Britanski kralj Chales i kraljica Camilla započet će u srijedu dvodnevni državni posjet Svetoj Stolici kako bi se prvi put otkako je izabran u tu službu sastali s papom Lavom XIV. Putovanje će biti povijesni trenutak za Charlesa, poglavara Engleske crkve, koji će postati prvi britanski monarh od Engleske reformacije koji će moliti na javnoj službi s papom, poglavarom Katoličke Crkve.
Posjet Svetoj Stolici smatra se duboko značajnim za kralja osobno.
Glasnogovornik Buckinghamske palače rekao je o putovanju: “Ovo će biti prvi državni posjet od reformacije, gdje će Papa i monarh moliti zajedno na ekumenskoj službi u Sikstinskoj kapeli, i prvi put da će monarh prisustvovati službi u Bazilici sv. Pavla izvan zidina, crkvi s povijesnom vezom s engleskom krunom.”
Kralj i kraljica trebali su posjetiti Svetu Stolicu u travnju, ali zdravstveni problemi pape Franje uzrokovali su odgađanje državnog posjeta, iako se par privatno sastao s papom, koji je umro kasnije tog mjeseca, prenosi HINA.
Kralja i kraljicu dočekat će papa Lav u njegovoj službenoj rezidenciji, Apostolskoj palači, a nakon toga, kada Camilla obiđe Cappellu Paolinu, dom Michelangelovih freski sv. Petra i sv. Pavla, Charles će se sastati s kardinalom Pietrom Parolinom, državnim tajnikom Svete Stolice.
Charles, Camilla i Papa potom će prisustvovati posebnoj ekumenskoj službi, gdje će se moliti, a tema molitve će odražavati Papinu i kraljevu predanost zaštiti prirode i brizi za okoliš.
Kralj i kraljica kasnije će prisustvovati službi u Bazilici sv. Pavla izvan zidina, gdje je za Charlesa napravljeno posebno sjedalo koje će ostati na mjestu bogoslužja za korištenje njegovim nasljednicima.
Državni posjet završit će kraljevim prisustvovanjem prijemu u Papinskom sjemeništu Beda koje obučava svećenike iz cijelog Commonwealtha, zajednice država koje su nekoć tvorile Britansko Carstvo, a kraljica će se sastati sa šest časnih sestara iz Međunarodne unije glavnih poglavarica.
Ukratko o Engleskoj crkvi
Engleska crkva je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa. Poglavar je Engleske crkve britanski monarh, sada je to kralj Charles III., dok je efektivno vodstvo crkve u rukama canterburyjskog nadbiskupa. Engleska crkva u svojoj tradiciji uključuje katoličke elemente (osobito u liturgiji, tj. praktičnome dijelu religije i nauku o sakramentima), te protestantske elemente (osobito u teologiji).
U vrijeme Henrika VIII., započeli su 1533. sukobi između engleske krune i papinstva o pravovaljanosti kraljeva braka. Na koncu su biskupi Engleske kao poglavara Crkve proglasili kralja, a ne više papu, što je u skladu s Henrikovom Uredbom o prvenstvu iz 1534. Prema toj uredbi engleski suveren je “jedini vrhovni poglavar na zemlji Engleske crkve”, nazivane Ecclesia Anglicana, a rimski biskup (to jest papa) nema “ništa veće ovlasti u Engleskoj, nego što ih ima bilo koji drugi strani biskup”.Tako je došlo do odjeljivanja od Rima, a crkvene provincije Yorka i Canterburyja dolaze pod sve jači utjecaj Reformacije, premda se u Henrikovo vrijeme nastavio koristiti latinski jezik u liturgiji.
Povijesno, Henrikova nakana nije bila stvoriti novu Crkvu. On je bio obuzet brigom o dobivanju muškog nasljednika, a snažna vlast pape u tome mu je bila zapreka. Svojom Uredbom pokušao je smanjiti papinski utjecaj na događaje u svome kraljevstvu, a ne i uvesti Reformaciju. Ipak, uvođenje biblijskoga prijevoda na narodnom jeziku u liturgiju 1538. i raspuštanje samostana 1540. odaje već značajne utjecaje protestantizma. Velika samostanska zemljišta prešla su u ruke krune, a potom i plemenitaša, pa više nije nikakvog interesa u višim slojevima za povratak na staro.
/Desk/