Otkako je Rusija prije gotovo četiri godine započela invaziju na Ukrajinu, pozornost Europe čvrsto je fiksirana na istočno krilo NATO-a. No, može li Arktik postati sljedeće područje koje zahtijeva obranu i ima li njemački Bundeswehr kapacitete za tu ulogu?
Grenland, najveći otok na svijetu, već je tjednima u naslovima svjetskih medija. Američki predsjednik Donald Trump ponovno je iznio ideju da bi Sjedinjene Države trebale steći ovaj arktički teritorij.
U nedavnom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Trump je zauzeo pomirljiviji ton prema saveznicima u NATO-u. Iako je ponovio da bi Grenland trebao pripadati SAD-u, naglasio je da to neće pokušati ostvariti silom. Trump prijedlog predstavlja kao pitanje nacionalne sigurnosti, tvrdeći da bi Kina ili Rusija mogle pokušati steći utjecaj na otoku, te optužuje NATO i Dansku da su proteklih godina propustili osigurati sigurnost Grenlanda. Prema njegovom mišljenju, jedino su Sjedinjene Države u poziciji da to jamče.
Danska i nekoliko partnera iz NATO-a odgovorili su prošlog vikenda slanjem izviđačke misije na Grenland. U raspoređivanju je sudjelovalo i 15 vojnika njemačkih oružanih snaga, koji su prvotno trebali ostati do 20. siječnja, ali su povučeni dan ranije zbog loših vremenskih uvjeta.
Ratni uvjeti vs. mirnodopske operacije
Prema Henriku Schillingu s Instituta za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu (ISPK), važno je razlikovati mirnodopske operacije od onih u ratnim uvjetima. “Ako je pista potpuno zaleđena, na nju ne biste sletjeli u miru, ali u ratu bi računica bila drugačija”, objasnio je Schilling za Euronews.
Schilling dodaje da ovakve misije ne dolaze “iz vedra neba”. Pomorske snage redovito sudjeluju u vježbama na Arktiku, poput opskrbnog broda “Berlin” koji se u prosincu vratio s manevara u sjevernom Atlantiku.
Zašto je Grenland važan za sigurnost Europe?
Trump tvrdi da Washington mora spriječiti Rusiju ili Kinu da postanu izravni susjedi SAD-u preko Grenlanda. Sigurnosni stručnjaci potvrđuju da je regija postala “sve važnija”, posebno zbog strateškog morskog i zračnog koridora između Grenlanda, Islanda i UK-a, poznatog kao GIUK gap. To je kritično usko grlo za kretanje ruskih podmornica između Atlantika i Arktika.
Dodatno, topljenje leda otvara potpuno nove opskrbne rute, čineći Arktik prohodnijim za komercijalni brodski promet. Kina je pak čvrsto odbacila optužbe o pokušaju preuzimanja utjecaja, nazivajući Trumpove izjave izgovorom za uvođenje kaznenih carina europskim zemljama.
Problemi Bundeswehra: Oprema i ljudstvo
Glasnogovornik njemačke mornarice izjavio je da su njihovi kapaciteti usmjereni na kolektivnu obranu NATO-ovog sjevernog krila. No, Schilling ukazuje na strukturni problem: u Bundeswehru je jednostavno premalo vojnika.
“Nakon veljače 2022. fokus se promijenio s mirovnih misija i spašavanja izbjeglica na nacionalnu i savezničku obranu. Problem je što ne možete raditi sve odjednom; morate postaviti prioritete”, kaže Schilling.
Iako njemački brodovi zadovoljavaju nacionalne standarde, oni nisu ledolomci. Samostalno djelovanje u uvjetima jakog leda bilo bi otežano bez suradnje s partnerima koji posjeduju te kapacitete.
Schilling smatra da je trenutak u kojem Trump ponovno otvara pitanje Arktika “prilično nepovoljan”. Ako bi Bundeswehr poslao značajne snage na Arktik, one bi nedostajale na istočnom krilu. “To je slično dilemi s isporukom oružja Ukrajini: dajete iz vlastitih zaliha nadajući se da vam neće trebati, ali oni tada, barem privremeno, nedostaju vama”, objašnjava Schilling.
Pukovnik Mitko Müller, glasnogovornik njemačkog Ministarstva obrane, naglasio je da je Bundeswehr načelno sposoban za operacije u polarnim regijama, ističući da specijalizirane jedinice poput gorskih trupa redovito treniraju u ekstremnim uvjetima u Norveškoj, donosi euronews.
