“Da biH nije u fokusu međunarodne polike je samo površan pogled jer je BiH dio jednog regionalnog problema na jugoistoku Europe koji se povezan s generalnom geopolitičkom slikom u Europi koja se naglo izmijenila nakon ruske agresije na Ukrajinu. I BiH i prostor Balkana, zajedno su pri baltičkim republikama i Moldavijom te moguće urgentne točke na jugoistoku, istoku i sjeveru Europe i s te točke gledišta BiH je još uvijek zanimljiva. Mislim da se puno stvari događa izvan očiju javnosti”, kaže Kajtaz za Dnevni list.
U nemoćnosti da sami riješe svoje političke krize koju su sami prouzročili, sve glasnije su ocjene kako BiH nije više u žarištu međunarodne politke i svjetskih prvenstveno se tu misli na SAD i EU. Dok lideri drugih, suverenih zemalja zaziru od bilo kakvog “tutorstva” i “vanjskog” rješenja problema, čini se da su u BiH navikli da im krize rješavaju drugi, a nakon čega i tada, ponovno nitko nije zadovoljan.
Prvi dojam
No, iako je prvi dojam kako su Europa i Amerika digle ruke od “bureta baruta”, kako se BiH često zna nazvati zbog svojih permanentnih i zapaljivih političkih kriza, činjenica je kako su i SAD i EU u BiH “ulupale” milijarde da bi tek tako pustile rasplamsavanje novog žarišta u srcu Europe.
Također, u ovom kontekstu, za podsjetiti je i kako američki predsjednik Donald Trump još uvijek nije imenovao novog američkog veleposlanika u BiH te da je upravo to još jedna činjenica koju navode mnogi politički analitičari opravdavajući svoju tezu o nezainteresiranosti američke administracije za BiH.
Agresija Rusije na Ukrajinu, zaokupljenost američkog predsjednika Donalda Trumpa mirovnim pregovorima, rat i stradanja u Gazi, kao i mnoga druga vjetska žarišta, ali i tromost europske administracije za djelovanje, svakako daju dodatne argumente za ovakve stavove. No, možda ipak nije sve onako kako se čini?
Kajtaz: BiH je još uvijek zanimljiva
Faruk Kajtaz, novinar, publicist i politički analitičar, u komentaru za Dnevni list kaže kako se samo na prvi pogled čini da BiH više nije u fokusu Zapada, EU-a i SAD-a.
“Međutim to je samo površan pogled jer je BiH dio jednog regionalnog problema na jugoistoku Europe koji se povezan s generalnom geopolitičkom slikom u Europi koja se naglo izmijenila nakon ruske agresije na Ukrajinu. I BiH i prostor Balkana, zajedno su pri baltičkim republikama i Moldavijom te moguće urgentne točke na jugoistoku, istoku i sjeveru Europe i s te točke gledišta BiH je još uvijek zanimljiva. Mislim da se puno stvari događa izvan očiju javnosti”, kaže Kajtaz.
No podsjeća da to nije jačina inteziteta kao prije, primjerice 10-ak godina nakon Daytona te kako vjerojatno neće više ni biti, ali je ustvrdio kako se u BiH vodi “jedna tiha, diplomatska borba” te d aje “u svakom slučaju BiH relativno važan dio te geopolitičke slagalice”.
“To svakako jest. Posebno zbog Milorada Dodika i njegovih najava referenduma, koji su opet posredno zveckanje oružjem i čini mi se da je Zapad jako zainteresiran da na prostoru bivše Jugoslavije ponovno ne bukne neki sukob te je zbog toga i Bih u nekoj vrsti fokusa Zapada. Ponovno da naglasim, radi se o nekoj široj geopolitičkoj slici koja ne uključuje samo BiH, čak ni samo ovu regiju, već i geopolitičke odnose na Starom kontinentu i zapadu Azije, gdje se dodiruju ruski i zapadni geopolitički interesi”, matra Kajtaz.
