurentnost solarne energije.
To je posebno izraženo u brojnim afričkim državama, gdje kućanstva ovise o dizelskim generatorima zbog nepouzdanih elektroenergetskih mreža.
Solarni paneli na krovovima, gotovo svi uvezeni iz Kine, postaju sve popularnija alternativa.
Etiopija je čak zabranila uvoz automobila na benzin i dizel u pokušaju smanjenja ovisnosti o nafti i onečišćenja okoliša, navodi Jones.
Solarna energija također omogućuje brzu proizvodnju električne energije u područjima gdje postojeće mreže ne mogu zadovoljiti rastuću potražnju.
Pakistan je postao jedan od najiznenađujućih primjera solarne revolucije. Godine 2019. solarna energija činila je manje od dva posto proizvodnje električne energije u toj zemlji. Danas njezin udio iznosi čak 24 posto.
Glavni razlozi su skupa i nepouzdana električna mreža te jeftini solarni paneli iz Kine.
„Ono što je posebno nevjerojatno u Pakistanu jest činjenica da su građani sami financirali najveći dio solarnog procvata. Mogu si priuštiti panele bez potrebe za podizanjem kredita”, kaže Jones.
Sličan trend prisutan je i u drugim zemljama sunčanog pojasa, od Libanona do Nigerije.
„Solarna energija omogućuje kućanstvima da djeluju samostalno, bez čekanja na vlade ili energetske kompanije. U nesigurnim vremenima takva brzina i neovisnost iznimno su vrijedne”, ističe Rosenow.
5. Revolucija baterija
Solarna energija ima jedno očito ograničenje: može se proizvoditi samo tijekom dana, kada ima sunčeve svjetlosti.
Kako bi električna energija bila dostupna i u drugim dijelovima dana, solarne sustave potrebno je povezati s baterijama za pohranu energije.
Srećom, i baterijska tehnologija prolazi vlastitu revoluciju smanjenja troškova, što dodatno ubrzava razvoj solarne energije.
„Kombinacija solarnih panela i sustava za pohranu energije danas je u sunčanim područjima redovito jeftinija od izgradnje novih elektrana na fosilna goriva. Baterije su u velikoj mjeri riješile problem pohrane viška podnevne sunčeve energije za korištenje tijekom večeri”, kaže Rosenow.
Primjerice, u Kaliforniji su solarni sustavi i baterije tijekom prve polovice 2026. godine u prosjeku pokrivali više od četvrtine potražnje za električnom energijom između 19 i 21 sat, kada je večernja potrošnja najveća.
Američke savezne države poput Vermonta počele su uvoditi sustave kućnih baterija povezane s elektroenergetskom mrežom, često u kombinaciji sa solarnim panelima.
Ipak, određeni problemi i dalje postoje. Dugoročna pohrana solarne energije tijekom različitih godišnjih doba, oblačnih razdoblja i sezona monsuna još uvijek predstavlja izazov.
Zbog toga je integracija solarne energije u širi elektroenergetski sustav i dalje iznimno važna.
6. Elektrifikacija svega
Solarna energija smatra se jednim od ključnih elemenata globalnog prelaska na električnu energiju, čime se smanjuje uporaba fosilnih goriva u sektorima koji su se dosad oslanjali na druge izvore energije.
Primjer takve promjene su električni automobili.
Elektrifikacija je odabrana i kao jedna od glavnih tema ovogodišnjih pregovora Ujedinjenih naroda o klimi u Turskoj.
„To je smjer u kojem se solarna energija kreće – ne samo prema tome da postane kraljica proizvodnje električne energije, nego i kraljica ukupne energije”, kaže Jones.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je za takav razvoj potreban pažljiv plan.
Julia Souder, izvršna direktorica međunarodnog Vijeća za dugoročno skladištenje energije, nedavno je upozorila na opasnosti nekontrolirane elektrifikacije.
Prema njezinim riječima, dodavanje velikih novih opterećenja bez odgovarajuće fleksibilnosti može stvoriti ranjiv elektroenergetski sustav.
Elektrifikacija sama po sebi ne jamči otpornost sustava.
Rosenow smatra da najveća ograničenja razvoja solarne energije više nisu sami paneli ili njihova cijena, nego kapacitet elektroenergetskih mreža, mogućnosti skladištenja energije i brzina kojom se povećava potražnja za električnom energijom.
„Najvažnije pitanje više nije hoće li solarna energija nastaviti rasti, nego mogu li naši elektroenergetski sustavi i institucije pratiti taj razvoj”, ističe.
