Vodeći kandidat AfD-a Ulrich Siegmund kaže da je stranka dobila jasan mandat za upravljanje.
„Seizmički“, „društveno-politički potres“, „prijelomni trenutak za Njemačku“.
Tako su politički analitičari i brojni mediji opisali iznenađujuću pobjedu antiimigracijske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na lokalnim izborima u Njemačkoj u nedjelju. Je li to pretjerivanje?
Saska-Anhalt jedna je od najmanjih od 16 njemačkih saveznih pokrajina. Ima tek 1,7 milijuna birača s pravom glasa, od ukupno 59 milijuna na razini cijele zemlje.
Koliko su onda njezini politički stavovi značajni, osobito s obzirom na to da AfD nije uspio osvojiti apsolutnu većinu?
Odgovor je: vrlo značajni.
Prije svega, unutar same Njemačke.
Iako su izbori bili regionalni, njihov se učinak osjeća na nacionalnoj razini. Uvjerljiva pobjeda AfD-a dodatno povećava pritisak na već oslabljenu centrističku koalicijsku vladu u Berlinu. Mogla bi se pokazati kao posljednji udarac za političku karijeru duboko nepopularnog njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je obećao smanjiti popularnost AfD-a.
Ove političke teškoće dodatno će oslabiti i odvratiti pozornost Njemačke, najmoćnije članice EU-a, u trenutku kontinentalne krize – dok se Europa pokušava nositi s ruskom agresijom, carinskom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa i gospodarskom prijetnjom iz Kine.
Rezultat u Saskoj-Anhaltu također pokreće preispitivanje diljem Njemačke, gdje nacistička prošlost i dalje ima snažnu prisutnost.
Ovo je prva velika izborna pobjeda tvrdo desne nacionalističke stranke koja joj daje stvarnu priliku za preuzimanje vlasti, u ovom slučaju na regionalnoj razini, od pada Trećeg Reicha 1945. godine.
Njemačke vlasti AfD su, među ostalim, označile kao protudemokratsku stranku, dok su pojedine regionalne organizacije, uključujući onu u Saskoj-Anhaltu, označene kao krajnje desničarske i ekstremističke.
AfD je posebno popularan u istočnoj Njemačkoj, ali sada je prema anketama i najveća politička stranka na nacionalnoj razini.
Čini se da je politički mainstream u Njemačkoj iznevjerio birače. Što sada može učiniti najveće europsko gospodarstvo i najmnogoljudnija europska država, ne računajući Rusiju?
Trumpov interes za AfD
Mala Saska-Anhalt izaziva reakcije i izvan Njemačke.
Nitko drugi nego američki predsjednik brzo je u nedjelju na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio izlaznu anketu iz Saske-Anhalta.
Antiimigracijska, antiwoke poruka AfD-a i slogan „Njemačka za Nijemce“ vrlo su bliski poruci Donalda Trumpa i njegovu pokretu MAGA („Make America Great Again“).
AfD, kao i niz drugih nacionalističkih stranaka u Europi, uvelike preuzima Trumpov politički model – od napada na mainstream medije i propitivanja neovisnosti sudaca do obećanja da će „Njemačku ponovno učiniti velikom“.
Zanimljivo je, međutim, da se američkog predsjednika rijetko izravno spominje u europskim predizbornim kampanjama. Političari su svjesni koliko je nepopularan među biračima.
Ubrzo nakon Trumpove objave oglasio se i utjecajni ruski biznismen Kirill Dmitriev, izvršni direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja. Rezultat AfD-a nazvao je „povijesnim“, njemačku saveznu vladu „diskreditiranom“, a kancelara Friedricha Merza „poniženim“, usporedivši ga s bivšim britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji je ovog ljeta bio prisiljen podnijeti ostavku.
Zašto je Rusija zainteresirana?
Možda se pitate kakav interes Rusija ima za regionalne izbore u Njemačkoj i na što je Dmitriev mislio kada je povukao paralelu s Velikom Britanijom.
Njemačka vlada najveći je pojedinačni donator Ukrajine, dok je poznato da je Velika Britanija Kijevu osigurala projektile kojima se napadaju ciljevi unutar ruskog teritorija. To je duboko razljutilo Moskvu.
AfD je, s druge strane, izrazito skloniji Rusiji. Stranka želi zaustaviti slanje vojne pomoći Ukrajini, ukinuti sankcije Moskvi i ponovno početi kupovati znatno jeftiniju rusku energiju.
Energetski intenzivna njemačka industrija pretrpjela je veliki gospodarski udar nakon što je zemlja zaustavila uvoz ruskih energenata poslije ruske invazije na Ukrajinu punog opsega 2022. godine.
Reuters
Mnoštvo ljudi mahalo je njemačkim zastavama na izbornoj proslavi nakon zatvaranja birališta, dok je bila istaknuta poruka AfD-a „Sve je moguće“.
