U terorističkim napadima Al-Qaide poginulo je gotovo 3.000 ljudi. Teroristi su oteli četiri putnička zrakoplova, od kojih su dva usmjerili u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WRX), a jedan u Pentagon, sjedište američkog Ministarstva obrane. Četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima. Ni četvrt stoljeća kasnije nije pouzdano utvrđeno što je bilo planirana meta četvrtog zrakoplova. Toga dana svijet je zgranuto pratio prijenos uživo stradanja nevinih i izgaranje WTC-a.
Nakon napada tisuće ljudi pohrlile su na mjesto rušenja kako bi pomogle u potrazi za preživjelima pod ruševinama. Tijekom komemoracije u New Yorku u petak okupljeni odaju počast žrtvama minutama šutnje, članovi obitelji čitaju imena poginulih, a obilježavanje obuhvaća i one koji su naknadno preminuli od posljedica napada. Izuzev poginulih 11. rujna, više od 9.400 drugih ljudi preminulo je od bolesti povezanih s napadima, prema podacima saveznog programa uspostavljenog za pružanje medicinske skrbi pogođenima. Oko 100 milijuna Amerikanaca tada još nije bilo rođeno ili su premladi da bi se sjećali tih tragičnih događaja.
Američka vlada priznala je da je broj ljudi koji su umrli od zdravstvenih problema povezanih s napadima već daleko premašio broj poginulih u samim napadima. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dosad su zabilježili više od 57.000 slučajeva raka povezanih s napadima.
Rušenje tornjeva visokih oko 400 metara i požari koji su uslijedili oslobodili su u zrak izrazito otrovnu mješavinu prašine, staklenih vlakana, azbesta, usitnjenog betona, gipsanih ploča, izgorjele plastike i drugih onečišćujućih tvari, zbog čega je područje još tjednima nakon napada bilo opasno za zdravlje.
Svi u New Yorku, Trump u Pentagonu
Američki predsjednik Donald Trump počast je odao u Pentagonu, a ne u New Yorku, gdje su oteti avioni uništili Svjetski trgovački centar i usmrtili većinu od ukupno 2.977 žrtava.
Potpredsjednik JD Vance i četvorica Trumpovih živućih prethodnika: republikanac George W. Bush, koji je bio na dužnosti tijekom napada, te demokrati Joe Biden, Barack Obama i Bill Clinton sudjelovali su u komemoraciji na lokaciji nekadašnjih tornjeva, nazvanoj ‘Ground Zero’ na Manhattanu. Na obilježavanju nitko ne održava govore, zvone zvona, a samo članovi obitelji žrtava naglas čitaju imena svih poginulih-
Na komemoraciji je i Zohran Mamdani, prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, unatoč kampanji kojom se tražilo da ne dolazi i peticiji koju je potpisalo više od 100.000 ljudi. Predvodili su je desničarski New York Post i bivši gradonačelnik New Yorka, Rudy Giuliani.
“Zabrinjava me što se prema gradonačelniku postupa drukčije samo zato što je musliman”, izjavila je za CNN članica gradskog vijeća Shahana Hanif.
Toksičan zrak
Mamdani je, međutim, pokupio pohvale nakon što je nedavno otkrio tisuće dokumenata koji pokazuju što su gradski dužnosnici znali o razini toksičnosti zraka u donjem Manhattanu nakon napada.
Nakon početnog oblaka prašine koji je uslijedio nakon rušenja tornjeva blizanaca Svjetskog trgovačkog centra, uslijedili su mjeseci zagađenja i dugotrajne prašine, što je uzrokovalo karcinome od kojih tisuće Newyorčana i danas pate.
“Ljudi su se razboljeli jer su čelnici kojima su vjerovali lagali i govorili im da je sigurno udisati taj toksičan zrak”, rekao je Mamdani u utorak.
Devetnaest operativaca Al-Kaide otelo je četiri aviona tog gotovo potpuno sunčanog dana 2001. godine. Dva mlažnjaka zabila su se u 110 katova visoke tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra i uzrokovali njihovo urušavanje. Treći avion pogodio je Pentagon, dok se četvrti srušio u polje blizu Shanksvillea u Pennsylvaniji nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima.
Al-Kaida je u međuvremenu obilježila godišnjicu napada objavljivanjem videozapisa koji prikazuje slike ubijenog vođe Osame bin Ladena i njegovog sina Hamze, za kojeg je Trump 2019. godine rekao da je također ubijen.
Tri terorista-mudžahedina ratovala u BiH u sastavu Armije BiH
Hrvatski general Ivica Primorac, u svojoj knjizi ‘Kad istina progovori – Svjedočenje hrvatskog generala’, piše o povezanosti islamističkih terorista koji suizveli terorističke napade u SAD-u s mudžahedinima u Armiji BiH, a koji su tijekom proteklog rata bili u sastavu 3. i 7. korpusa Armije BiH.
