Europska komisija u novom izvješću o Bosni i Hercegovini ocijenila je kako se zemlja sve više udaljava od europskog puta. Napretka nema u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, a u viznoj politici zabilježeno je nazadovanje, prenosi Klix.ba.
Izvješće, objavljeno u srijedu u Bruxellesu, obuhvaća razdoblje od 1. rujna 2025. do 1. rujna 2026. godine. Komisija navodi da vlasti u BiH javno i dalje izražavaju opredijeljenost za europske integracije, ali i kako je izvještajno razdoblje obilježilo, kako se navodi, “sve veće udaljavanje od europskog puta”. Rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo je nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme vezane za EU još nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje “sve nezadovoljavajuće”, da su neovisne institucije slabe i da se na svim razinama vlasti vide znakovi zarobljenosti države. Od prošlogodišnjih preporuka većina nije provedena i one ostaju na snazi.
Bezvizni režim sa sedam zemalja i sezonska izuzeća
U viznoj politici Komisija je zabilježila nazadovanje. BiH je, umjesto obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu 2025-2027, produžila sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana.
Komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije. Upozorava da to može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.
U istom poglavlju pozitivno je ocijenjen dolazak Frontexa: u septembru 2026. u BiH je bilo raspoređeno oko 130 pripadnika stalnih snaga s izvršnim ovlastima. Usvojeni su i akcioni planovi protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a radni aranžman s Eurojustom potpisan je u oktobru 2026.
Posljedice Dodikove presude i Mladićeva sahrana
Izvještajni period obilježile su posljedice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s dužnosti predsjednika Republike Srpske, uključujući institucionalne promjene i prijevremene izbore za predsjednika entiteta. Ti izbori održani su 23. studenoga 2025. i djelimično ponovljeni 8. veljače 2026. zbog nepravilnosti. Prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, izbori su bili profesionalno organizirani, ali obilježeni zapaljivom retorikom, a među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Narodna skupština RS-a u izvještajnom periodu imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke usred osporavanja legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH. Skupština je u listopadu 2025. i deklarativno ukinula neke zakone koje je Ustavni sud već oborio. Ustavni sud je u srpnju 2026. potvrdio ustavnost izmjena Kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a po osnovu kojih je vođen postupak protiv Dodika.
Komisija posebno ističe povijesni revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kod dijela političkih lidera, naročito u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Na njegovoj sahrani u Beogradu bili su lideri i političari iz RS-a, što je izazvalo snažne reakcije u zemlji i regiji. Komisija takve slučajeve ocjenjuje kao “fundamentalno nespojive s vrijednostima EU”. Odnosi sa Srbijom, inače dobri, zbog toga su, kako se navodi, došli pod pritisak.
U izvješću se spominje i da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svibnju 2026. najavio ostavku, a da je u lipnju njegov zamjenik Louis Crishock imenovan za vršitelja dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika.
Opći izbori i poruka novim vlastima
Za opće izbore održane 4. listopada 2026. Komisija prenosi preliminarne nalaze posmatračke misije OSCE/ODIHR-a: konkurencija je bila stvarna, a izborni dan protekao je uredno. Prvi put su u cijeloj zemlji korištene nove izborne tehnologije, ali su posmatrači zabilježili tehničke poteškoće, složene procedure glasanja i brojanja te probleme s tajnošću glasanja. Neriješeni su ostali zloupotreba javnih resursa, rješavanje izbornih sporova i nadzor financiranja kampanja.
Komisija poručuje da BiH nakon izbora treba formirati sve izvršne i zakonodavne organe i pokazati obnovljenu opredijeljenost za brze reforme. Ustavne i izborne izmjene zbog provođenja presude Sejdić-Finci i dalje nisu usvojene, a radna grupa koja je trebala pripremiti amandmane nije postigla dogovor.
Parlament usvojio samo 12 zakona
Parlamentarna skupština BiH u izvještajnom periodu usvojila je samo 12 zakona, od čega pet po hitnoj proceduri. Proračun institucija BiH za 2025. usvojen je tek u studenom 2025, a proračun za 2026. u srpnju 2026. Sjednice Doma naroda redovno su ometane, a nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab.
