Summit o proširenju Europske unije u Bruxellesu otkriva sve veće razlike među državama kandidatkinjama. Dok Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina ostvaruju napredak na europskom putu, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Gruzija suočavaju se s ozbiljnim zastojima.
Čelnici Ukrajine, Albanije, Moldavije, Gruzije, Sjeverne Makedonije, Armenije, Hrvatske i Europskog vijeća okupili su se u Bruxellesu na drugom Samitu o proširenju, koji organizira Euronews. Susret se održava u važnom trenutku za budućnost europskog proširenja, ali i otvara pitanje sve većeg jaza između država koje ubrzano napreduju prema članstvu i onih čiji je pristupni proces gotovo zaustavljen.
Među sudionicima samita su ukrajinski premijer Serhii Koretskyi, gruzijski premijer Irakli Kobakhidze i predsjednik Europskog vijeća António Costa.
Crna Gora najbliža članstvu, ali postoje prepreke
Crna Gora trenutačno se smatra državom koja je najbliža ulasku u Europsku uniju. Ipak, njezin napredak usporavaju bilateralna pitanja s Hrvatskom, povezana s neriješenim pitanjima iz razdoblja raspada bivše Jugoslavije i ratova 1990-ih.
Europska komisija nedavno je predložila uvođenje institucionalnih zaštitnih mehanizama za buduće članice Unije. O tim se mehanizmima raspravlja u kontekstu pristupnog ugovora Crne Gore, koji bi mogao poslužiti kao model za buduća proširenja.
Hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom samita upozorio je i na moguće političke prepreke unutar same Europske unije. Posebno je istaknuo predstojeće predsjedničke izbore u Francuskoj i mogućnost jačanja euroskeptičnih političkih snaga, što bi moglo dodatno zakomplicirati proces proširenja.
Albaniju potresaju prosvjedi, Ukrajina ubrzava pregovore
Albanija se smatra drugom najnaprednijom državom kandidatkinjom, ali se suočava s unutarnjim političkim i društvenim problemima.
Zemlju su potresli veliki prosvjedi zbog pripremnih radova za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u zaštićenom području. Projekt se povezuje s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Ukrajina je, s druge strane, počela ostvarivati formalni napredak u pristupnim pregovorima nakon političkih promjena u Mađarskoj, koje su uklonile dio dosadašnjih prepreka. Očekuje se da bi do kraja godine mogla otvoriti sve pregovaračke klastere.
Ipak, poljoprivreda bi mogla postati jedna od najosjetljivijih tema pregovora, s obzirom na zabrinutost europskih poljoprivrednika zbog konkurencije ukrajinskih proizvoda na tržištu Europske unije.
Ukrajinski premijer poručio je kako europski poljoprivrednici ne bi trebali biti izloženi trajnim ograničenjima na tržištu, već bi eventualne mjere trebale biti privremene i razmjerne.
Moldavija ubrzano sustiže ostale kandidate
Moldavija je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u približavanju Europskoj uniji. Njezin je tempo pregovora toliko ubrzan da je Europska komisija morala preraspodijeliti vlastite resurse kako bi mogla pratiti napredak Kišinjeva.
Moldavija je blizu zatvaranja pregovaračkih poglavlja koja je otvorila tek nedavno, čime se svrstala među najuspješnije države u aktualnom procesu proširenja.
Srbija se nada novom početku, dok BiH i Kosovo zaostaju
Na Zapadnom Balkanu situacija je znatno složenija. Srbija, kao najveća država regije, nakon nedavne promjene vlasti ponovno je probudila određene nade u Bruxellesu da bi moglo doći do poboljšanja odnosa i novog zamaha u procesu europskih integracija.
S druge strane, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo suočavaju se s ozbiljnim zastojima. Prema procjenama iznesenima u kontekstu samita, ove države sve više gube korak s vodećim kandidatkinjama, a time i mogućnost korištenja pojedinih regionalnih fondova Europske unije u korist zemalja koje brže provode reforme.
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova izjavila je za Euronews kako Bugarska blokira europske ambicije njezine zemlje, inzistirajući na ustavnim promjenama kojima bi se priznala bugarska manjina.
Gruzija sve dalje od europskog puta
Dok dio država ubrzava svoje europske integracije, Gruzija se suočava s gotovo potpunim zastojem pristupnog procesa.
Razlog su demokratsko nazadovanje i sve izraženiji diplomatski zaokret prema Rusiji. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos prošlog je mjeseca Gruziju opisala kao „državu kandidatkinju samo na papiru“.
Armenija, koja još nema službeni status kandidatkinje za članstvo, razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva za ulazak u Europsku uniju. U međuvremenu poduzima određene korake prema Bruxellesu, nastojeći smanjiti ovisnost o Rusiji nakon sukoba s Azerbajdžanom.
Bruxelles pred velikim izazovom
Deset godina nakon referenduma o Brexitu Europska unija pokušava novi zamah proširenja pretvoriti u konkretne rezultate. U tom procesu posebna se pozornost usmjerava na Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, za koje Europska komisija priprema jasnije smjernice i korake potrebne za završetak pristupnih pregovora.
Međutim, takav pristup nosi i rizik produbljivanja razlika između država kandidatkinja. Dok jedne dobivaju priliku za ubrzano približavanje članstvu, druge godinama čekaju na pomake i rješavanje političkih prepreka.
Europska unija posljednjih je godina proširenje postavila kao jedan od ključnih prioriteta svoje vanjske politike, nastojeći susjedne zemlje snažnije povezati s europskim političkim i gospodarskim prostorom.
Sada Bruxelles mora pokazati da obećanje budućeg članstva nije samo politička poruka, nego proces koji može donijeti stvarne rezultate. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da bi daljnje odgađanje reformi moglo dodatno povećati zaostatak za državama koje su već napravile značajne korake prema Europskoj uniji.