Danas je Europska komisija usvojila svoj godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja – partnera u procesu proširenja u proteklih dvanaest mjeseci. Paket za ovu godinu ponovo potvrđuje da proces proširenja zauzima visoko mjesto na popisu prioriteta EU. Također potvrđuje da je pristupanje novih država članica sve bliže ostvarenju, priopćeno je iz Izaslanstva EU u BiH.
Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas govoreći o Paketu proširenja za 2025. godinu, između ostaloga, kazala je kako je proširenje politički prioritet za Komisiju i također geopolitička investicija.
“Istovremeno, nećemo preskakati korake niti nuditi prečice. Pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan, zahtjevan i proces temeljen na ostvarenim rezultatima. Ali ulazak novih zemalja u EU do 2030. godine je realan cilj. Ukratko, rezultati su uglavnom pozitivni za Albaniju, Moldaviju, Crnu Goru i Ukrajinu, potom kombinacija pozitivnog i negativnog za Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i Tursku, te negativna za Gruziju”, rekla je Kallas.
Naglasila je kako je Crna Gora najdalje odmakla u procesu pristupanja, dok Albanija ima nezapamćenu dinamiku.
“Obje zemlje su vodeće na putu ka članstvu”, rekla je Kallas.
“Za Ukrajinu, članstvo u EU može biti ključna garancija sigurnosti. Nijedna zemlja kandidat prije nije provodila tako sveobuhvatne reforme dok je istovremeno u ratu, što potvrđuje izuzetnu posvećenost Ukrajine članstvu. Listopadski izbori u Moldaviji pokazali su jasno ‘da’ u prilog europskoj budućnosti, a zemlja je nastavila provoditi ključne reforme.
Srbija i Kosovo su se suočile s političkim krizama koje su zaustavile napredak. U BiH, događanja u RS-u su podrivala napredak na europskom putu. Kao što sam jučer naglasila u Sarajevu, EU ostaje posvećena sigurnosti zemlje. Reforme u oblasti pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača ključni su koraci za nastavak procesa pristupanja. Sjeverna Makedonija još uvijek nije usvojila potrebne ustavne izmjene.
Gruzijа u ovom trenutku nema održivu putanju ka EU, izuzev ako se okolnosti dramatično ne promijene i sada je zemlja kandidat samo formalno, ali ne i suštinski. Turska ostaje ključni partner s kojim surađujemo na više područja od zajedničkog interesa. Međutim, pogoršanje demokratskih standarda, neovisnosti pravosuđa i temeljnih prava, faktički je zamrznulo proces proširenja još od 2018. godine. Potrebno je razumjeti da je proširenje proces iznimno tehničke prirode. Ali je i puno više od samog procesa skrininga, pregovora o poglavljima i provedbe reformi. Proširenje je zaista pitanje izbora”, rezimirala je Kallas pozicije ovih država u pristupanju EU.
Kos: “Pripremiti EU za veći broj članica”
Marta Kos, povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje, istaknula se kako mir, sloboda i napredak na europskom kontinentu mogu osigurati samo ako se dovrši ujedinjenje Europe.
“Sveukupno gledano, ova 2025. godina je bila vrlo dobra godina za proces proširenja. Ostvaren je značajan napredak. Napredak koji su ostvarile Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina na europskom putu, pokazuje da se reforme isplate. To bi trebalo predstavljati snažnu motivaciju za sve zemlje uključene u proces. EU je također intenzivirala djelovanje u odgovoru na nove geopolitičke realnosti. Kroz postupnu integraciju, koja doista donosi rezultate, uključujući i kroz Instrument za Ukrajinu i Planove rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, započeli smo uključivanje zemalja kandidata u ključne politike, poput energetike ili obrane, te u pojedine aspekte jedinstvenog tržišta, kao što su financijske usluge – SEPA – ili roaming, naravno, ukoliko ispune sve uvjete”, kazala je Kos.
Istaknula je kako svako buduće proširenje mora učiniti EU snažnijom. “U tom cilju, potrebno je ostvariti napredak na dva fronta.
Prije svega, buduće države članice moraju biti spremne za preuzimanje obveza koje proističu iz članstva. I drugo, i mi kao EU moramo pripremiti našu Uniju za veći broj država članica”, rekla je Kos.
Crna Gora napredovala najviše, a BiH, Sjeverna Makedonija i Kosovo bez posebnog uspjeha
Kos je istaknula ambiciozne ciljeve Crne Gore koja želi zatvoriti pregovore do kraja 2026. godine, ali i da Albanija želi zatvoriti pregovore do kraja 2027, a Moldavija i Ukrajina do 2028. godine te je istaknula kako ih Komisija u tome podržava.
Nadalje, analizirajući stupanj uspjeha svake države kandidatkinje ponaosob, Kos je rekla:
“Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja i ostvarila je značajan napredak, postižući opipljive rezultate u potrebnim reformama tijekom protekle godine. To znači da je generalno najpripremljenija zemlja za pristupanje EU. U izvješćima o proširenju pravimo pregled godišnjeg napretka iz godine u godinu – dakle od 2024. do 2025., kao i generalne pripremljenosti, koja je najveća u Crnoj Gori. Od našeg posljednjeg izvješća, zatvorena su četiri pregovaračka poglavlja, a očekuje se da će još neka, 5-6, biti zatvorena do kraja godine.