BiH ni više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora nema glavnog pregovarača. Političko neslaganje oko procedure dovelo je do odvojenih prijedloga u Vijeću ministara i Zastupničkom domu, a Ustavni sud je u ožujku 2026. poništio odluku Zastupničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da imenovanje uredi u roku od šest mjeseci. Komisija traži i hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Zbog njegovog odsustva sjednica IPA nadzornog odbora nije održana od svibnja 2022.
Plan rasta: Novac na kocki do kraja godine
BiH je Reformsku agendu usvojila u rujnu 2025, ali još nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu, niti imenovala koordinatora. Zbog kasnog podnošenja agende zemlji je skraćen rok provedbe i smanjena indikativna alokacija za 10 posto, pa BiH sada može dobiti do 976,6 milijuna eura u kreditima i grantovima.
Komisija upozorava da ‘grace’ period za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026. Ako do tada pravni okvir i uvjeti ne budu ispunjeni, BiH će izgubiti ta sredstva.
Pravosuđe: Bez napretka, ukinut vanjski nadzor imovinskih kartica
U oblasti pravosuđa i temeljnih prava Komisija nije zabilježila napredak. Novi zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, uprkos aktivnostima u oba doma parlamenta.
Kao negativan razvoj Komisija navodi izmjene pravila o imovinskim kartonima koje je VSTV usvojio ove godine. Njima je vanjski odabir stručnjaka za nadzor zamijenjen procesom pod kontrolom VSTV-a, suprotno dogovoru s Komisijom, nakon čega je misija vanjskog nadzora koju financira EU u lipnju 2026. prekinuta. Komisija traži da VSTV ove izmjene hitno povuče.
Ustavni sud BiH i dalje nema puni sastav. Narodna skupština RS-a, kako se navodi, treba ispuniti dugo zakašnjelu ustavnu obvezu i imenovati sudce, a Parlament FBiH imenovati nasljednike dvoje sudaca koji odlaze u mirovinu. Komisija upozorava i na imenovanja u kojima etnička ravnoteža ima prednost pred zaslugama.
Od 778.060 predmeta, 50.852 ili 6,5 posto ručno je preraspodijeljeno bez obrazloženja. Broj neriješenih prvostupanjskih predmeta smanjen je za pet posto, ali je krajem 2025. i dalje bio veći od 1,6 milijuna. Prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.
Korupcija: Nijedna prijava za korupciju na visokoj razini od 2022.
Ni u borbi protiv korupcije nema napretka. Komisija navodi kako su politički organi kontinuirano propuštali uhvatiti se u koštac s raširenom korupcijom i da su napredak aktivno opstruirali. Nijedna nova pravomoćna presuda za korupciju na visokoj razini nije zabilježena.
Nijedna agencija za provođenje zakona od 2022. nije Tužiteljstvu BiH podnijela izvješće o korupciji na visokoj razini, a tijekom 2025. podneseno je samo pet izvješća o “običnoj” korupciji. Komisija kritizira i praksu u Tužiteljstvu BiH kako timovi tužitelja u “osjetljivim” predmetima odluke donose konsenzusom, što nema zakonsko uporište, kao i premještanja tužitelja koji rade na politički osjetljivim predmetima.
Od 600 dužnosnika na državnoj razini samo je 261 podnijelo financijska izvješća za provjeru imovinskih karttica, 24 manje nego godinu ranije. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila je pet slučajeva u 2025, ali je izrekla samo jednu sankciju. Mjesto direktora APIK-a upražnjeno je od listopada 2024.
Među predmetima koji su spomenuti, istraga protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva obustavljena je skoro pet godina nakon podnošenja kaznene prijave i dvije godine istrage, a odluka je podložna žalbi. Federacija BiH i dalje nema provodiv zakon o sukobu interesa od 2013. Kanton Sarajevo jedini je izdvojen kao primjer opipljivih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, od čega su većina nositelji javnih dužnosti.
Mediji: BHRT pred gašenjem
U oblasti slobode izražavanja Komisija također nije zabilježila napredak, uz “zabrinjavajuće znakove pogoršanja”. Situacija s BHRT-om dodatno se pogoršala i javni servis je i dalje u ozbiljnoj opasnosti od gašenja, dok se sudski sporovi između tri javna emitera nastavljaju.
