Građevinarstvo i poljoprivreda sektori su koji su u Europi najviše izloženi ekstremnim vrućinama, dok se promet, proizvodnja i energetika također suočavaju s rastućim poremećajima kako klimatske promjene podižu temperature. Svaki peti radnik u Europskoj uniji izložen je visokim temperaturama na radnom mjestu, što ekstremne vrućine čini jednim od najbrže rastućih profesionalnih rizika povezanih s klimatskim promjenama, podaci su Europske agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA).
Najugroženiji su oni koji rade na otvorenom ili u vrućim zatvorenim prostorima. Poljoprivreda, građevinarstvo, promet, proizvodnja, hitne službe i turizam među sektorima su koji trpe najveće posljedice po zdravlje i produktivnost tijekom sve češćih toplotnih valova.
Poljoprivreda i građevinarstvo na prvoj crti bojišnice
Poljoprivreda se dosljedno identificira kao sektor koji je najviše izložen ekstremnim vrućinama. Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi kako se poljoprivredni radnici suočavaju s dugotrajnim izlaganjem izravnoj sunčevoj svjetlosti dok obavljaju fizički zahtjevne poslove koji dodatno podižu tjelesnu temperaturu.
Građevinski radnici prolaze kroz slične rizike, često provodeći duge sate na otvorenom obavljajući teški fizički rad dok nose zaštitnu odjeću koja ograničava sposobnost tijela da se hladi.
Eurofoundovo istraživanje o europskim radnim uvjetima za 2024. godinu pokazalo je da je 68 % poljoprivrednih radnika i 52 % građevinskih radnika izloženo visokim temperaturama tijekom najmanje četvrtine svog radnog vremena. Izloženost je također široko rasprostranjena u industriji (33 %) i prometu (33 %).
| Zanimanje | Izloženost visokim temperaturama (%) |
| Kvalificirani poljoprivredni radnici | 72,00 |
| Obrtnici i srodni radnici | 53,00 |
| Rukovatelji strojevima i postrojenjima | 42,00 |
| Jednostavna zanimanja | 40,00 |
| Uslužni i trgovački radnici | 28,00 |
| Tehničari i stručni suradnici | 18,00 |
| Menadžeri i rukovoditelji | 15,00 |
| Stručnjaci i znanstvenici | 13,00 |
| Administrativni službenici | 13,00 |
Istraživanje je također utvrdilo da je udio europskih radnika izloženih visokim temperaturama između četvrtine i tri četvrtine radnog vremena porastao s 13 % u 1995. godini na 21 % u 2024. godini, što naglašava kako je izloženost toplini postala sve češća pojava među radnom snagom.
Koja zanimanja bilježe najveću izloženost?
Izloženost se znatno razlikuje prema specifičnom zanimanju, a ne samo prema općem sektoru. Prema Eurofoundu, kvalificirani poljoprivredni radnici uvjerljivo su najizloženiji, pri čemu ih 72 % navodi da rade na visokim temperaturama najmanje četvrtinu svog radnog vremena.
Slijede obrtnici i srodni radnici (53 %), dok rukovatelji strojevima i postrojenjima (42 %) te jednostavna zanimanja (40 %) također bilježe visoke razine izloženosti. Druga zanimanja, uključujući uslužna i trgovačka, znatno su manje izložena, dok menadžeri, stručnjaci i administrativni službenici bilježe najniže razine izloženosti.
Također, izloženost toplini oštro se razlikuje po spolu jer su mnoga od najrizičnijih zanimanja i dalje pretežito muška. Eurofound je utvrdio da je 34 % muškaraca izloženo visokim temperaturama tijekom najmanje četvrtine svog radnog vremena, u usporedbi s 18 % žena. Mnogi od najpogođenijih sektora također zapošljavaju veliki broj sezonskih radnika, migranata i samozaposlenih osoba – skupina koje često imaju slabiju radnopravnu zaštitu i niže razine sindikalnog organiziranja.
Vrućina kao ozbiljan zdravstveni rizik
Ekstremna vrućina čini mnogo više od samog stvaranja nelagode radnicima. Prema agenciji EU-OSHA, dugotrajna izloženost može dovesti do dehidracije, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, dok istodobno pogoršava kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Visoke temperature također smanjuju koncentraciju i usporavaju vrijeme reakcije, što izravno povećava rizik od nesreća na radu.
Rizici variraju ovisno o poslu. Poljoprivrednici i šumari suočavaju se s rastućom izloženošću bolestima koje prenose krpelji, alergenima i onečišćenju zraka, dok su građevinski radnici sve više pogođeni efektom urbanih toplinskih otoka koji podižu temperature znatno iznad okolnih područja. Djelatnici hitnih službi, uključujući vatrogasce, policajce i bolničare, često rade u najopasnijim uvjetima reagirajući na izvanredne situacije uzrokovane vrućinama.
Gubitak produktivnosti i makroekonomski utjecaj
Nedavno izvješće analitičke kuće Allianz Trade tvrdi da, nakon što temperature prijeđu prag od otprilike 30 °C, gubici produktivnosti naglo ubrzavaju i postaju strukturni teret za gospodarski rast, a ne samo privremeni poremećaj uzrokovan vremenskim prilikama.
Građevinarstvo i poljoprivreda među najpogođenijim su sektorima jer se rad tijekom najtoplijih sati u danu često mora usporiti ili potpuno obustaviti. No, vrućina stvara i šire poremećaje u gospodarstvu. Prerađivačka industrija suočava se s višim troškovima hlađenja i nižom produktivnošću radnika, dok prometne mreže trpe kašnjenja jer asfalt omekšava, a željezničke tračnice se šire ili savijaju.
Elektroenergetski sustavi dolaze pod sve veći pritisak jer potražnja za hlađenjem raste upravo u trenutku kada termoelektrane, nuklearne elektrane i elektrane na ugljen postaju manje učinkovite, budući da toplije rijeke smanjuju njihov kapacitet hlađenja.
Poljoprivreda je u 2024. godini činila 1,2 % bruto domaćeg proizvoda EU-a, dosežući više od 3 % BDP-a u Grčkoj i 2,5 % u Rumunjskoj. Građevinarstvo, s druge strane, pridonosi s oko 9 % BDP-a EU-u i osigurava posao za oko 18 milijuna ljudi, što ga čini jednom od najvećih europskih industrija, ali i sektorom koji se suočava s najvećim poremećajima zbog rasta temperatura.
Kako zaštititi radnike?
Aktualni toplotni val ponovno je pokrenuo pritisak za uvođenje snažnijih mjera zaštite radnika diljem Europe. Nekoliko je zemalja pojačalo ili aktiviralo posebne mjere za rad na vrućini, uključujući ograničavanje rada na otvorenom tijekom najtoplijih sati, skraćivanje smjena te obvezu poslodavaca da osiguraju vodu, hlad i dodatne stanke za odmor.
Istodobno, Europska konfederacija sindikata pozvala je Europsku komisiju da uvede obvezujuća pravila o profesionalnoj izloženosti toplini na razini cijele EU-a. To bi uključivalo utvrđivanje maksimalne radne temperature, obvezne plaćene stanke za hlađenje i zajamčen pristup pitkoj vodi, uz argument da trenutačni mozaik nacionalnih pravila ostavlja mnoge radnike nedovoljno zaštićenima.
