Uvjeti su iznimno teški. Temperature se tijekom dana redovito penju iznad 43 °C (110 °F), a zatim noću naglo padaju. Vode je malo, a prašina i pijesak ulaze posvuda. Ali barem rade iznad zemlje. Ova elitna skupina ukrajinskih operatera dronova provela je godine loveći Ruse iz zemunica u Ukrajini. Isti posao rade i dalje – ali u pustinji na sjeveru Malija.
Oko 15 ukrajinskih stručnjaka raspoređeno je u ovoj zemlji vođeno vojnom huntom u regiji Sahel kako bi pomogli lokalnim pobunjeničkim snagama koje se bore protiv ruskih trupa — što je dio misije Kijeva da oslabi svog neprijatelja gdje god on djelovao. Kijev se također proširio i na druga ratišta, koristeći svoje teško stečeno iskustvo u ratovanju dronovima za stvaranje novih proturuskih partnerstava.
U razgovoru s ukrajinskim vojnicima i časnicima uključenima u operacije u Maliju i Libiji, CNN po prvi put otkriva razmjere tih operacija na drugim kontinentima. Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe (DIU) koji ima saznanja o operacijama rekao je za CNN da je nekoliko ukrajinskih stručnjaka stacionirano i u Sudanu, te da su vojnici iz Čada, Nigera i Burkina Fase ranije putovali u Mali kako bi od ukrajinskih vojnika prošli obuku za upravljanje dronovima.
Kada je Iran ranije ove godine počeo izvoditi udare na američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove vojnih stručnjaka u najmanje pet zemalja u toj regiji. Proveli su nekoliko tjedana podučavajući lokalne snage kako srušiti dronove Shahed iranske proizvodnje, koje Rusija već nekoliko godina koristi za teroriziranje Ukrajine. Jedan ukrajinski vojnik koji je bio raspoređen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rekao je za CNN da su djelovali u mješovitim timovima s lokalnim trupama koje su vozile uz njih i preslikavale svaki njihov potez.
U zamjenu za dijeljenje svog znanja i iskustva, Kijev je dobio niz sporazuma o sigurnosnoj suradnji i obećanja o isporuci streljiva.
U Sahelu, prostranoj polusušnoj regiji južno od pustinje Sahare, situacija je kompliciranija.
Rusija se pokušava nametnuti kao ključni igrač u Africi, posebno u Sahelu — regiji bogatoj mineralima i sklonoj državnim udarima. Pokušala je popuniti sigurnosni vakuum nastao povlačenjem francuskih i drugih zapadnih snaga posljednjih godina, pružajući potporu lokalnim vlastima u zamjenu za novac i unosna rudarska prava.
U početku je Kremlj te operacije prepuštao skupini Wagner, privatnoj vojnoj tvrtki u vlasništvu poduzetnog gospodara rata Jevgenija Prigožina. Nakon Prigožinove smrti koja je uslijedila poslije njegovog pokušaja državnog udara 2023. godine, Moskva je preostale dijelove Wagnera spojila sa svojom redovnom vojskom, stvorivši Afrički korpus (Africa Corps), koji se raspoređuje kao potpora lokalnim saveznicima Moskve.
„Ozbiljna prilagodba“
Ukrajinska skupina u Maliju djeluje u sklopu separatističke skupine koja se naziva Fronta za oslobođenje Azawada, a čine je uglavnom tuareški pobunjenici sa sjevera. Oni nisu izravno uključeni u borbe na prvoj crti, već pobunjenicima pružaju potporu, obuku i operativnu pomoć, rekla su za CNN dvojica tamo raspoređenih Ukrajinaca.
„Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal s njihovog drona dolazi do mene putem interneta i ja im odmah putem radio-veze govorim što da rade i kamo da lete“, rekao je za CNN jedan od ukrajinskih operatera dronova koji se trenutno nalazi u Maliju.
„Oni odlaze na misije, zatim se vraćaju k meni i prolazimo kroz svaki detalj njihovih akcija. Sam ne idem na prvu crtu — to je bilo izravno naređenje mojih nadređenih“, rekao je.