VSTV je u 2025. registrirao 25 napada na novinare, a udruženje BH novinari zaprimilo je 50 prijava. U RS-u, gdje je kleveta kriminalizirana, prošle godine je podneseno 88 kaznenih prijava za klevetu. Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini, tako i o europskom putu BiH.
Prema podacima Vijeća za tisak i online medije koje Komisija prenosi, 60 posto informativnih portala nema potpun ili uopće nema impressum. Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriteriji za oglašavanje iz javnih proračuna i dalje ne postoje.
Organizirani kriminal i siva lista FATF-a
U borbi protiv organiziranog kriminala zabilježen je izvjestan napredak, uz usvajanje nove procjene prijetnje po metodologiji Europola i liste kriminaliziranih psihoaktivnih supstanci, prve izmjene od 2011. godine.
Ipak, oduzimanje imovine i dalje je slabo: u 2025. oduzeto je šest milijuna eura u 163 predmeta, manje nego 7,6 milijuna godinu ranije. Broj zajedničkih istražnih timova pao je sa 64 na 17. Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. lipnja 2026. stavljena na sivu listu FATF-a.
Ekonomija: Usporavanje i rast deficita
Na ekonomskom planu Komisija također ne vidi napredak u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. Rast BDP-a usporio je s 2,1 posto u 2025. na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026, a BDP po stanovniku pao je na 36 posto prosjeka EU, samo pet postotnih bodova više nego prije deset godina.
Inflacija je u 2025. bila četiri posto, a u prvih šest mjeseci 2026. povećana je na 4,6 posto. Plaće su u 2025. povećane 14 posto, znatno više od rasta produktivnosti od oko dva do 2,5 posto, što prema Komisiji šteti konkurentnosti.
Komisija prenosi procjene MMF-a o deficitu od 1,8 posto BDP-a u 2025, uz rast na oko četiri posto ili više u 2026. i 2027. Rebalans proračuna RS-a, kako se navodi, prekršio je entitetsko fiskalno pravilo, a koordinacija entiteta pri zaduživanju na međunarodnim tržištima “praktično ne postoji”.
U zemlji posluje oko 540 javnih poduzeća, koja zapošljavaju oko 10 posto ukupne radne snage, a njihov dug iznosi 28 posto BDP-a. Nezaposlenost je u drugom kvartalu 2026. iznosila 12,2 posto, a među mladima 32,9 posto.
Ruski plin, sankcije i “dvije škole pod jednim krovom”
BiH je zadržala potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali provođenje sankcija Rusiji ometaju ministarstva i tijela koje kontrolira SNSD. Kao primjer se navode letovi iz Rusije, emitiranje ruskih državnih medija i to što banjalučki M-tel i dalje prenosi signal kanala RT. Prirodni plin čini tri posto energetske potrošnje, ali zemlja je potpuno ovisna o jednom izvoru iz Rusije.
U obrazovanju se i dalje zadržava praksa “dvije škole pod jednim krovom” u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, usprkos presudama Vrhovnog suda FBiH. Naziv bosanskog jezika i dalje se ne priznaje u školama u RS-u, usprkos odlukama Ustavnog suda. BiH je propustila i dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025.
Kad je riječ o nestalima, izvješće navodi da se kao posljedica rata još traga za 7.572 osobe, a u 2025. identificirano je 65.
Šta je ocijenjeno pozitivno
Uz Frontex i Eurojust, Komisija izdvaja i usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni, prvu pravomoćnu presudu za negiranje i veličanje genocida koju je Sud BiH donio u listopadu 2025, te prvu pravomoćnu presudu Kantonalnog suda u Sarajevu u veljači 2026. kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba. Sedma sarajevska povorka ponosa u lipnju 2026. protekla je mirno.
Pozitivno su ocijenjeni i otvaranje dionica Poprikuše-Nemila i Putnikovo Brdo-Medakovo na Koridoru Vc, oznaka EU misije za klimatski neutralne gradove koju je Sarajevo dobilo u travnju 2026., otvaranje EIT haba u Sarajevu te sporazum s Hrvatskom o gradnji Južne plinske interkonekcije, potpisan u travnju 2026. godine.
/Desk/