Na tržištu nafte ponekad nije presudno znati što će se dogoditi za pet godina – dovoljno je nekoliko sati unaprijed znati što će predsjednik najvećeg svjetskog gospodarstva uskoro objaviti.
Upravo takav scenarij otvara zanimljivo pitanje nakon objave Donalda Trumpa o, kako je sam nazvao, „najvećem naftnom sporazumu u povijesti svijeta“, kojim bi Sjedinjene Američke Države dobile većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte u Venecueli.
Važno je odmah naglasiti da nema dokaza da su Trump, članovi njegove obitelji, dužnosnici administracije ili bilo tko drugi unaprijed trgovali na temelju informacije o toj objavi. No sam događaj vrlo jasno pokazuje kako bi povjerljiva informacija, ako bi netko do nje došao prije ostatka tržišta, mogla imati ogromnu financijsku vrijednost.
Trump je svoju objavu iznio u petak navečer, nakon što je trgovanje terminskim ugovorima na West Texas Intermediate (WTI), jednu od ključnih referentnih cijena sirove nafte, već bilo završeno za taj tjedan.
To stvara vremenski procjep. Dok je većina sudionika na tržištu tijekom vikenda čekala ponovno otvaranje trgovanja, netko tko bi nekoliko sati ranije znao što predsjednik namjerava objaviti imao bi informaciju koju drugi još nemaju. Takav bi sudionik mogao prije zatvaranja tržišta zauzeti poziciju koja bi mu koristila ako cijena nafte nakon objave padne.
Ne bi bilo presudno koristi li fjučerse, opcije, svopove ili neki drugi financijski instrument. Bit je u informacijskoj prednosti. Ako tržište procijeni da najava o ogromnom budućem povećanju ponude znači niže cijene nafte, reakcija može biti iznimno brza kada se trgovanje ponovno otvori.
Uloga očekivanja i specifičnosti tržišta
Posebnost tržišta nafte jest u tome što današnju cijenu ne određuje samo količina nafte koja je trenutno dostupna, već i očekivanja.
Venecuela uistinu raspolaže ogromnim naftnim rezervama, no između postojanja rezervi i proizvodnje nafte za svjetsko tržište postoji golem jaz. Venecuelanska se naftna industrija godinama suočava s nedostatkom ulaganja, propadanjem infrastrukture i gubitkom stručnog kadra. Značajan dio rezervi čini iznimno teška sirova nafta iz pojasa Orinoco, koju je složenije proizvoditi i prerađivati.
Čak i ako novi aranžman donese velika privatna ulaganja, povećanje proizvodnje ne bi se dogodilo preko noći. Ipak, financijska tržišta ne čekaju da se novi bareli fizički pojave. Ako trgovci čuju da dolazi dodatna ponuda, mogu odmah promijeniti procjene buduće ravnoteže između ponude i potražnje, a automatizirani sustavi trgovanja reagiraju još brže. Zbog toga jedna politička izjava može pomaknuti cijenu nafte danas, iako se fizička količina nafte na tržištu nije promijenila ni za jedan barel.
Mogućnost većeg američkog angažmana u Venecueli nije nastala niotkuda. Postojale su informacije o pregovorima, a Chevron je već radio na širenju svojih aktivnosti u toj zemlji. Tržište je, dakle, moglo znati da postoji mogućnost povećanja proizvodnje.
Međutim, postoji ogromna razlika između javne i precizne informacije. Jedno je znati da se pregovara, a sasvim drugo nekoliko sati unaprijed znati da će predsjednik objaviti konkretan dogovor koji obuhvaća 65 milijardi barela i poručiti javnosti kako će rezultat biti veća ponuda nafte i niže cijene goriva.
Gdje prolazi granica zakonitosti?
Predsjednik koji objavljuje energetsku politiku koja utječe na cijenu nafte ne manipulira automatski tržištem. Političke odluke o sankcijama, ratovima, carinama, strateškim rezervama i međunarodnim sporazumima oduvijek su imale potencijal pomicati cijene energenata. Ni činjenica da netko predvidi određenu objavu i na temelju toga zaradi sama po sebi ne predstavlja dokaz nezakonitog ponašanja.
Problem nastaje kada osoba koja ima pristup povjerljivoj informaciji iskoristi tu informaciju za vlastitu financijsku korist (tzv. insider trading). Situacija postaje još ozbiljnija ako se informacije koje mogu pomaknuti tržište namjerno oblikuju, preuveličavaju ili vremenski tempiraju upravo zato da bi se izazvala određena reakcija cijene.
Američka Komisija za trgovinu robnim fjučersima (CFTC) ima stroga pravila koja zabranjuju manipulativne i obmanjujuće postupke na tržištima roba. Ipak, ni ovdje nema osnove za zaključak da se takvo što dogodilo, već je riječ o oglednom primjeru koliko potencijalna informacijska prednost može biti vrijedna.
Nekada je predsjednička najava išla kroz konferenciju za medije i pripremljeni govor. Danas nekoliko rečenica može biti objavljeno izravno milijunima ljudi, zbog čega je posebno osjetljivo pitanje tko prvi dobiva pristup informacijama koje nose financijske posljedice.
Najveći problem: Nekoliko sati prednosti
Najvažnije pitanje zato nije može li Venecuela odmah proizvesti dodatnih 65 milijardi barela — ne može. Niti je ključno hoće li objava dugoročno zaista sniziti cijenu nafte. Pravo je pitanje što se događa kada mali broj ljudi zna za potencijalno važnu odluku prije svih ostalih.
Ako netko unaprijed zna sadržaj, vrijeme i način prezentacije objave, dovoljno je da zna kako bi tržište moglo reagirati u prvih nekoliko minuta ili sati.
To je podsjetnik na jednu od najvećih ranjivosti suvremenih financijskih tržišta: kada jedna rečenica može pomaknuti milijarde dolara, informacija koja do tržišta stigne samo nekoliko sati prije svih ostalih ima ogromnu cijenu. Granica između legitimnog predviđanja tržišta i zlouporabe povjerljivih informacija upravo je mjesto na kojem regulatori moraju biti posebno oprezni.