Osvrćući se na nedavnu najavu putovanja u Washington članice Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i potpredsjednica SNSD-a, predsjednika Milorada Dodika i njeno dobivanje vize za put u SAD unatoč američkim sankcijama, Kajtac ocjenjuje kako je to znak da postoji dijalog između Banja Luke i Washingtona.
“O čemu se tu radi, može se samo nagađati, ali da je netko sa crne liste SAD dobio vizu da ide u te iste SAD je, za početak, vrlo zanimljivo. Dakle, netko tko ne bi ni pomislio ići u SAD, dobije vizu. Možda to govori kako postoji neka vrsta dijaloga između Cvijanović koja predstavlja vladajuću političku strukturu iz RS-a i stranku SNSD, i američke administracije, osnosno, State Departmenta. Možda bi se moglo naslutiti da bi gospođa Cvijanović mogla, u političkom smislu, mogla zamijeniti Milorada Dodika i da je to predmet razgovora, ali o tome se može samo nagađati bez kvalitetnih podataka. Vrijeme će pokazati o čemu se tu radilo, ali je očito da je Washington zainteresiran za zbivanja u Banja Luci”, smatra Kajtaz.
Ćerimagić: BiH nije u fokusu
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost za TV Sarajevo svojedobno je iznio svoj stav zašto smatra da BIH nije u fokusu zanimanja EU-a.
„BiH u ovom trenutku nije u fokusu EU. Mi smo imali jedan period 2022. i 2023. godine, sve do ožujka prošle godine gdje je BiH prije svega zahvaljujući inicijativi Bruxellesa i Europske komisije i zalaganju prijatelja, bila u pozitivnom fokusu u smislu europskog puta i želje da se dodijeli i kandidatski status i otvore pregovori o članstvu”, rekao je Ćerimagić.
“Međutim, od ožujka prošle godine što zbog unutarnjih razloga u samoj BiH, što zbog drugog fokusa EU, konkretno podrške Crnoj Gori i Albaniji, BiH u ovom trenutku nije u fokusu i svi ovi šokovi i potrebe za brzopletim promjenama planova također utječu na vrijeme koje u EU mogu posvetiti BiH i regiji“, zaključuje.
Njemački ministar: Zapadni Balkan u fokusu
Ali, u ovom kontekstu za podsjetiti je na nedavni posjet njemačkog šefa diplomacije Johanna Wadephula susjednoj Hrvatskoj i njegovom hrvatskom kolegi, ministru gordanu Grlić Radmanu. Tada je njemački ministar, svojevrsno, otkrio stav Njemačke i po pitanju BiH te dao najaviti kako je i BiH ipak u fokusu, kao i cjelokupni zapadni Balkan, ali i kako hrvatska ima novu i važnu ulogu produžene ruke EU-a koja pomaže svom susjedstvu na putu ka EU.
“Hrvatska igra ulogu mentora državama koje žele članstvo u Europskoj uniji”, rekao je njemački šef diplomacij, naglasivši kako je uloga Hrvatske u pristupanju zemalja Zapadnog Blakana EU ključna te poručio da “susjedstvo ne smiju prepustiti autokratama”. Ovom izjavom njemački ministar dao je do znanja kakav je stav u Njemačkoj oko pojedinih lidera u Srbiji i BiH, prvenstveno Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku.
“Ne smijemo prepustiti susjedstvo autokaratama koji pokušavaju utjecati korupcijom i dezinformacijama ili nas dovesti u nove ovisnosti. Put ka EU počiva na jasnim kriterijima kojih se treba držati, ali cilj uvijek treba biti pristupanje EU na koncu“, istaknuo je Wadephul.
„Mi kandidate moramo pratiti našim savjetom i podržati djelima. Moramo postupke odlučno unaprijediti i tu je uloga Hrvatske nužna. S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom ključ ste za to da Europa može dalje rasti, ne samo u smislu broja članica već u smislu snage i jedinstva i međusobnog poštovanja”, poručio je njemački ministar.
Njemačka, kao vodeća ekonomska sila EU-a, ovime je jasno dala do znanja da zapadni Balkan nije niti zaboravljen, niti nevažan, piše Dnevni list.
/Desk/