Dubrovnik je danas, 28. travnja, domaćin dvodnevnog sastanka na vrhu i gospodarskog foruma Inicijative triju mora, na kojem se očekuje 12 predsjednika država i vlada te veliko američko izaslanstvo predvođeno ministrom energetike Chrisom Wrightom, izvješćuje HRT.
Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, koja se nakon deset godina vraća u Dubrovnik, grad domaćin prvog samita održanog 2016. godine.
Na skupu se očekuju brojni političari i gospodarstvenici, a prema najavama, u Dubrovniku će biti potpisano deset važnih sporazuma. Iz Dubrovnika se u Dnevnik 3 HTV-a javila Tamara Marković, istaknuvši kako Sjedinjene Američke Države u inicijativu ulaze s velikim kapitalom, kroz tvrtke i investicijske fondove.
”Ovdje u Dubrovniku će se potpisati 10 važnih sporazuma iza kojih također stoje Sjedinjene Američke Države”, rekla je Marković.
Američko izaslanstvo predvodi ministar energetike Chris Wright, koji dolazi iz naftnog sektora i zagovara velika ulaganja u LNG, čiji su Sjedinjene Američke Države trenutačno najveći svjetski izvoznik, ali i korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Energetika i američka ulaganja u fokusu
U tom kontekstu najavljen je i dokument o namjeri suradnje Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u korištenju nuklearne energije u civilne svrhe.
Među važnijim sporazumima ističe se i Južna plinska interkonekcija, odnosno povezivanje plinovoda Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Time bi Bosna i Hercegovina smanjila ovisnost o ruskom plinu i okrenula se opskrbi plinom iz LNG terminala na otoku Krku, iza čega također stoje američki investitori.
Timovi Hrvatske i BiH usuglasili i tehničke detalje sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji. Sporazum će ispred BiH potpisati predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, a ispred Hrvatske premijer Andrej Plenković.
Wright je u ponedjeljak u Dubrovniku pozvao na izgradnju infrastrukture potrebne za širenje tržišta prirodnog plina, navodeći kako je riječ o ”jeftinom i čistom” energentu.
”Ovdje sam kao Trumpov predstavnik”, rekao je Wright na večeri organiziranoj u suradnji Atlantskog vijeća i Prvog plinarskog društva.
Naglasio je kako je svijetu potrebno više, a ne manje energije. Sjedinjene Američke Države najveći su izvoznik prirodnog plina, koji Wright naziva ”najbrže rastućim energentom na planetu”.
”Zbog toga treba graditi infrastrukturu u SAD-u, ovdje u Europi i u Hrvatskoj”, rekao je Wright, izdvojivši LNG terminal na Krku kao primjer hrvatsko-američkog partnerstva, izgrađen ne samo za hrvatske nego i za potrebe šire regije.
Regionalna povezanost i investicijski planovi
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako za prirodni plin nisu dovoljni ”samo uvozni kapaciteti”, nego ih je potrebno nadograditi povezivošću, prekograničnom pomoći i suradnjom tržišta.
Za LNG terminal na Krku rekao je kako je prerastao iz nacionalnog projekta u prednost za širu regiju. Upozorio je kako i dalje postoje uska grla u regionalnoj opskrbi, neka fizička, a neka regulatorna.
”Hrvatski prioriteti na tom području su veća povezanost sjevera i juga te bolja integracija LNG kapaciteta u široj regiji. Hrvatska je spremna igrati svoju ulogu”, zaključio je Šušnjar.
Iz Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova uoči skupa su naglasili kako tijekom hrvatskog predsjedanja žele nadograditi Inicijativu za novo desetljeće, ojačati njezinu financijsku dimenziju i transformirati je iz političkog formata u investicijsku platformu.
Tri mora od 2019. imaju investicijski fond vrijedan oko milijardu eura, no velika većina sredstava stizala je od država članica. Skupom u Dubrovniku želi se privući i privatni kapital u investicije kojima bi područje između triju mora sustiglo zapadnu Europu u energetskoj, prometnoj i infrastrukturnoj povezanosti.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako je ovaj samit dosad najveći događaj u Hrvatskoj, s gotovo 1600 registriranih sudionika. Na poslovni forum koji prati politički dio skupa dolaze predstavnici 724 tvrtke iz 45 zemalja.
Hrvatskoj američka investicija vrijedna 50 milijardi eura, najveća u povijesti srednje i istočne Europe
Hrvatska uskoro dobiva investiciju bez presedana, i to ne samo u svojoj povijesti, nego u povijesti cijele srednje i istočne Europe: na prostoru Topuskog u Sisačko-moslavačkoj županiji sagradit će se AI razvojni i inovacijski centar, poznat pod radnim nazivom Projekt Pantheon, čija bi ukupna instalirana snaga trebala iznositi čak jedan gigavat.
Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, cijela se investicija procjenjuje na ukupno 50 milijardi eura. Samo se vrijednost infrastrukture koja će tim projektom biti sagrađena i ostat će državi – od novih dalekovoda i trafostanica do cestovnih i optičkih mreža – procjenjuje na oko 500 milijuna eura, dakle više nego što je koštao Pelješki most.
Točan iznos ukupne investicije i ime čelne osobe koja predvodi konzorcij američkih institucionalnih investitora bit će objavljeni u utorak u podne. Naime, više ugovora vezanih uz investiciju bit će potpisano na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. No, ono što se već može reći jest da ništa slično tome u ovom dijelu Europe još nije sagrađeno, piše Jutarnji.
S hrvatske strane projekt predvodi Jako Andabak, a za projektiranje kompletnog postrojenja zadužen je Mislav Crnogorac, Zagrepčanin koji je karijeru izgradio na vodećim inženjerskim pozicijama u nekima od najvećih tehnoloških korporacija na svijetu – Emersonu, Vertivu i Amazonu – i koji danas vodi svoju tvrtku Parsec Lab.
Crnogorac predvodi tim od 25 stručnjaka, sve do jednog domaćih, od kojih su mnogi s njim prošli i kroz Amazon i kroz Vertiv. Izvođači projekta, kako je najavljeno, bit će najveće domaće kompanije. Ukratko, riječ je o projektu koji je u svakom segmentu, od investitora do projektanata i izvođača, potpuno usidren u Hrvatsku.
/Desk/