Europsku uniju se poziva na uvođenje “Akcijskog plana za biljnu hranu” kako bi se promicala održiva prehrana i pomoglo poljoprivrednicima u prijelazu s proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda.
Hrana koja šteti klimi, poput crvenog mesa, snažno se podupire subvencijama EU-a, što je opisano kao “skandalozno” trošenje novca poreznih obveznika, prenosi euronews.
Novo izvješće dobrotvorne organizacije Foodrise otkrilo je da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU-a u 2020. godini usmjerila više subvencija u proizvodnju životinjskih proizvoda s visokim emisijama nego u biljnu hranu. Zapravo, proizvodi životinjskog podrijetla primili su oko 77 % ukupnih subvencija ZPP-a, što iznosi 39 milijardi eura od ukupno 51 milijardu eura potrošenih te godine.
Govedina i janjetina, koje se dosljedno identificiraju kao najveći krivci za klimatsku štetu, dobile su oko 580 puta više subvencija u usporedbi s mahunarkama poput leće i graha u 2020. godini. Mliječni proizvodi su iste godine primili procijenjenih 554 puta više subvencija od orašastih plodova i sjemenki, dok su meso i mliječni proizvodi zajedno dobili više od 10 puta više subvencija nego proizvodnja voća i povrća.
Zašto su meso i mliječni proizvodi tako loši za okoliš?
Proizvodi životinjskog podrijetla čine između 81 i 86 % ukupnih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane u EU-u, unatoč tome što osiguravaju tek oko 32 % kalorija i 64 % proteina.
Na globalnoj razini, hrana i poljoprivreda pridonose trećini ukupnih emisija stakleničkih plinova, odmah iza izgaranja fosilnih goriva. Prema kalkulatoru ugljičnog otiska CO2 Everything, jedna porcija govedine od 100 g ekvivalentna je vožnji od 78,7 km, ispuštajući 15,5 kg ekvivalenta CO2.
Ugljični otisak stočarstva naglo je porastao posljednjih desetljeća, potaknut modernim industrijskim poljoprivrednim praksama. Greenpeace navodi da su oko 60 % svih sisavaca na planetu domaće životinje, dok je samo 4 % divljih (ostalih 36 % su ljudi). Uzgojena perad čini nevjerojatnih 70 % svih ptica na svijetu.
Svaka od ovih životinja zahtijeva puno hrane i prostora, što rezultira krčenjem šuma, travnjaka i močvara. Istrage su istaknule kako je krčenje prašuma Amazone potaknuto potražnjom za sojom. Suprotno popularnom vjerovanju, soja se ne uzgaja za ljudsku prehranu – već za stoku. Prema organizaciji WWF, gotovo 80 % svjetskog uroda soje koristi se za prehranu stoke.
To je srž problema: dodajemo dodatni korak u procesu od proizvodnje do konzumacije, trošeći vodu, usjeve i energiju na uzgoj hrane za životinje umjesto da sami konzumiramo te usjeve. Na svakih 100 kalorija usjeva kojima se hrane životinje, dobivamo samo 40 kalorija u obliku mlijeka, 12 kalorija piletine i tek 3 kalorije govedine, prema izvješću organizacije Compassion in World Farming.
‘Nepravedne’ subvencije EU-a
“Skandalozno je da se tako nepravedan udio subvencija EU-a, vrijedan milijarde eura novca poreznih obveznika, upumpava u održavanje proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda s visokim emisijama, čime se iskrivljuje prehrana Europljana”, kaže Martin Bowman iz Foodrisea.
Bowman tvrdi da bi prelazak na biljnu prehranu mogao povećati prihode poljoprivrednika, smanjiti ovisnost EU-a o uvozu i poboljšati zdravlje građana. “U najmanju ruku, biljna hrana zaslužuje pravedniji udio subvencija kako bi se natjecala pod jednakim uvjetima.”
Pozvao je kreatore politika EU-a da uvedu Akcijski plan za biljnu hranu i osnuju fond za potporu poljoprivrednicima u prijelazu sa stočarstva na uzgoj bilja. Europska komisija je 2024. objavila izvješće u kojem zaključuje da je “ključno” pomoći potrošačima da prihvate ovaj prijelaz. Planirano je da Komisija do 2026. godine razvije Akcijski plan EU-a za biljnu hranu.