Raspisivanjem izbora za 2. listopada, iako još uvijek za njih nije osiguran potreban novac, počela je i utrka s prijavama za ovjeru političkih subjekata za sudjelovanje na najavljenim Općim izborima -skupljanje potpisa podrške, plaćanje pristojbe za ovjeru, ispunjavanje obrazaca, planovi za sastavljanje kandidacijskih lista, prikupljanje izjava itd.
Međutim, izuzev najavljene podrške zajedničkom kandidatu ili kandidatkinji za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, stranke okupljene oko HDZ-a BiH u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) i na ove izbore u većini izlaze samostalno, piše Dnevni list.
Čini se da od najavljivanog “zajedništva” u izlasku na ostale razine ipak neće biti ništa, te da je pluralizam na hrvatskoj političkoj sceni ipak sačuvan. Ili bi to bila želja za sudjelovanjem u vlasti? Ili su to loša iskurstva prijašnjih koaliranja?
-Takvo zajedništvo nas je skupo koštalo. Prevareni smo i izmanipulirani. Obično se o “zajedništvu” počinje govoriti kako bi se mobiliziralo glasačko biračko tijelo, a to opet iskoristi jača stranka. Mi smo u tom “filmu” bili slabiji, ali preko naših leđa su na mjesta došli ljudi iz jače stranke. Iskorišteni smo, kazao je za Dnevni list član jedne županijske političke opcije.
Podsjetimo da se na ovim izborima biraju članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta FBiH, predsjednika RS-a, i zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a te županijskim skupštinama u FBiH.
Za sada sigurna jedino podrška kandidatu za Predsjedništvo
Početkom svibnja održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH i HNS-a sa središnjom temom – preliminarne pripreme za izbore.
Kako se čini, i ovi izbori, zbog činjenice da se nije postignut dogovor oko reforme Izbornog zakona, odnosno, primjena presuda bh i europskih sudova od strane bh političara i parlamentaraca, ali i najavljenoj (ponovnoj) kandidaturi Željka Komšića za (ponovnu) dužnost člana Predsejdništva BiH, barem što se tiče HNS-a, održavati će se po starom ‘receptu’.
To, ujedno znači da će stranke HNS-a podržati jedinstvenog kandidata za Predsjedništvo BiH te, kako je najavljeno, imati i jedinstven nastup u RS-u, dok će za sve ostale razine u predizbornoj kampanji biračima “glumiti” rivale.
-Sve stranke su se dogovorile dvije stvari – Da izlazimo na izbore i da imamo potpuno zajednički nastup za člana Predsjedništva i zajednički nastup u RS-u. Poslat ćemo poruku – Jedan kandidat u ime svih i jedan zajednički pristup izborima u RS-u, rekao je predsjednik HNS-a i HDZ-a Dragan Čović nakon ove dvije sjednice.
HRS za sada samostalno, podržali bi zajedničkog kandidata za Predsjedništvo. Čovića – ne
-Na izbore izlazimo nominalno za sve razine i samostalno. Razočarani smo što nema volje za dogovor oko zajedničkog kandidata za Predsjedništvo, ali nije još kasno za neovisnog, neopterećenog i sposobnog kandidata koji bi animirao birače za veći izlazak birača na izbore, a to bi bila i poruka međunarodnoj zajednici jer problem biranja hrvatskog člana Predsjedništva nije problem HDZ-a nego hrvatskog naroda u BiH. Zajednički kandidat bi bi strateški znak i nadstranački potez. Nadam se da je hrvatski narod zreo, politički narod, a ne onakav kakav se sada čini, komentira za Dnevni list Slaven Raguž, predsjednik HRS-a.
Na pitanje bili HRS podržao eventualnu kandidaturu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za Predsjedništvo, Raguž kratko odgovara: “Ne”.
No, kada je riječ o potencijalnim koalicijskim partnerima za izbore, Raguž kaže da treba sačekati prijave, time ostavljajući prostor za mogući, zajednički izlazak na izbore i s nekom drugom opcijom.
Inače, HRS je istupio iz članstva HNS-a, prvo su svoje članstvo ‘zamrznuli’ nakon što su smatrali da HNS nije učinio dovoljno po pitanju spašavanja mostarskog Aluminija od gašenja proizvodnje i otpuštanja radnika, da bi uskoro potom i izašlli iz članstva. No, kako je kazao, u ovoj stranci bi podržali zajedničkog, neovisnog kandidata. Ali, tog kandidata još uvijek – nema.
‘Devedesetka’ s HNP-om, HSP tek ide u pregovore
HDZ 1990, nekada uvjerljivo druga, najjača politička opcija kod bh Hrvata, na izbore ide u ojačanoj koaliciji s Hrvatskim nacionalnim pomakom (HNP) Ivana Vukadina, bivšeg visokog dužnosnika HDZ-a BiH.
-Za državnu razinu idemo s HNP-om i uz podršku nekih manjih stranaka, prvenstveno u Hercegbosanskoj županiji (HNŽ). To smo kazali i na HNS-u i javno smo o tome govorili i to je, za sada, toliko. Za ostalo ćemo još vidjeti, rekao je za Dnevni list predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.
Koalicijske partnere imati će i u HSP-u BiH. Predsjednik ove stranke, Nikola Raguž, za Dnevni list je kazao: “HSP će podržati zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva, dok ćemo za županijske razine na izbore ići samostalno. Razgovore o mogućim koalicijama na višim razinama počinjemo sljedeći tjedan nakon prijava stranaka za izbore”.
Ostale stranke članice HNS-a, kojima je, ili zabranjen izlazak od strane SIP-a na izbore kao što je slučaj sa HSS-om jer nisu predali godišnje financijsko izvješće, ili su u dosadašnjim izborima bilježile nezamjetan rezultat, vrlo vjerojatno da će se, kao i do sada, njihovi kandidati naći na listama HDZ-a BiH.
Političko nasilje nad Hrvatima i u RS-u, ali to se tradicionalno prešućuje
Međutim, iako se govorilo o zajedničkom nastupu u RS-u, taj ‘termin’ još nije definiran – tko su potencijalni kandidati i koalicijski partneri među hrvatskim strankama. Ali, podsjetimo da političke predstavnike Hrvata u tom entitetu “daje” uglavnom vladajući SNSD predsjednika Milorada Dodika. U Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Hrvati imaju četiri zastupnika od kojih su tri izabrana glasovima Srba i jedan glasovima Bošnjaka. Potpredsjednik skupštine iz reda Hrvata je kadar SNSD-a.
U Vijeću naroda, od osam hrvatskih izaslanika, trojica su iz srpskih stranaka. Primjerice, u NS RS Hrvati imaju četiri zastupnika, od kojih su tri izabrana glasovima Srba i jedan glasovima Bošnjaka. U Vijeću naroda od osam hrvatskih izaslanika troje su iz srpskih stranaka -Dragana Zec iz SDS-a, Zdenka Gojković iz SP-a i predsjednica Nada Tešanović iz SNSD-a. U Vladi RS-a su tri hrvatske pozicije popunili Hrvati iz srpskih stranaka.
Također u javnim poduzećima, institucijama i agencima RS-a Hrvata, kao konstitutivnog naroda, zaposleno je tek 0,2% (Bošnjaka nešto više – 1,3%) iako je, prema entitetskom Ustavu, taj omjer trebao biti prema popisu iz 1991. godine kada je njihov udjel u stanovništvu bio 10%.
Dakle, vrlo zanimljivo za vidjeti će biti i odnos hrvatskih stranaka prema izborima u RS-u, piše Dnevni list.
/Desk/