Ubrzan puls, povišen krvni tlak i poremećaji srčanog ritma samo su neke od mogućih posljedica pretjerane konzumacije energetskih pića. Stručnjaci upozoravaju da su posebno ugroženi djeca i adolescenti, a dodatni rizik predstavlja njihovo kombiniranje s alkoholom i nikotinom, prenosi bljesak.info.
Energetska pića sve su popularnija među djecom i mladima, a za mnoge su postala dio svakodnevne rutine. Limenka prije škole, tijekom odmora ili nakon nastave više nije neobičan prizor. Međutim, posebno zabrinjavaju podaci o količinama koje pojedini učenici konzumiraju.
Koliko je problem ozbiljan, pokazuju i svjedočanstva učenika jedne zagrebačke srednje škole, prema kojima neki njihovi vršnjaci dnevno popiju čak sedam limenki energetskih pića, često bez svijesti o mogućim posljedicama za zdravlje.
Nutricionistica Nevena Pandža upozorava da energetska pića nisu bezazleni osvježavajući napitci niti mogu zamijeniti sok, a pogotovo ne vodu. Sadrže visoke koncentracije kofeina, šećere i različite aditive.
Što energetska pića rade srcu?
Ubrzan rad srca, povišen krvni tlak i osjećaj nelagode neke su od mogućih reakcija organizma na kofein iz energetskih pića.
Kardiolog Mate Galić upozorava da reakcije ovise o pojedincu, ali i da svakodnevna konzumacija ovih napitaka može dugoročno negativno utjecati na zdravlje.
„Kofein može naglo povisiti krvni tlak i ubrzati puls, iako reakcija nije jednaka kod svih osoba. Kod nekih će porast biti blag, dok će drugi osjetiti izraženo lupanje srca, drhtavicu i nelagodu. Dugoročno svakodnevno pijenje može pridonijeti poremećajima sna, prekomjernom unosu šećera i mogućem pogoršanju kontrole krvnog tlaka kod osjetljivih osoba”, objašnjava Galić.
Posebno ističe problem svakodnevnog posezanja za energetskim pićima, osobito kada se konzumiraju u većim količinama.
„Za srce je osobito važno da ne normaliziramo svakodnevnu stimulaciju organizma velikim dozama kofeina”, upozorava kardiolog.
Prirodni sastojci ne znače da je napitak bezopasan
Nutricionistica Nevena Pandža ističe kako je važno da djeca i mladi razumiju što zapravo unose u organizam kada posegnu za energetskim pićem.
Posebno upozorava na guaranu, biljni izvor kofeina koji se često nalazi u sastavu ovih proizvoda.
„Guarana je biljni izvor kofeina te je važno objasniti djeci i mladima da oznaka ‘prirodno’ ne znači da je stimulativni učinak slabiji ili prikladniji za njih”, objašnjava Pandža.
Negativan utjecaj kofeina na djecu i adolescente ovisi o količini unosa, brzini konzumacije, tjelesnoj masi, individualnoj osjetljivosti i općem zdravstvenom stanju. Posebno je važno uzeti u obzir da su njihovi organizmi još u fazi rasta i razvoja.
Srčane aritmije moguće su i kod zdravih mladih osoba
Energetska pića mogu izazvati poremećaje srčanog ritma čak i kod osoba koje nemaju prethodno dijagnosticiranu srčanu bolest.
„Energetska pića mogu izazvati poremećaje srčanog ritma i kod osoba koje nemaju prethodno dijagnosticiranu srčanu bolest. Najčešće se radi o sinusnoj tahikardiji, odnosno ubrzanom radu srca, i osjećaju palpitacija, a mogu se pojaviti i atrijske ili ventrikulske ekstrasistole. Mogu se javiti i aritmije u pravom smislu riječi”, pojašnjava Galić.
Poseban rizik predstavljaju mladi koji imaju neprepoznate srčane poremećaje, a da toga nisu ni svjesni. U takvim slučajevima stimulativni učinak energetskih pića može dodatno opteretiti srce.
Što se događa ako netko popije pet do sedam limenki dnevno?
Količine koje pojedini mladi konzumiraju mogu biti posebno zabrinjavajuće. Kardiolog upozorava da pet do sedam limenki dnevno može predstavljati ozbiljan rizik za srce i cjelokupno zdravlje.
