Građani Bosne i Hercegovine sve su značajniji sudionici na hrvatskom tržištu nekretnina. Tijekom 2025. godine kupili su ukupno 464 nekretnine u Hrvatskoj, čime su se našli na četvrtom mjestu među stranim kupcima. Posebno je zanimljiv podatak da je broj kupoprodaja u odnosu na 2016. godinu povećan čak osam puta.
Prema podacima hrvatske Porezne uprave, koje prenosi SEEbiz, strani državljani tijekom prošle godine kupili su ukupno 9.159 nekretnina, što čini 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja na hrvatskom tržištu.
Slovenci i Nijemci prednjače, kupci iz BiH na četvrtom mjestu
Najviše nekretnina među stranim državljanima kupili su Slovenci, koji su tijekom 2025. godine ostvarili 2.576 kupoprodaja. Na drugom mjestu nalaze se Nijemci s 1.962 kupljene nekretnine, dok su Austrijanci treći s ukupno 875 kupnji.
Četvrto mjesto zauzimaju građani Bosne i Hercegovine s 464 kupoprodaje, tek četiri više od Čeha, koji su kupili 460 nekretnina.
Među deset najzastupljenijih stranih kupaca nalaze se još Mađari s 399 kupnji, Poljaci s 391, Slovaci s 383, Talijani s 241 te državljani Srbije sa 185 kupljenih nekretnina.
Posebno se ističe dugoročni rast interesa građana BiH za nekretnine u Hrvatskoj. Uspoređujući podatke s 2016. godinom, broj njihovih kupnji povećan je osam puta. Značajan rast bilježe i državljani Srbije, kod kojih je broj transakcija u istom razdoblju porastao šest puta.
Broj stranih kupaca u padu od 2022. godine
Unatoč rastu interesa kupaca iz Bosne i Hercegovine i pojedinih drugih država, ukupna aktivnost stranih državljana na hrvatskom tržištu nekretnina posljednjih godina bilježi pad.
Najveći broj kupoprodaja zabilježen je 2022. godine, kada su strani državljani kupili 13.344 nekretnine, sudjelujući u gotovo deset posto svih transakcija.
Od tada je broj kupnji smanjen za 31 posto, a udio stranih kupaca vratio se na približno osam posto ukupnog tržišta. Ipak, u usporedbi s 2016. godinom, stranci danas kupuju 59 posto više nekretnina.
Promijenila se i struktura stranih kupaca. Dok interes građana Bosne i Hercegovine, Srbije, Ukrajine i Švicarske raste, kupnje državljana nekih drugih zemalja bilježe značajan pad. Tako je broj nekretnina koje kupuju državljani Rusije smanjen za 78 posto, Švedske za 62 posto, a Ujedinjenog Kraljevstva za 53 posto.
Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore iz 2025. godine, oko 90 posto stranih kupaca nekretnine kupuje u pet hrvatskih obalnih županija, što potvrđuje da je hrvatska obala i dalje najprivlačnija destinacija za međunarodne ulagače i privatne kupce.
Nekretnine se sve češće razgledavaju putem videopoziva
Promjene na tržištu nekretnina vidljive su i u načinu na koji kupci traže i razgledavaju nekretnine. Sve veći broj stranih kupaca prvi kontakt ostvaruje putem internetskih oglasa i videopoziva, dok fizički obilazak organiziraju tek kada ozbiljno razmotre mogućnost kupnje.
Iz platforme EstateIQ ističu kako su stranim kupcima posebno važni kvalitetna prezentacija nekretnine, precizno navedena kvadratura, tlocrt, energetski razred te uredna vlasnička dokumentacija.
„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u automobil“, navode iz EstateIQ-a.
Dodaju kako se dio kupoprodajnog postupka danas može obaviti na daljinu, što znatno olakšava kupnju osobama koje dolaze iz udaljenijih država.
Podaci hrvatske Porezne uprave tako potvrđuju sve snažniju prisutnost građana Bosne i Hercegovine na hrvatskom tržištu nekretnina. Iako je ukupan broj kupnji stranaca posljednjih godina u padu, interes kupaca iz BiH nastavlja rasti, a osmerostruko povećanje broja kupoprodaja u deset godina pokazuje koliko se promijenila njihova uloga na ovom tržištu.