Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy najavila je izgradnju podatkovnog centra kapaciteta 100 megavata u Mostaru, nakon što je kao svoj središnji projekt u Bosni i Hercegovini predstavila Južnu plinsku interkonekciju.
Vrijednost projekta podatkovnog centra procjenjuje se na oko 530 milijuna eura, odnosno nešto više od milijardu konvertibilnih maraka.
Tehnološka investicija
Ako se projekt realizira prema najavama, bit će riječ o jednoj od najvećih tehnoloških investicija u Bosni i Hercegovini. Projekt se uklapa i u širi regionalni trend razvoja velike digitalne infrastrukture.
U hrvatskom Topuskom američki i hrvatski ulagači razvijaju projekt „Pantheon“, podatkovni i AI centar kapaciteta do jednog gigavata, čija je izgradnja planirana za 2027. godinu.
AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovan je u američkoj saveznoj državi Wyoming u studenome 2025. godine. Na čelu kompanije nalazi se Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Potpredsjednik kompanije je Jesse Binnall, odvjetnik koji je zastupao Trumpa u pravnim sporovima kojima se nakon predsjedničkih izbora 2020. godine osporavao rezultat glasovanja u Nevadi.
U Sarajevu je kompanija registrirana kao AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., u potpunom vlasništvu američke matične kompanije, na adresi u Splitskoj ulici 12. Na istoj adresi je 2021. godine bila registrirana tvrtka čiji je vlasnik bio Amer Bekan, danas direktor AAFS-a za Bosnu i Hercegovinu.
Nakon što je objavljeno da upravo AAFS stoji iza projekta Južne plinske interkonekcije, pojavila su se pitanja o tome kako će kompanija bez prethodno realiziranih infrastrukturnih projekata moći biti jedini imenovani investitor za projekt čija je vrijednost samo za izgradnju plinovoda procjenjivana na do 200 milijuna dolara.
Istodobno su se pojavila i upozorenja da bi građani Bosne i Hercegovine na kraju mogli plaćati skuplji plin.
Južna plinska interkonekcija kao središnji projekt
Južna plinska interkonekcija trebala bi povezati plinske sustave Hrvatske i Bosne i Hercegovine te smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu, prenosi N1.
Međudržavni sporazum krajem travnja u Dubrovniku potpisali su hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, a njegova ratifikacija je u tijeku.
Parlament Federacije BiH u travnju je izmijenio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji te je kao investitora, umjesto državne kompanije BH-Gas, imenovao AAFS.
U kolovozu je potpredsjednik AAFS Infrastructure and Energyja Jesse Binnall, nakon sastanka s federalnim ministrom energetike Vedranom Lakićem, poručio da kompanija planira 50-godišnji angažman u Bosni i Hercegovini.
Plinske elektrane i aerodromi
Planovi AAFS-a ne završavaju na plinovodu.
Kompanija je najavila izgradnju tri plinske elektrane – u Mostaru, Kaknju i Tuzli – te iskazala interes za dobivanje koncesije za međunarodne zračne luke u Sarajevu i Mostaru. U planu je i potencijalni MRO centar, odnosno centar za održavanje i popravak zrakoplova.
Ranije najavljena vrijednost tog šireg investicijskog paketa – koji uključuje plinovod, elektrane i zračne luke – procjenjivala se na oko 1,5 milijardi eura.
„Prvobitno smo planirali tri plinske elektrane – Mostar, u krugu Aluminija, Kakanj i Tuzlu. Svaka bi imala kapacitet od 400 MW, a ukupno bi trošile oko 900 milijuna kubičnih metara plina. Četvrta bi bila manja, za podatkovne centre, posebno u Hercegovini zbog Neretve kao sustava za hlađenje“, kazao je ranije za N1 Amer Bekan, direktor AAFS-a za BiH.
Najnovija i tehnološki najzahtjevnija stavka u portfelju AAFS-a upravo je najava izgradnje podatkovnog centra snage 100 MW u Mostaru.
Kada se zbroje svi najavljeni projekti – plinovod, tri elektrane, ulaganja u dvije zračne luke i podatkovni centar u Mostaru – ukupna vrijednost AAFS-ova investicijskog paketa u BiH premašuje dvije milijarde eura, odnosno oko 2,3 milijarde dolara.
Investicije obuhvaćaju tri strateška sektora: energetiku, promet i digitalnu infrastrukturu.
Što još ostaje otvoreno?
Za sada je riječ isključivo o najavljenim planovima. Njihova realizacija ovisit će o nizu uvjeta – od konačne ratifikacije međudržavnog sporazuma o Južnoj interkonekciji u Predsjedništvu BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH, preko osiguranja financiranja za pojedinačne projekte, do ishoda postupka dodjele koncesije u Mostaru.
Kada je riječ o Južnoj plinskoj interkonekciji, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je potvrdio da projekt ne može biti uspješno proveden niti radovi mogu započeti dok se ne riješi pitanje raspolaganja državnom imovinom na trasi plinovoda.
Oko 30 posto planirane trase plinovoda prolazi izravno preko parcela koje se vode kao državna imovina.
Što su podatkovni centri i zašto su važni?
Podatkovni centri neizostavan su dio suvremenog digitalnog svijeta. Riječ je o velikim, strogo osiguranim objektima u kojima se nalaze tisuće međusobno povezanih servera i druge računalne opreme koja neprekidno obrađuje, pohranjuje i distribuira podatke.
Od mobilnog bankarstva, državnih e-usluga i streaming platformi pa sve do najnaprednijih sustava umjetne inteligencije – gotovo svaka digitalna operacija fizički se izvršava unutar takvih postrojenja.
Da bi mogli raditi bez prekida, podatkovni centri zahtijevaju iznimno složenu infrastrukturu. Ona uključuje agregate i baterijske UPS sustave koji osiguravaju rad u slučaju nestanka električne energije, snažne sustave hlađenja te visoku razinu fizičke i informacijske sigurnosti.
Upravo zbog naglog razvoja umjetne inteligencije i sve veće potrebe za računalnom snagom, podatkovni centri posljednjih godina postaju jedan od najvažnijih segmenata nove digitalne infrastrukture – ali istodobno i iznimno veliki potrošači električne energije.
