Europa ubrzano povećava izdvajanja za obranu, predvođena Njemačkom, a ekonomisti očekuju umjeren poticaj rastu. Iako rastuće narudžbe podupiru aktivnost, dugi proizvodni ciklusi i strukturni problemi mogli bi ograničiti ekonomsku korist, piše euronews.com.
Europske vlade pripremaju se za održivo povećanje potrošnje na obranu, što nameće ključno ekonomsko pitanje: Može li ponovno naoružavanje također podržati rast u trenutku kada se gospodarstvo eurozone bori za postizanje zamaha?
Njemačka je u središtu ove promjene. Berlin planira podići potrošnju na obranu na gotovo 3,5% BDP-a do 2029. godine, što je značajan porast u odnosu na 2,1% iz 2024., označavajući jedan od najznačajnijih programa vojnih ulaganja u poslijeratnoj Europi. Do 2029. vlada namjerava trošiti više od 100 milijardi eura godišnje na obrambenu opremu i održavanje.
Prema Niklasu Garnadtu, ekonomistu u Goldman Sachsu, utjecaj na rast mogao bi biti značajan.
„Očekujemo da će potrošnja na obranu potaknuti razinu njemačkog BDP-a za oko 0,8% do 2029. godine, a obrambene narudžbe materijalno su porasle u četvrtom kvartalu nakon što je proračun za 2025. usvojen u rujnu“, rekao je.
Nakon što ih parlament odobri, veliki ugovori o obrani dodjeljuju se proizvođačima i bilježe u službenim podacima o tvorničkim narudžbama. Domaće njemačke narudžbe povezane s obrambenom industrijom porasle su za više od 50% krajem 2025. u usporedbi s razinama koje su već bile povišene nakon ruske invazije na Ukrajinu.
U terminima nacionalnog računovodstva, izdaci za obranu podržavaju BDP kroz više kanala:
- S proizvodne strane: Povećava se dodana vrijednost u proizvodnji oružja i njezinim opskrbnim lancima.
- S rashodne strane: Nabava sustava naoružanja potiče državna ulaganja nakon prijenosa vlasništva, dok se kupnja streljiva i nedovršene opreme pojavljuje kao promjena u zalihama.
„Očekujemo da će potrošnja na obranu potaknuti jači oporavak državnih ulaganja u opremu u budućnosti“, rekao je Garnadt.
Gospodarski izgledi eurozone: Bolji ciklički rast
Ekonomski tim Goldman Sachsa vidi 2026. kao godinu umjerenog oporavka za eurozonu. Banka prognozira rast BDP-a od 1,3% za blok, što je malo ispred projekcija Europske središnje banke, potaknuto mješavinom fiskalne potpore, otporne potrošnje kućanstava i smirivanja trgovinskih trvenja.
Njemački fiskalni poticaj — uglavnom vođen obranom — očekuje se da će kompenzirati kontrakcijske sile drugdje, pomažući stabilizaciji općeg smjera politike eurozone. Pad cijena energije i rast plaća koji nadmašuje inflaciju trebali bi ojačati potražnju kućanstava. Potencijalni prekid vatre u Ukrajini mogao bi pružiti dodatni poticaj kroz poboljšanu dinamiku troškova energije.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da obrambena proizvodnja ima neobično duge cikluse isporuke. S knjigama narudžbi koje pokrivaju četiri do pet godina proizvodnje, utjecaj na stvarnu proizvodnju i BDP je postupan, a ne trenutan.
Osim toga, stručnjaci naglašavaju da veća potrošnja na obranu sama po sebi neće riješiti dublje strukturne izazove Europe. Rastuća konkurencija iz Kine, visoki troškovi energije, nedovoljno ulaganje u visokotehnološke sektore, regulatorna opterećenja i starenje stanovništva i dalje opterećuju dugoročni potencijal rasta regije.
„Očekujemo da će obnovljeni izvozni pritisak Kine opteretiti europsku trgovinu putem rastućeg uvoza i veće izvozne konkurencije, posebno u Njemačkoj i Italiji“, navodi Goldman Sachs.
Vojna potrošnja kao poticaj, ali ne i lijek
Vojna potrošnja ne pojavljuje se samo kao strateški imperativ, već i kao makroekonomska poluga za Europu. Iako je malo vjerojatno da će samo ulaganje u obranu transformirati dugoročnu putanju rasta Europe, ono može igrati značajnu potpornu ulogu.
Za zemlje poput Njemačke, gdje se fiskalni prostor usmjerava u ponovno naoružavanje, učinak stimulansa može biti značajan, posebno u gospodarstvu s teškom industrijom koje se bori s industrijskom konkurentnošću. Hoće li se ovaj pomak pokazati trajnim ili održivim, ostaje za vidjeti, ali za sada se čini da je obrana neočekivani motor u neravnomjernom oporavku Europe.