AfD-ov blaži pristup Rusiji ima dodatnu privlačnost u istočnoj Njemačkoj, koja je i dalje znatno siromašnija od zapada zemlje.
To je tako unatoč činjenici da je Njemačka potrošila između 2,3 i 3 bilijuna eura, ovisno o izvoru i tome uračunava li se inflacija, kako bi pomogla integrirati bivši komunistički dio zemlje nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.
Saska-Anhalt najsiromašnija je njemačka savezna pokrajina i ondje, kao i u velikom dijelu istočne Njemačke, među biračima se često može susresti ono što se naziva „Ostalgie“ – svojevrsna nostalgija za istočnom Njemačkom i, prema mišljenju dijela stanovništva, stabilnijim vremenima tijekom komunizma.
Stranke diljem Europe reagiraju
Izbore u Saskoj-Anhaltu pomno je pratila i Europska unija.
Pred Europom je sljedećih 12 mjeseci razdoblje velikog broja izbora. Očekuju se glasovanja u ključnim državama poput Francuske, Italije, Španjolske i Poljske.
U Bruxellesu strahuju da bi „ekstremnije“ stranke, i s lijeve, ali posebno s desne strane političkog spektra, mogle profitirati diljem Europe.
Vođa španjolske nacionalističke stranke Vox Santiago Abascal u nedjelju je na X-u napisao da je pobjeda AfD-a u Saskoj-Anhaltu „velika nada za Njemačku i Europu“.
S druge strane, francuski ministar za Europu Benjamin Haddad, saveznik centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona, upozorio je:
„Ovo je ozbiljan trenutak za Europu, vidjeti krajnju desnicu kako pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj.“
Ni AfD ni druge europske stranke koje se označavaju kao „krajnja“ ili „tvrda desnica“ ne prihvaćaju takve oznake. Također se međusobno razlikuju po tonu i političkom programu.
Francuski Nacionalni skup Marine Le Pen izbacio je AfD iz svoje skupine u Europskom parlamentu prije dvije godine jer je smatrao da je previše „radikalan“.
Ono što te stranke uglavnom dijele jest antiimigracijska platforma i snažna nacionalistička retorika. A upravo to zabrinjava Europsku uniju.
Bilo da je riječ o pozivima „Njemačka na prvom mjestu“, „Italija na prvom mjestu“ ili „Francuska Francuzima“, u Bruxellesu strahuju da rast nacionalističkih stranaka narušava europsko jedinstvo u trenutku kada ga vanjske okolnosti zahtijevaju više nego ikada.
Nacionalističke stranke poput AfD-a ili talijanske Lige uglavnom su izrazito euroskeptične, dok Bruxelles ističe da Europa mora djelovati ujedinjeno kako bi se, primjerice, suprotstavila pritiscima Donalda Trumpa ili učinkovito zaštitila europske kompanije od plasiranja kineske robe na tržište po dampinškim cijenama.
Europski obrambeni krugovi također upozoravaju da bi podjele oko europskih sankcija Rusiji ili zemlje koje imaju mlakiji stav prema članstvu u NATO-u – poput Nacionalnog skupa Marine Le Pen ili njemačkog AfD-a – mogle samo ohrabriti Moskvu.
Sigurnosni dužnosnici tvrde da države moraju ostati ujedinjene kako bi zaustavile Rusiju u Ukrajini jer bi u protivnom Kremlj mogao biti potaknut na napad unutar teritorija NATO-a, primjerice na baltičke države.
No europski birači vrlo su svjesni tih vanjskih prijetnji i njihova utjecaja na svakodnevni život. Brinu ih posljedice ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve slabije zdravstvene usluge, kao i sve manja gospodarska sigurnost njih i njihovih obitelji.
Nekontrolirana imigracija i sigurnost na ulicama također su među najvećim brigama.
Upravo se zato značaj izbora u Saskoj-Anhaltu pokazuje tako jasno – oni predstavljaju veliko upozorenje tradicionalnim političkim strankama, ali i institucijama diljem Europe, uključujući pravosuđe i sigurnosne službe, koje AfD odbacuje kao sebični „establishment“.
Birači na ovom kontinentu osjećaju se izgubljeno i iznevjereno od stranaka kojima su desetljećima iznova davali svoje povjerenje.
To što na izborima sada gledaju ulijevo ili udesno ne znači nužno da su odjednom postali ekstremisti.
Izborni slogan AfD-a u Saskoj-Anhaltu bio je optimističan: „Sve je moguće!“ Uz to je stranka obećala ponovno probuditi ponos Nijemaca prema vlastitoj zemlji.
Do sada neiskušana i neprovjerena na vlasti, stranka očito sve većem broju birača djeluje kao opcija kojoj su spremni dati priliku.
(izvor: Reuters)