Izbore za američki Kongres kao i novi izvještaj Europske komisije o Bosni i Hercegovini među političarima u toj zemlji prekrio je muk a tek su rijetki među njima do četvrtka komentirali ova dva događaja od šireg značaja.
Američka politika prema BiH po prvi put nakon Daytona značajno se promijenila u drugom mandatu Donalda Trumpa i to zahvaljujući milijunima dolara koje su vlasti Republike Srpske uložile u lobiranje u Washingtonu s neskrivenim ciljem da iskušaju mogućnost realizacije projekta odcjepljenja tog entiteta od BiH.
Do sada su uspjeli u tome da se Miloradu Dodiku i većoj skupini njegovih suradnika u listopadu 2025. ukinu sankcije uvedene još u razdoblju administracije Baracka Obame no vidljivo je i kako američka diplomacija u posljednje dvije godine suzdržano reagira u raspravama o tome koliko snažno međunarodna zajednice treba djelovati u BiH pri čemu je očevidan raskorak sa utjecajnim zapadnoeuropskim državama.
Sam Dodik uoči izbora za Kongres otputovao je na Floridu kako bi na imanju Donalda Trumpa u Mar-a-Lagu sudjelovao na jednom od skupova MAGA pokreta pokazujući kako i dalje želi igrati na istu kartu.
No suočen s ishodom izbora i jasnim debaklom republikanaca u četvrtak je na mreži X objavio poruku koja sugerira kako sada traži izlaznu strategiju.
“Republika Srpska je spremna biti prijatelj i partner svima”, napisao je Dodik.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je kako, unatoč secesionističkoj retorici s kojom nastavlja nakon ukidanja sankcija, Dodik nije ostvario niti jedan svoj stvarni cilj a potvrdu za to vidi i u posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN gdje su sve članice osim Rusije potvrdile potporu cjelovitosti i suverenitetu BiH.
“Niti jedan strateški interes Dodika secesionista i Dodika ruskog proxyja nije pomjeren ni za milimetar, a kamoli ostvaren”, izjavio je Konaković za TV Federacije BiH (FTV) no uz to je upozorio kako su u zabludi oni u SAD-u koji misle da je povlačenjem spornih zakona, što je prethodilo ukidanju sankcija Dodiku, politička kriza u BiH riješena pa valja biti na oprezu.
Matthew Palmer, bivši posebni američki izaslanik za zapadni Balkan u administraciji Joea Bidena, ocijenio je kako bi promjene u sastavu Kongresa SAD-a mogle donijeti neke nove vjetrove i u odnosu na tu regiju.
Vjeruje da će nove osobe na čelu odbora za vanjske poslove Senata i Zastupničkog doma potaknuti i veće zanimanje za Balkan. Očekuje da bi Chris Coons mogao preuzeti vanjske poslove u Senatu dok bi Gregory Meeks mogao preuzeti predsjedavanje odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma.
Obojica pripadaju krugu osoba koje podupiru snažnije američko angažiranje u regiji.
“Gregory Meeks ima dugu povijest angažmana na Balkanu, potpore integraciji zapadnog Balkana u europske i euroatlantske institucije, normalizaciji odnosa Beograda i Prištine te napretku u jačanju upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, kazao je Palmer za agenciju FENA.
No europske integracije za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku znače čvrsto mjesto među zadnjima na popisu država zainteresiranih za članstvo u Europskoj uniji što je potvrdila i Europska komisija u svom ovotjednom izvještaju o proširenju i koji daje do sada najlošije ocjene o postignućima u BiH u proteklih godinu dana.
To je potvrdio i šef delegacije EU u BiH Luigi Soreca nakon što je predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto u srijedu uručio dokument izrađen u Bruxellesu.
“Ovo je bila još jedna izgubljena godina”, kazao je novinarima Soreca dodajući kako se BiH sve više udaljava od europskog puta jer nije bilo nikakvog napretka u “temeljnim pitanjima”, odnosno u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi izražavanja.
Soreca je podsjetio kako je Bosna i Hercegovina zbog problema koje ima sama sa sobom i dalje jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije dobila niti jedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta a na raspolaganje joj je stavljena milijarda eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita.
Izrazio je nadu kako će BiH nakon izbora provedenih u listopadu biti u stanju okrenuti novu stranicu i vratiti se europskom putu.
Predsjedateljica Krišto kritike iz Bruxellesa nije izravno komentirala a nakon susreta sa Sorecom iz njezina su ureda medijima dostavili priopćenje u kojemu su poručili kako je sada sav teret na novim vlastima.
“Reforme koje su učinjene do sada, kao i novi iskoraci pomoći će našoj zemlji u procesu integriranja. Nakon nedavnih općih izbora, jasno je da svi politički dužnosnici trebaju pokazati svoju opredijeljenost da Bosna i Hercegovina uspostavi novu dinamiku i ubrza potrebne reforme”, stoji u izjavi.
/Desk/