“Zapadne obavještajne službe imale su kvalitetne informacije o mudžahedinima koji su nakon rata ostali u BiH, među kojima je bilo pripadnika Al-Qaide i Hamasa, ali su tolerirale njihov boravak u Bosni. Razlog je vjerojatno prosudba kako je prihvatljivije da su ti ‘sveti islamski ratnici’ na skupu u BiH, nego da su raštrkani diljem zapadne Europe. Crni utorak 11. rujna 2001. godine, kad je u SAD-u, u četiri koordinirana teroristička napada otetim zrakoplovima poginulo gotovo 3.000 osoba, radikalno će promijeniti pristup Zapada prema pitanju mudžahedina u BiH.
Obavještajne službe raspolagale su informacijom kako se jedan od bliskih Bin Ladenovih suradnika, Khalid Sheikh Mohamed, neko vrijeme borio u BiH kao mudžahedin. Njega su smatrali glavnim planerom terorističkih napada 11. rujna 2001. godine. Istražitelji su također raspolagali podatcima da su dvojica otmičara zrakoplova s leta 77, koji se 11. rujna zabio u zgradu Pentagona, također bili bosanski mudžahedini koji su ratovali u sastavu Armije BiH.
Zapadni svijet nakon 11. rujna 2001. suočio se s brutalnim posljedicama djelovanja sljedbenika radikalne islamističke ideologije, koja je u vrijeme rata i pod okriljem središnje vlasti u Sarajevu stvorila svoje baze, kampove i utočišta u BiH, a mi koji smo s njima imali iskustva iz rata 1992.-1995., znali smo na kakve su sve monstruozne zločine spremni. Na svojoj koži su to osjetili Hrvati iz Travnik, Bugojna, Jablanice, Orašca i drugih srednjobosanskih mjesta, kao i Srbi s Ozrena i iz Vozuće koje su mudžahedini zarobili i ritualno ubili. Nakon 11. rujna 2001. mijenja se odnos zapadnih saveznika prema bošnjačkom vodstvu u BiH. Alija Izetbegović diplomatskim je pritiskom prisiljen otići s mjesta predsjednika SDA, a nasljeđuje ga umjereni političar Sulejman Tihić…”, piše Primorac.
On također navodi kako su mnogi od tih islamskih boraca, mudžahedina, u BiH dobili novi identitet i dokumente, kojie su im najčešće izdavani u Zenici i Travniku te da je načelnik Centra službi bezbjednosti u Zenici, od 1994. do veljače 1996. godine bio Šefik Džaferović, koji nakon toga prelazi u AID na dužnost sekretara.
“Mnoga od obavještajnih saznanja iz tog razdoblja označavala su Džaferovića i Šemsudina Mehmedovića ključnim osobama za rješavanje statusa ‘svetih islamskih ratnika'”, navodi Primorac.
Sjećanja na žrtve napada
Malo je prizora koji su toliko snažno potresli svijet kao oni prije 25 godina u New Yorku. Snimke zrakoplova koji udaraju u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra, dima koji se nadvija nad gradom i ljudi koji u nevjerici promatraju posljedice dotad nezamislivog terorističkog napada. Sve je počelo u 8 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu.
Zrakoplov American Airlinesa udara u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra. Sedamnaest minuta poslije drugi pogađa južni toranj. Tijekom napada tadašnji američki predsjednik George W. Bush bio je u školi na Floridi. Nakon drugog udara šef njegova ureda prilazi mu i govori: “Amerika je napadnuta.”
“U ovom slučaju postao sam ratni predsjednik. Bio je to rat. A posao predsjednika, zemlje i njegova tima bio je ujediniti naciju i učiniti ono što je potrebno kako bismo zaštitili naš narod”, ispričao je bivši američki predsjednik George W. Bush.
Događaji 11. rujna iz temelja su promijenili američku politiku nacionalne sigurnosti i pokrenuli desetljeća ratova i vojnih operacija u Iraku i Afganistanu u kojima je poginulo više od 900 tisuća ljudi.
Promijenili su i živote milijuna Amerikanaca, osobito obitelji poginulih. Među njima su i obitelji 343 pripadnika njujorške vatrogasne službe koji su tog jutra pohrlili prema tornjevima kako bi spašavali ljude.ott B. Larsen.
Američki predsjednik Donald Trump sudjelovao je na komemoraciji u Pentagonu, dok su brojni drugi dužnosnici, među njima potpredsjednik J. D. Vance te bivši predsjednici George W. Bush, Bill Clinton i Barack Obama, biti u New York, kao i gradonačelnik Zohran Mamdani. Pojedini protivnici osporavali su njegovu nazočnost na komemoraciji, među ostalim i zbog njegova muslimanskog podrijetla.
“Moja poruka muslimanima u New Yorku je da pripadate ovom gradu. Vi ste dio ovog grada. A moj je posao kao gradonačelnika biti gradonačelnik svih Njujorčana, bez obzira na to odakle dolaze i u što vjeruju”, poručio je gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani.
Uoči godišnjice nebo iznad New Yorka zasjalo je u znak sjećanja na gotovo tri tisuće žrtava. Tisuće dronova ponovno su oblikovale tornjeve Svjetskog trgovačkog centra, a svako od 2.977 svjetala predstavljalo je jedan izgubljeni život. Njihova imena i ovaj put pročitana su na mjestu gdje su nekoć stajali njujorški Blizanci.
/Republika/