Rusija je ranije optuživala Ukrajinu za sudjelovanje u masakrima nad civilima u Maliju – optužbu koju je Kijev odbacio. Zasebno, organizacija za ljudska prava Human Rights Watch objavila je tijekom ljeta dva izvješća u kojima optužuje ruske trupe u Maliju za ubojstva civila, te još jedno izvješće u kojem navodi da su „sve strane“ izravno uključene u sukob nezakonito napadale civile tijekom eskalacije nasilja u travnju. To izvješće nije spominjalo Ukrajinu.
Upitan o tim optužbama prošlog mjeseca, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je novinarima da Afrički korpus „djeluje strogo u okvirima zakonitosti“ i „kao odgovor na službene zahtjeve legitimnih vlada afričkih država“.
Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je za CNN da je svrha prekomorskih angažmana vršenje pritiska na Rusiju i podrivanje ideje da Moskva može biti pouzdan saveznik. „Naše iskustvo na području dronova pretvaramo u vanjskopolitički alat“, rekao je izvor.
No, dodao je da je misija korisna i za Ukrajince jer im daje priliku da testiraju svoju opremu i vještine u potpuno drugačijem okruženju – te da pokažu partnerima da njihove metode funkcioniraju posvuda.
„Prašina i vrućina uzrokuju brže otkazivanje opreme. Filteri, hlađenje, zaštita elektronike, baterije… sve radi drugačije i zahtijeva ozbiljnu prilagodbu“, rekao je, dodajući da se čak i način vođenja rata znatno razlikuje.
„U Ukrajini je to visoki intenzitet, masovni udari, stalni pritisak. Ovdje se radi o manevarskom ratu na velikim područjima, zasjedama, kontroli ruta, radu u malim skupinama i ovisnosti o poznavanju terena.“
Razlike u disciplini i obuci zahtijevaju prilagodbu s obje strane, rekao je, dodavši: „Mi njih učimo taktici; oni nas uče kako preživjeti i boriti se.“
Rusija također koristi svoje operacije u Africi za širenje i prilagodbu svoje vojne tehnologije. Baš ovog tjedna, državni izvoznik oružja Rosoboronexport predstavio je nove rakete i dronove na međunarodnom zrakoplovnom sajmu El Alamein u Egiptu, pri čemu je šef agencije za rusku državnu novinsku agenciju TASS rekao da su ta oružja „dokazana“ za borbu u Africi i na Bliskom istoku.
Rastuće samopouzdanje
Ukrajinski kontingenti su mali, ali su znak rastućeg samopouzdanja Ukrajine da je njena stručnost u području dronova podigla njen globalni status.
Héni Nsaibia, viši analitičar za zapadnu Afriku u organizaciji ACLED (nezavisni promatrač sukoba), rekao je za CNN da je Mali jedna od zemalja u kojima Rusija sada igra ključnu ulogu.
„Oni pružaju ključni spasonosni oslonac režimu“, rekao je, dodajući da su snage Afričkog korpusa bile „presudne u sprječavanju dubljeg kolapsa, pa potencijalno i pada samog režima.“
„Ali Rusi također trebaju ovaj vojni režim na vlasti kako bi mogli ostati u Maliju“, dodao je Nsaibia.
Prve optužbe da Ukrajina pomaže Tuarezima pojavile su se 2024. godine. U srpnju te godine, pobunjenici su iz zasjede napali i ubili desetke Wagnerovih boraca i malijskih vojnika u blizini grada Tinzaouaten, na granici s Alžirom.
Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je tada da su pobunjenici dobili „potrebne informacije“ za borbu protiv Rusa. Iako je Ukrajina kasnije zanijekala bilo kakvu znatniju suradnju s pobunjenicima, Jusovljeva izjava izazvala je oštru reakciju vojnih hunti Malija, Nigera i Burkina Fase, koje su podnijele službenu pritužbu Vijeću sigurnosti UN-a, optužujući Ukrajinu za sponzoriranje terorista.
CNN je zatražio komentar od vojne obavještajne službe za ovaj članak, ali su upućeni na ranije izjave dužnosnika.
Operater drona rekao je za CNN da su Ukrajinci također pomogli pobunjenicima u zauzimanju strateškog grada Kidala na sjeveru Malija ranije ove godine. Tuareški pobunjenici i militanti povezani s Al-Qaidom pokrenuli su istovremene napade na ruske trupe, prisilivši ih na povlačenje. Rusko ministarstvo obrane optužilo je Kijev za ulogu u napadu, navodeći u priopćenju da su „ukrajinski i europski plaćenički instruktori“ obučavali pobunjenike prije samog napada.
