U strateškom uzmaku u borbi protiv klimatskih promjena Ujedinjeni narodi priznali su da je Zemlja izgubila priliku spriječiti neke od najtežih posljedica globalnog zagrijavanja.
Svijet sada mora pronaći način kako temperature ponovno spustiti ispod opasne granice i vratiti ih na sigurniju razinu, poručuju dužnosnici, piše The Associated Press The Associated Press (AP).
Zemlja će uskoro premašiti sigurnu temperaturnu granicu oko koje se svijet usuglasio Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. zbog zagrijavanja izazvanog izgaranjem ugljena, nafte i plina, navodi se u sumornom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), prvom takve vrste, objavljenom u srijedu, prenosi N1.
Umjesto odustajanja, znanstvenici i dužnosnici UN-a preporučuju da se pokuša ograničiti prekomjerno zagrijavanje, a zatim temperaturu ponovno spustiti na dogovorenu granicu. No to će i dalje značiti desetljeća sve češćih vremenskih katastrofa, podizanja razine mora, izumiranja vrsta te otapanja leda i ledenjaka.
„Čovječanstvo velikom brzinom prelazi granicu iza koje više nije moguće izbjeći klimatsku katastrofu“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
Nakon razdoblja zagrijavanja iznad dogovorene granice, nova strategija predviđa povratak ispod nje prestankom korištenja fosilnih goriva i razvojem neke vrste tehnologije kojom bi se ugljikov dioksid koji ispušta industrija uklanjao iz atmosfere.
„Ovo je suočavanje sa stvarnošću. Moramo živjeti u ovom toplijem svijetu“, rekao je Richard Betts, klimatolog sa Sveučilišta u Exeteru i jedan od autora izvješća. „Ali još uvijek možemo učiniti mnogo toga kako bismo ograničili zagrijavanje.“
Prelazak dugogodišnje granice zagrijavanja
Nakon Pariškog klimatskog sporazuma Ujedinjeni narodi zadužili su svoje znanstveno tijelo za klimatske promjene da prouči različite granice zagrijavanja. Cilj ograničavanja porasta temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad razine iz sredine 19. stoljeća postao je općeprihvaćen nakon što su znanstvenici utvrdili da zagrijavanje od dva stupnja ima dramatične posljedice za ljude i planet koje se pri zagrijavanju od 1,5 stupnjeva mogu izbjeći.
Prema izračunima nekih znanstvenika, svijet je sada 1,4 Celzijeva stupnja topliji nego u predindustrijskom razdoblju. Ta se vrijednost temelji na 20-godišnjem prosjeku, a ne na temperaturama tijekom samo jedne godine.
Unatoč tvrdnjama stručnjaka da više nije moguće ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva, dužnosnici UN-a dugo su ustrajali na tome da mogućnost ostvarenja tog cilja još postoji. U izvješću objavljenom u srijedu konačno je priznato da će svijet granicu od 1,5 stupnjeva prijeći „u sljedećih nekoliko godina“.
Prema najoptimističnijem scenariju iz izvješća, zagrijavanje bi sredinom stoljeća moglo dosegnuti vrhunac od 1,8 Celzijevih stupnjeva ako države budu provodile ambiciozne klimatske ciljeve. Međutim, uz trenutačne politike vlada, temperatura bi do 2100. trebala porasti za 2,6 stupnjeva u odnosu na predindustrijsku razinu.
Umjesto sprječavanja zagrijavanja iznad 1,5 stupnjeva, UN sada želi da se donositelji politika „pripreme za budućnost i snađu se u njoj“, odnosno u svijetu koji će prijeći tu granicu, a zatim promijeniti smjer i ponovno sniziti temperaturu.
Izvješće predviđa da će globalna temperatura „u sljedećih nekoliko godina“ prijeći granicu od 1,5 stupnjeva, potom nastaviti rasti, dosegnuti vrhunac te se postupno početi smanjivati kako bi se, u idealnom slučaju do kraja stoljeća, ponovno spustila ispod 1,5 stupnjeva. Izvješće i stručnjaci takav scenarij nazivaju „prekoračenjem“ temperaturne granice.
„Budimo sasvim jasni: cilj od 1,5 stupnjeva i dalje ostaje cilj. Ali sada mu moramo pristupiti drukčije – odozgo“, rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.
Granica od 1,5 stupnjeva nije „neka čarobna klimatska litica“ nakon koje je sve izgubljeno, rekao je klimatolog sa Sveučilišta Victoria Andrew Weaver, koji nije sudjelovao u izradi izvješća. „Svaka desetinka stupnja koju uspijemo izbjeći i dalje znači manje štete.“
Ključno je ograničiti koliko ćemo premašiti temperaturnu granicu
Najvažnije je najprije ograničiti novu najvišu temperaturu, a zatim skratiti vrijeme tijekom kojeg će zagrijavanje ostati iznad 1,5 stupnjeva, rekla je Andersen.
No svijet će se u razdoblju prekoračenja vjerojatno nalaziti „mnogo, mnogo desetljeća“, rekao je Betts.
Svakih pet godina odgode smanjenja emisija povećava vrhunac zagrijavanja za najmanje desetinku stupnja, rekao je Joeri Rogelj, klimatolog s Imperial Collegea u Londonu i jedan od autora izvješća.
„Ako djelujemo sada, možemo ograničiti prekoračenje“, navodi se u izvješću. „To neće biti siguran svijet, ali bit će sigurniji nego da dugoročno ostanemo iznad“ granice od 1,5 stupnjeva.
„Ovo je jedno od najsumornijih UN-ovih izvješća o klimi koje sam pročitao. Iz njega nedvosmisleno progovaraju očaj, frustracija i hitnost – ali ne i rezignacija“, rekao je Weaver.
Klimatolog Bill Hare, izvršni direktor organizacije Climate Analytics, rekao je da „iako UNEP dobro opisuje rupu koju smo sami sebi iskopali, mnogo lošije pokazuje da iz nje postoji izlaz“.
Prilagodba smrtonosnijem svijetu s više gladi i žeđi
Vlade moraju pojačati napore za prilagodbu sve težim posljedicama zagrijavanja, koje najviše pogađaju siromašne, „jer se neke posljedice jednostavno više ne mogu izbjeći“, rekla je Andersen.
Izvješće tu fazu naziva „suočavanjem i obuzdavanjem“.
Tijekom razdoblja prekoračenja više će ljudi umirati ili obolijevati zbog pogoršanja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava, navodi se u izvješću. Proizvodnja hrane smanjit će se, glad će rasti, nestašice vode pogoršavat će se, gospodarstva će trpjeti štetu, a vrste poput koralja izumirat će.
Iako su uzroci nedavnih smrtonosnih poplava u Nepalu, povezanih s odvajanjem dijela himalajskog ledenjaka, složeni, Betts je rekao da „nažalost možemo očekivati sve više takvih događaja i upravo zato moramo ograničiti vrhunac zagrijavanja“.
Izvješće upozorava i na „prijelomne točke“ koje bi mogle izazvati nepovratne i lančane posljedice, među kojima su nestanak ledenih pokrova zapadne Antarktike i Grenlanda, nestanak amazonske prašume te zaustavljanje sustava atlantske oceanske cirkulacije koji velik dio Europe održava toplim.
„Neka bi područja mogla postati gotovo ili potpuno neosigurljiva, pa čak i nenastanjiva“, navodi se u izvješću.
/Desk/