Cijene zlata i srebra trenutačno su na približno najnižoj razini u posljednjih mjesec dana, a oba metala bilježe pad u srijedu, što je suprotno tradicionalnoj teoriji da cijene plemenitih metala rastu tijekom globalnih sukoba. Rat u Iranu podigao je cijene nafte i ojačao dolar, što stvara pritisak na cijene metala.
Oba su metala pala na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana. Posljednji put kada je zlato bilo ispod 4.900 USD, a srebro ispod 76 USD, bilo je 18. veljače. Cijene metala dosljedno padaju od početka rata u Iranu krajem veljače, nakon što je zlato premašilo 5.400 USD, a srebro probilo granicu od 93 USD dana 27. veljače – dan prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.
Zlato je zabilježilo gubitke šest dana uzastopno, što je, kako izvještava Bloomberg, najdulji niz gubitaka od 2024. godine, prije nego što je metal krenuo u rekordni rast koji ga je doveo do povijesnog vrhunca u siječnju.
Zašto rat u Iranu ne podiže cijene metala?
Iako cijene zlata i srebra obično rastu tijekom međunarodnih sukoba, nijedan od ovih metala nije ostvario dobitak tijekom gotovo tri tjedna rata u Iranu. Analitičari iz Sucden Financiala navode da cijene metala trenutačno imaju „negativnu korelaciju s naftom“ jer cijene nafte i energije skaču.
Predviđaju da će cijene plemenitih metala vjerojatno ostati nestabilne te dodaju:
„Zlato može pronaći određenu potporu uslijed geopolitičke nesigurnosti, ali sve dok nafta apsorbira glavnu potražnju za ‘sigurnim utočištem’, rast će vjerojatno ostati ograničen.“
Cijene nafte su u posljednjih nekoliko tjedana porasle; sirova nafta Brent približila se razini od 109 USD po barelu, što je rast od preko 40 % od početka rata.
Rast cijena energenata pojačava strah od inflacije i smanjuje očekivanja da će Federalne rezerve SAD-a (Fed) smanjiti kamatne stope. To guši cijene metala jer se vrijednost zlata i srebra obično značajno povećava tek nakon smanjenja kamatnih stopa, objasnio je David Meger iz agencije High Ridge Futures za Reuters.
Meger navodi kako i dalje vjeruje da za zlatom i srebrom postoji potražnja kao za „sigurnim utočištem“, ali ta potražnja ne podiže njihove cijene jer su metali preplavljeni drugim tržišnim pritiscima. Također, američki dolar je ojačao, što obično stvara pritisak na plemenite metale i gura njihove cijene naniže.
Pozadina situacije
U prošlosti su ratovi i međunarodne tenzije često uzrokovali rast cijena zlata i srebra. Primjerice, cijene zlata skočile su na najvišu razinu u godinu dana 2022. godine nakon što su ruske snage napale Ukrajinu. Ranije ove godine, analitičari su navodili različite globalne napetosti kao dio objašnjenja za povijesni rast cijena, uključujući uhićenje čelnika Venezuele i napetosti između SAD-a i europskih lidera zbog prijetnji o mogućoj američkoj aneksiji Grenlanda.
Cijene zlata i srebra dosegnule su rekordne razine u siječnju, završavajući višemjesečni trend rasta. Na vrhuncima je cijena zlata bila iznad 5.600 USD, a srebra iznad 120 USD. Međutim, cijene su se urušile krajem siječnja nakon što je tadašnji američki predsjednik najavio nominaciju novog predsjednika Federalnih rezervi, za kojeg analitičari nisu očekivali da će smanjivati kamatne stope.