Albanija je ostvarila do sada nezabilježen napredak. Već je otvoreno pet od šest pregovaračkih klastera, a jedan preostali bi se mogao otvoriti u studenome. Ovaj izvanredan rezultat predstavlja priznanje snažnoj političkoj posvećenosti Albanije i jasnim europskim težnjama njenog društva – 91% građana Albanije podržava članstvo u EU što je najveći broj među zemljama kandidatima.
Kada je riječ o Moldaviji i Ukrajini, Komisija će nastaviti raditi na osigurannju da Vijeće bude u poziciji da do studenoga omogući otvaranje svih klastera. Pokušavamo pronaći rješenje kako ovo napraviti. Važno je da reforme nisu zaustavljene. Tako da se reforme koje su dobro započete u obje države nastavljaju.
Moldavija je ubrzanim tempom napredovala na svom putu ka članstvu i značajno produbila saradnju s EU, uprkos kontinuiranim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje na njenom evropskom kursu. Moldavija je napravila najveći napredak u jednoj godini od svih zemalja kandidata. Ukrajina je pokazala svoju posvećenost europskom putu, napredujući po ključnim reformama, dok je zemlja u ratu, dok na nju padaju bombe, i doista se divim tome što ova zemlja uspijeva uraditi. Možete li zamisliti? Strogi smo kao prema svakoj drugoj zemlji kandidatu, uključujući Ukrajinu, i oni ostvaruju reforme. Ovo je poseban faktor koji trebamo uzeti u obzir kada govorimo o uspjehu Ukrajine. Naravno da je potrebno dodatno i stabilno djelovanje u borbi protiv korupcije.
U Srbiji, vlasti i dalje ističu članstvo u Evropskoj uniji kao svoj strateški cilj, ali potrebna su djela. Stvarna dinamika provedbe reformi značajno je usporila.
Unatoč određenim pozitivnim pomacima u skorije vrijeme, primjerice vezano za medijske zakone, Srbija mora osigurati kredibilan napredak na svim područjima, posebno kako bi premostiula zastoje u reformi pravosuđa i oblasti temeljnih prava. Potrebno je pod hitno zaustaviti nazadovanje po pitanjima slobode izražavanja i akademskih sloboda. To, uostalom, traže i građani Srbije.
Vlasti u Srbiji također moraju jasnije iskazati svoju stratešku opredijeljenost, izbjegavati anti-EU retoriku, ovdje ću biti puno strožija, i osigurati proaktivniju i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja zemlje ka EU. I naravno, kao što je visoka predstavnica/potpredsjednica Kallas rekla, moraju biti više usklađeni sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU”, rekla je povjerenica za proširenje Marta Kos.
Također je kazala kako u protekloj godini nije uočen stvarni napredak u Sjevernoj Makedoniji, BiH i Kosovu i razlozi su različiti. “Komisija će nastaviti da ih podržava na njihovom putu ka EU”, rekla je Kos.
“Kandidatski status Gruzije samo na papiru”
Osvrćući se na Gruziju, navela je kako se situacija naglo pogoršala, uz ozbiljno nazadovanje u oblasti demokracije.
“Vjerojatno nikada do sada nijedno izvješće o proširenju nije toliko govorio o nazadovanju. Svjedočimo ubrzanom urušavanju vladavine prava i ozbiljnim ograničenjima temeljnih prava i sloboda. Gruzijske vlasti moraju hitno promijeniti svoj pravac. Građani Gruzije zahtijevaju europsku budućnost i imaju našu podršku. Za Komisiju, kandidatski status Gruzije postoji samo na papiru.
“Godina suočavanja s istinom
“Za Tursku, pregovori o pristupanju ostaju u zastoju od 2018. godine. Istovremeno, zemlja je ključni partner s kojim dijelimo strateške interese u istočnom Mediteranu, kao i u regiji Crnog mora, gdje surađujemo u okviru regionalne agende povezivanja.
Dakle, šta je sljedeće? Predstojeća godina bit će godina suočavanja sa istinom za sve zemlje kandidate, a posebno za one koje su predstavile ambiciozne planove. Visoke ambicije podrazumijevaju i visoka očekivanja u pogledu reformi”, zaključila je Kos.
EU se priprema za nove članice
On je na kraju rekla kako reforme nisu samo puka formalnost te da proces mora biti zasnovan na poštivanju vladavine prava i temeljnih ljudskih prava, kao i na jasnom usklađivanju s geopolitičkim usmjerenjem Europske unije.
Navedeno zahtijeva liderstvo koje gradi povjerenje, prihvaća promjene, potiče društveni konsenzus i promovira europske vrijednosti.
Istovremeno, EU već poduzima korake u pripremama za nove članice. Dakle, i mi se moramo pripremiti. Komisija radi na preispitivanju politika i reformama uoči proširenja, čime se procjenjuje utjecaj proširenja na ključna područja politika politika”, rekla je Marta Kos, povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje.
/Desk/