Najnovije izvješće Europske komisije pokazalo je da je Bosna i Hercegovina među zemljama regije ostvarila najslabiji rezultat u procesu europskih integracija. Umjesto očekivanog napretka, zemlja bilježi nazadovanje, dok ključne reforme i dalje ostaju neprovedene, a korupcija i političke podjele dodatno usporavaju europski put, prenosi Hercegovina.info.
Bosna i Hercegovina ponovno je dobila negativnu ocjenu Europske komisije kada je riječ o napretku prema članstvu u Europskoj uniji. Prema najnovijem izvješću, BiH je posljednja među zemljama regije po ostvarenom napretku, a posebno zabrinjava činjenica da ove godine nije zabilježen samo zastoj nego i konkretno nazadovanje u pojedinim područjima.
Ključne reforme i dalje su na čekanju, dok se istodobno produbljuju problemi s korupcijom, političkom retorikom podjela i sve izraženijim narativima protiv Europske unije. Unatoč ozbiljnim upozorenjima iz Bruxellesa, reakcije domaćih političkih dužnosnika uglavnom izostaju.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da ovakav rezultat nije iznenađenje, s obzirom na to da se politički akteri koji godinama govore o europskom putu nisu pokazali dovoljno spremnima provesti potrebne promjene.
„Dakle, tu se nije ništa značajno promijenilo. Neke od najvećih navodnih perjanica europskog puta ostale su i dalje na vlasti, poput HDZ-a, ali njegova zainteresiranost za EU samo je deklarativne naravi i mrtvo je slovo na papiru. Trojka, koja je gradila vlast na reformskom putu, ostat će izvan procesa”, izjavila je Topić.
Jedina zabilježena reakcija bila je blag osmijeh predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto u trenutku službenog uručenja izvješća. Izvješće, međutim, donosi niz ozbiljnih upozorenja o radu institucija i izostanku konkretnih rezultata.
Od ukupno 35 poglavlja obuhvaćenih izvješćem, u čak 21 nije zabilježen nikakav napredak. Posebno problematična područja ostaju pravosuđe i vladavina prava, koja već godinama predstavljaju jednu od najvećih prepreka europskim integracijama BiH.
Korupcija, pravosuđe i neprovedene presude među najvećim problemima
Na ozbiljnost stanja u pravosudnom sustavu upozoravaju i podaci koje ističu predstavnici civilnog društva.
Zvonimira Jakić iz Paneuropske unije BiH navela je kako više od 1,6 milijuna predmeta na prvostupanjskoj razini još nije riješeno. Također, više od 500 državnih službenika nije dostavilo svoje imovinske kartice, nisu popunjena sva mjesta u Ustavnom sudu BiH, a posebno se ističe i neprovođenje presuda Europskog suda za ljudska prava.
Ovakvi problemi dodatno narušavaju povjerenje u institucije i pokazuju koliko je daleko BiH od ispunjavanja standarda potrebnih za članstvo u Europskoj uniji.
Dio odgovornosti pripisuju i Europskoj uniji
Osim domaćih političkih dužnosnika, dio analitičara smatra da odgovornost za trenutačno stanje snosi i Europska unija, koja je, prema njihovoj ocjeni, mogla imati aktivniju ulogu u poticanju reformskih procesa.
Pojedini stručnjaci upozoravaju da BiH nije dobila kandidatski status i reformsku agendu isključivo na temelju ostvarenih rezultata, nego i zbog šireg geopolitičkog konteksta.
Profesor međunarodnog prava Jasmin Hasić kritizirao je način na koji se izvješćuje o stanju u zemljama regije, upozoravajući na raskorak između političkih obećanja i stvarnih rezultata na terenu.
„Teško iz ove perspektive mogu vidjeti kako gospođa Kos u Bruxellesu prenosi ono što joj se govori ovdje, u Beogradu ili u Skoplju, kada su izvješća ovakva: ‘Bila sam’, ‘rekla sam’, ‘oni neće’. I to je stavila u izvješće. I što ćemo sada?”, izjavio je Hasić.
Iz Europske unije poručuju kako su provedene reforme jedino mjerilo za napredovanje prema članstvu te ističu da očekuju konkretne rezultate i promjene od budućih političkih vlasti.
Može li BiH nadoknaditi izgubljeno vrijeme?
Pred Bosnom i Hercegovinom sada slijedi razdoblje novih političkih pregovora, dogovora o raspodjeli funkcija i definiranja programskih ciljeva. Međutim, dosadašnje iskustvo pokazuje da politička obećanja često ne rezultiraju konkretnim reformama.
Građani zbog toga nemaju mnogo razloga za optimizam, a pitanje europskog puta ponovno se svodi na isto: hoće li politički čelnici konačno provesti promjene koje godinama najavljuju ili će BiH i u sljedećem izvješću Europske komisije ostati na začelju regije?
Do objave novog izvješća preostaje približno godinu dana, no s obzirom na razmjere problema i dosadašnji izostanak političkog dogovora, teško je očekivati da će se stanje promijeniti preko noći.