Nsaibia je rekao da je zauzimanje Kidala označilo ključni poraz za malijski režim – i ruske trupe koje ga podupiru.
„Bio je to velik udarac to što su izgubili Kidal i morali pregovarati o sigurnom prolazu kako bi se mogli povući“, rekao je za CNN. Međutim, dodao je da je situacija za malijski režim mogla biti puno gora da nije bilo pomoći ruskog Afričkog korpusa.
„Napadnuti od strane istih idiota“
Napad u Kidalu istaknuo je koliku razliku dronovi mogu učiniti na bojnom polju u Maliju i drugdje u Sahelu, gdje se rat još uvijek uglavnom vodi na tradicionalniji način, koristeći pješačke trupe opremljene osnovnim naoružanjem.
Ukrajinci u Maliju rekli su za CNN da je partnerstvo s Tuarezima stvar interesa, a ne nužno uvjerenja.
„Kultura i religija su drugačije, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike padaju u drugi plan“, rekao je izvor iz vojne obavještajne službe.
Operater drona rekao je za CNN da su njegova osobna mišljenja i osjećaji nevažni. Opisao je neke od pobunjenika kao „radikale“ koji su skloni nasumičnom pucanju u zrak i „ometajućem ponašanju“.
„Ponekad je emotivno teško ignorirati određene stvari. Spletom okolnosti sada smo na istoj strani barikada… ako ti dečki nastave uspješno pobjeđivati Ruse, bit ćemo više nego sretni obučavati ih“, rekao je za CNN.
Vjeruje da svaka operacija koja slabi Ruse može pomoći Ukrajini da napravi korak bliže pobjedi kod kuće. „To vrši pritisak na njih. Cijela ova priča ima i psihološke i stvarne rezultate“, rekao je za CNN.
Ruska flota „iz sjene“ i odbjegli ukrajinski pomorski dron
Ranije ove godine, skupina grčkih ribara uočila je tajanstveno crno plovilo kako pluta u blizini otoka Lefkada na zapadu zemlje.
Ispostavilo se da se radi o ukrajinskom pomorskom dronu napunjenom eksplozivom. Grčka je uputila službeni diplomatski prosvjed Ukrajini, a Kijev se službeno ispričao za incident, ali je okrivio Rusiju za stvaranje takve situacije napadima na Ukrajinu i korištenjem flote tankera „iz sjene“. Ta flota omogućuje Rusiji prodaju nafte unatoč međunarodnim sankcijama, čime financira rat.
Dron je pobjegao ukrajinskim operaterima raspoređenima u sjeverozapadnoj Libiji, gdje su stacionirani od kraja 2025. godine, rekao je izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe za CNN.
Njihovu prisutnost tamo prvi je u proljeće objavio francuski javni servis RFI, i iako to ukrajinska vlada nikada nije službeno potvrdila, danas je javna tajna. Jedan ukrajinski operater pomorskih dronova raspoređen u Libiji rekao je za CNN da je njegova jedinica koristila međunarodnu vojnu bazu u Misrati kao lansirnu ramps za napade na rusku flotu iz sjene u zamjenu za obuku lokalnih snaga.
Kao i operater zračnih dronova u Maliju, i njega je ranije ove godine regrutirala ukrajinska vojna obavještajna služba izravno s njegovog prethodnog položaja u Ukrajini.
Ukrajina – koja je prije ruske invazije punog opsega bila dugogodišnji sudionik u mirovnim misijama UN-a u sjevernoj i središnjoj Africi – nije skrivala svoju želju da postane drugačiji igrač na tom kontinentu.
Kyrylo Budanov, bivši šef ukrajinske obavještajne službe koji je sada na čelu ureda predsjednika Zelenskog, rekao je 2023. godine da je cilj Ukrajine „nastaviti ubijati Ruse bilo gdje na svijetu do potpune pobjede Ukrajine.“
To je stav koji dijele svi ukrajinski vojnici koji su razgovarali s CNN-om.
U ponedjeljak je Budanov ponovno ukazao na rastući globalni otisak Ukrajine, objavivši izjavu na društvenim mrežama u kojoj je pohvalio vojnu obavještajnu službu za zaštitu interesa zemlje diljem svijeta, od „Rusije do Afrike, u odijelu i u maskirnoj odori.“