U SAD-u potražnja za električnom energijom ponovno raste nakon nekoliko desetljeća, ponajprije zbog podatkovnih centara i sve veće elektrifikacije.
Energetska sigurnost pritom postaje nacionalni prioritet.
„Obnovljivi izvori već čine više od 90 posto novih proizvodnih kapaciteta u SAD-u. Potreba za sigurnom i brzo dostupnom električnom energijom mogla bi stvoriti iznimnu priliku za daljnji rast obnovljivih izvora, čak i bez potpore trenutačne savezne vlade”, kaže Zhao.
7. Tehnologija koja se neprestano razvija
Posljednjih godina u Njemačkoj se ubrzano šire mali solarni paneli koji se priključuju izravno na utičnicu, poznati i kao balkonski solarni sustavi.
Oni proizvode manje električne energije od klasičnih krovnih sustava, ali omogućuju izravno napajanje kućanstva putem standardne električne utičnice.
Takvi sustavi odobreni su i u nekoliko drugih zemalja te američkih saveznih država, uključujući Kaliforniju.
Istodobno se sve više govori o agrivoltaici, tehnologiji koja kombinira poljoprivrednu proizvodnju i solarne panele.
Takav pristup mogao bi riješiti dio zabrinutosti zbog korištenja zemljišta za izgradnju velikih solarnih elektrana.
Primjer dolazi iz američke savezne države Kentucky, gdje jedna solarna elektrana plaća lokalnom poljoprivredniku da njegove ovce pasu između solarnih panela. Na taj se način istodobno proizvodi meso uzgojeno na pašnjacima i održava travnata površina između panela.
U budućnosti bi se mogli dodatno razvijati i drugi oblici solarne tehnologije, uključujući plutajuće solarne elektrane, sustave sa zrcalima, perovskitne solarne panele i solarne prozore.
Što slijedi za solarnu energiju?
Očekuje se da će ukupni svjetski solarni kapaciteti nastaviti rasti i tijekom 2026. godine, ali bi se stopa njihova širenja prvi put mogla usporiti, smatra Jones.
Razlog je Kina, koja je prošlog ljeta promijenila sustav upravljanja i poticanja novih solarnih instalacija. To je dovelo do velikog vala instalacija tijekom 2025. godine, prije stupanja na snagu novog sustava cijena.
U ostatku svijeta situacija je drukčija.
„Ako izuzmemo Kinu, ove se godine instalira više solarnih panela nego prošle godine”, kaže Jones.
Međunarodna agencija za energiju predviđa da bi do 2030. godine proizvodnja solarne električne energije mogla dosegnuti dvostruku razinu iz 2025. godine.
Solarna energija pritom bi mogla nadmašiti hidroenergiju i postati treći najveći svjetski izvor električne energije.
„Gdje god je električna energija iz mreže skupa i nepouzdana, ekonomska računica sve više usmjerava ljude prema solarnoj energiji”, kaže Rosenow.
Ipak, postoji jedan važan uvjet: ako uvoz kineskih solarnih panela postane otežan, taj se proces neće odvijati jednakom brzinom.
Solarna energija kao svijetla točka u borbi protiv klimatskih promjena
Posljednjih godina stiglo je mnogo loših vijesti o klimatskim promjenama.
Sve je izglednije da će svijet premašiti globalno ograničenje zagrijavanja od 1,5 °C, dogovoreno Pariškim sporazumom 2015. godine. Istodobno se bilježe sve snažniji klimatski utjecaji, a tijekom ovog stoljeća svijet bi se mogao približiti nekoliko kritičnih klimatskih točaka.
Ipak, uspjeh solarne energije pokazuje da čovječanstvo ostvaruje napredak na načine koje prije samo deset godina gotovo nitko nije mogao predvidjeti.
„Prije deset godina nitko nije očekivao da bi se nešto ovakvo moglo dogoditi”, kaže Jones.
Dodaje kako je rast proizvodnje čiste električne energije izravno pridonio smanjenju broja novih elektrana na ugljen.
„Danas se čak i najgori scenariji klimatskih promjena kreću između dva i tri stupnja zagrijavanja, umjesto ranije predviđenih četiri stupnja”, zaključuje Jones.
Poruka je jasna: solarna energija više nije samo alternativa tradicionalnim izvorima energije. Postaje jedan od glavnih pokretača globalne energetske budućnosti.