Peking koristi svoju dominantnu poziciju nad ključnim mineralima kao oružje u trgovinskom ratu, primjenjujući taktike koje je prije osuđivao i riskirajući otuđenje potencijalnih saveznika.
Peking se u trgovinskom ratu s Washingtonom dugo predstavljao kao žrtva – rastuća sila koja brani globalno gospodarstvo od američkih carina i zabrana. No, ta se pripovijest ovih dana suočava s izazovom jer se Kina nameće kao industrijski div spreman iskoristiti svoj monopol nad rijetkim zemljama protiv bilo koje zemlje ili kompanije koja joj se nađe na putu.
Rijetke zemlje, esencijalne za proizvodnju svega, od čipova i električnih vozila do borbenih aviona, su minerali koje Kina najvećim dijelom iskopava i prerađuje. Kao odgovor na carine i tehnološka ograničenja predsjednika Trumpa, Peking je uveo sustav kontrole izvoza koji bi obuhvatio ogroman dio tehnoloških proizvoda u svijetu koji sadrže čak i tragove kineskih rijetkih zemalja donosi The New York Times.
Nova pravila i globalna poluga
Ovaj potez Kini daje snažnu pregovaračku moć uoči skorog sastanka između kineskog čelnika Xi Jinpinga i predsjednika Trumpa u Južnoj Koreji.
Nova pravila, koja stupaju na snagu u prosincu, zahtijevat će od izvoznika da traže odobrenje Pekinga za prodaju komponenti. Time bi Kina dobila političku moć selektivnog zatvaranja izvoza – odbijanjem ili odgađanjem aplikacija u slučaju loših bilateralnih odnosa.
Kina tvrdi da samo “kopira presedane” koje su postavili SAD i saveznici (poput zabrana izvoza tehnologije Huaweiju). Međutim, analitičari upozoravaju da Peking, pokazujući spremnost da oružjem pretvori rijetke zemlje, riskira da izgleda kao “neodgovorni hegemon” kakvim često optužuje SAD.
Međunarodni odgovor i strategija
Ekonomsko pokazivanje mišića moglo bi se obiti Pekingu o glavu. Dio kineskog cilja u globalnoj primjeni pravila je obeshrabriti druge zemlje od strategije “smanjenja rizika” (de-risking), odnosno smanjenja ovisnosti o kineskim opskrbnim lancima.
Unatoč diplomatskim pokušajima kineskih dužnosnika da ublaže zabrinutost – uvjeravajući strane tvrtke da će odobriti “legitimne” transakcije – stručnjaci ne vjeruju u povlačenje mjera. Potez je izazvao ozbiljne kritike i izvan SAD-a. Trgovinski šef Europske unije poručio je kineskom ministru da novi režim “baca sjenu na naše odnose.” Službenici Grupe G7 (koja uključuje Britaniju, Kanadu, Japan i Njemačku) razmatraju zajednički odgovor.
Američki ministar financija Scott Bessent najavio je da SAD razmatra uvođenje ograničenja na izvoz softvera u Kinu u znak odmazde, što bi učinio u suradnji s G7.
Stručnjaci zaključuju da je “pištolj napunjen” i da će Kina vjerojatno koristiti ovu polugu ne samo u ekonomskim pregovorima, već i za ostvarivanje ciljeva u drugim osjetljivim pitanjima, uključujući njezine pretenzije na Tajvan.