Vlada je odlučila ozbiljnije potaknuti povratak Hrvata u BiH čiji se udio u ukupnom stanovništvu susjedne zemlje ozbiljno smanjio, a prema procjenama demografa do 2030. mogao bi pasti na svega 200.000. Program pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u BiH koji je do sada bio reguliran uredbom “seli” se u zakon, a izdašnije su i potpore. Ove je godine za povratak Hrvata u BiH osigurano 4,7 milijuna eura, od čega su 4,2 mil. eura predviđena za potpore, a 500.000 eura za dodjelu građevinskog materijala za oko 50 obiteljskih kuća.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u BiH su bila 760.852 Hrvata, a prema popisu iz 2013. godine, 571.000 pripadnika hrvatskog naroda, no procjene Katoličke crkve od prije nekoliko godina govore da ih stvarno u BiH ne živi više od 450.000.
- Od početka provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u BiH (provodi se od 2001., a od 2014. do danas je na snazi Uredba o postupku i uvjetima ostvarivanja pomoći) do danas obnovljeno je 3100 obiteljskih kuća dodjelom građevinskog materijala u vrijednosti od 33 milijuna eura. Osim toga, dodijeljene su 604 potpore jedinicama lokalne samouprave, fizičkim i pravnim osobama iz BiH ukupne vrijednosti 13,3 milijuna eura – kažu u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Hrvatski general prekinuo govor u Bosni i Hercegovini i izazvao oduševljenje okupljenih
OGLAS
Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji je upravo u saborskoj proceduri i prolazi prvo čitanje, poticanje i povratak Hrvata u BiH jasnije je definirano i dobilo je podlogu u novom zakonu.
U Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uvodi se i stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika i potomaka hrvatskih iseljenika i članova njihovih obitelji, a proširuje se i pojednostavljuje stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja i to ne samo na područjima od posebne državne skrbi, nego u cijeloj Hrvatskoj.
U odnosu na povratak Hrvata u BiH zakon definira da pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti Hrvati koji su se vratili u BiH u mjesto prijeratnog prebivališta ili borave izvan BiH, te se obvezuju nakon obnove ili izgradnje vratiti i živjeti u mjestu prijeratnog prebivališta. Uvjet je da su vlasnici ili suvlasnici oštećene ili uništene kuće. Iznimno pravo na darivanje građevnog materijala mogu ostvariti Hrvati povratnici u BiH i izvan mjesta prijeratnog prebivališta ako za to imaju opravdani razlog, a vlasnici su oštećene ili uništene obiteljske kuće.
Gotovo 220.000
Hrvata živjelo je na prostoru Republike Srpske prije Domovinskoga rata, a sada se njihov broj svodi na svega 8 tisuća
Zakonski prijedlog propisuje koje dokumente povratnici koji žele pomoć države Hrvatske moraju priložiti, a na kraju se obitelj koja je iskoristila pomoć za obnovu obvezuje da u roku od 90 dana od završetka obnove ili izgradnje kuće u njoj prijave prebivalište.
Prema dostupnim podacima, na prostoru Republike Srpske prije Domovinskoga rata živjelo je gotovo 220.000 Hrvata, a sada se njihov broj svodi na svega 8 tisuća. Prema popisu stanovništva iz 1991. u Banjoj Luci živjelo je gotovo 30.000 Hrvata, a sada oko 5000. Na području Dervente, Bosanskog Broda, Odžaka, Bosanskog Šamca, Orašja, dijelova Modriče, Gradačca i Brčkog do velikosrpska agresije živjelo je oko 127.000 Hrvata, a njihov povratak na ta područja vrlo je skroman. Najviše prognanih i izbjeglih Hrvata završilo je u Hrvatskoj.
Zbrinjavanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji iz nekog razloga žele nastaviti život u zemlji svojih djedova, ali nemaju gdje stanovati provodilo bi se davanjem u najam stambenih jedinica u državnom vlasništvu.
Tijekom saborske rasprave ministar Bačić je rekao da u ovom trenutku Hrvatska ima 1200 praznih stambenih jedinica plus još po 300-tinjak kojima upravljaju Državne nekretnine i Uprava za stambeno zbrinjavanje, pa je uvjeren da će država osigurati stambene prostore za povratnike
U odnosu na stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja napravljeni su bitni iskoraci. Temelj za stambeno zbrinjavanje više nisu samo pravomoćne, nego su to i nepravomoćne presude, a žalba na odluku o zbrinjavanju ne zadržava izvršenje rješenja. Odredbe o zbrinjavanju žrtava obiteljskog nasilja primjenjuju se u cijeloj državi, a ne samo na područjima od posebne državne skrbi.
Uz određene manje primjedbe i prijedloge za nadopunu zakona (primjerice, Draženka Polović iz Možemo! predložila je da se za dokazivanje statusa žrtve, uz nepravomoćne i pravomoćne presude, prihvaća i zapisnik policije ili rješenje o mjeri opreza, a predložila je i višekratno produljivanje trajanja prava te mogućnost smještaja putem najma privatnih stanova koji bi se financirao iz državnog proračuna) oporba podržava zakonske izmjene.