„Ovisno o proizvodu i veličini limenke, pet do sedam limenki može sadržavati približno 400 do 1.000 miligrama kofeina, a kod nekih proizvoda i više. Takav unos može uzrokovati izraženo ubrzanje rada srca, porast krvnog tlaka, drhtavicu, tjeskobu i mučninu. U težim slučajevima mogu se pojaviti ozbiljne aritmije, a kod teškog trovanja i konvulzije”, upozorava Galić.
Opasnost ne ovisi samo o ukupnoj količini kofeina. Važni su i brzina konzumacije te individualna osjetljivost organizma.
Dodatni problem nastaje kada mladi zbog nedostatka sna pokušavaju nadoknaditi umor sve većim količinama stimulansa. Tako se može razviti začarani krug u kojem energetska pića privremeno prikrivaju umor, ali ne rješavaju njegov uzrok.
Profit ne smije biti ispred zdravlja djece
Nutricionistica Pandža smatra kako odgovornost za ovaj problem ne smije biti prepuštena samo roditeljima ili školama.
„Odgovornost nas kao društva, roditelja, uprava škola i prodavača mora biti ujednačena. Profit trgovačkih lanaca ne smije biti ispred zdravlja djece, marketing i prodaja moraju biti odgovorniji, a djeca, roditelji i nastavno osoblje bolje educirani”, poručuje.
Problem, ističe, nije samo u sastavu napitaka nego i u njihovoj dostupnosti, učestalosti konzumacije te nedovoljnoj edukaciji o mogućim zdravstvenim posljedicama.
Energetska pića mladi sve češće biraju kao dio školske užine, zamjenu za kavu ili piće tijekom izlazaka s vršnjacima.
Energetska pića mogu prikriti učinak alkohola
Posebno opasna može biti kombinacija energetskih pića s alkoholom i nikotinom, koja se često pojavljuje tijekom izlazaka mladih.
Kardiolog Galić upozorava na takozvani lažni osjećaj trijeznosti. Kofein može smanjiti pospanost, zbog čega osoba može pomisliti da je manje pod utjecajem alkohola nego što doista jest.
„Kofein može smanjiti subjektivni osjećaj pospanosti, ali ne poništava alkoholnu opijenost niti vraća oslabljene reflekse i sposobnost procjene situacije. Zbog toga osoba može pogrešno procijeniti koliko je pod utjecajem alkohola”, pojašnjava Galić.
Istodobna konzumacija nikotina dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav jer i kofein i nikotin mogu ubrzati rad srca i povisiti krvni tlak.
Mladi tako mogu nastaviti konzumirati alkohol jer se osjećaju budnije, iako su njihovi refleksi i sposobnost prosuđivanja i dalje narušeni.
„Kofein može prikriti dio subjektivnih znakova umora, ali ne štiti srce niti organizam od učinaka alkohola”, zaključuje kardiolog.
Koliko energetskih pića je previše?
Prema riječima kardiologa, kod djece i adolescenata ne bi trebalo tražiti maksimalnu količinu energetskih pića koju mogu popiti bez posljedica, nego ih u potpunosti izostaviti iz svakodnevne prehrane.
„Jedna limenka nije isto što i sedam limenki, ali ni jedna ili dvije dnevno nisu navika koju bih preporučio djetetu ili adolescentu. Količina kofeina znatno varira među proizvodima, a dvije limenke nekih energetskih pića mogu već sadržavati nekoliko stotina miligrama kofeina”, upozorava Galić.
Dodaje kako potreba za energetskim pićima može biti znak da postoje drugi problemi u svakodnevnim navikama mladih.
„Moj savjet nije da tražimo maksimalnu količinu koju dijete može podnijeti, nego da energetska pića uopće ne budu dio njegove svakodnevne prehrane. Ako dijete ima potrebu za energetskim pićima kako bi izdržalo školske obveze, treninge ili noćno igranje igrica, treba razmotriti uzrok umora, nedostatak sna, prehrambene navike i preopterećenost”, zaključuje kardiolog.
Stručnjaci stoga poručuju da energetska pića ne bi trebala biti svakodnevna navika djece i adolescenata. Umor se ne može dugoročno riješiti stimulansima, a cijenu takve navike može platiti i zdravlje srca.