Nakon najave “otopljavanja odnosa” između HDZ-a i SDA, a nakon šti su razgovore na ovu temu potvrdili i predsjednici ove dvije stranke, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, nastala je prava panika kod HDZ-ovih partnerskih stranaka u vlasti, stranaka Trojke – SDP-a, NiP-a i Naše stranke. To nije ništa nova, jer ukoliko HDZ u SDA-u pronađe novog partnera, Trojka se mora pripremiti za izbacivanje iz vlasti.
Stoga su iz NiP-a i Naše stranke burno reagirali u priopćenima oko najave obnove starog saveza HDZ-SDA, podsjećajući na neriješena i problematična pitanja između ove dvije stranke. Vrlo je zbunjujuće da, zapravo, u obje reakcije iz ove obje stranke, najviše kritika upućuje se HDZ-u, stranci s kojom su i NiP i Naša stranka partneri u vlasti, što je vrlo licemjerno.
Ovime se potvrđuje već poznata praksa kritičnosti kada se radi o nekom političkom partneru, dok sami kritičari sebi daju za pravo izgradnje takvoga partnerstva.
Tome pribjegavaju i iz samoga HDZ-a kada je riječ, primjerice o suradnji ostalih stranaka sa SDA ili bilo kojom drugom strankom što bi ishodilo ugrozi njihovog ‘kolača’ u vlasti.
Za razliku od NiP-a i Naše stranke iz SDP-a predsjednika Nermina Nikšića za sada nema ovakve reakcije. A za podsjetiti je i kako ni u HDZ 1990 nisu oduševljeni ponovnom približavanju HDZ-a i SDA.
NiP: Što se krije iza relaksacije odnosa između Bošnjaka i Hrvata?
Politička stranka Narod i Pravda (NiP) oglasila se povodom izjave predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da njegova stranka “mjesecima intenzivno radi sa SDA na relaksaciji odnosa sa Bošnjacima“.
Ističu kako izjava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića “nije donijela nikakvo novo političko saznanje, već je samo javno potvrdila ono na šta Narod i Pravda upozorava mjesecima – da se između HDZ-a BiH i SDA vode intenzivni politički razgovori čiji sadržaj i ciljevi od javnosti ostaju skriveni”.
“Kada Dragan Čović govori o ‘relaksaciji odnosa’, građani BiH dobro znaju da se iza tog pojma ne krije implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava niti uklanjanje diskriminacije, nego prije svega ostvarivanje višegodišnjih političkih ciljeva HDZ-a BiH okupljenih oko koncepta takozvanog legitimnog predstavljanja, novih izbornih jedinica i daljnje etničke teritorijalizacije BiH.
Narod i Pravda i partneri iz Trojke na takve projekte nisu pristali. Upravo zbog toga što među strankama Trojke nije pronašao sugovornike spremne da interese države BiH podrede političkim zahtjevima HDZ-a BiH, Dragan Čović se očito okrenuo SDA kao političkom partneru sa kojim pokušava postići ono što nije uspio sa aktualnom parlamentarnom većinom”, istaknuli su iz NiP-a.
Nadalje navode kako, ukoliko “Dragan Čović zaista govori o relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata, onda građani imaju pravo čuti šta to konkretno znači”.
“Podrazumijeva li relaksacija odnosa da će gradske vlasti u Mostaru konačno omogućiti izgradnju kulturnog centra Islamske zajednice? Podrazumijeva li rješavanje pitanja ukopa u mezarju u Stocu koje godinama opterećuje lokalnu zajednicu? Podrazumijeva li okončanje diskriminacije u zdravstvenom sustavu u Srednjobosanskom kantonu gdje HDZ godinama ima dominantan politički utjecaj?
Jedno je sasvim sigurno – Bakir Izetbegović i Dragan Čović na svojim sastancima nisu razgovarali o diskriminaciji povratnika i drugih građana u entitetu Republika Srpska, niti o političkom partnerstvu koje HDZ BiH godinama održava s Miloradom Dodikom i politikama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine”, nabrajaju iz ove stranke pitanja i prijepore između HDZ-a BiH.
Smatraju “neobičnim i krajnje poražavajućim” da o svemu, kako navode, “javnost saznaje od Čovića dok sam Izetbegović glasno šuti”.
“Nikada se nije dogodilo da javnost od Čovića doznaje o bilo kakvom sastanku s bilo kime iz Trojke. Javnosti smo uvijek transparentno polagali račun, nikada ne pristajući na tajne dogovore. Postavlja se pitanje zašto Izetbegović šuti o ovome kao i o čemu još šute i Izetbegović i Čović? Zbog toga je potpuno legitimno zaključiti da za Bakira Izetbegovića relaksacija odnosa znači nove političke ustupke Draganu Čoviću zarad povratka SDA u vlast, dok za Dragana Čovića ona podrazumijeva ostvarivanje političkih ciljeva koje nije uspio nametnuti aktualnoj većini.
Postavlja se i sasvim legitimno pitanje za političke partnere SDA: Da li Bakir Izetbegović iza zatvorenih vrata pregovara i u ime Demokratske fronte? Građani imaju pravo znati je li Željko Komšić uopće upoznat sa sadržajem ovih skrivenih razgovora i podržava li političku trgovinu koja se ponovo vodi u polumraku”, svoje priopćenje NiP zaključuje pitanjem
Naša stranka: SDA i HDZ pod krinkom relaksacije odnosa grade etnički podijeljenu državu
Na izjavu Dragana Čovića da SDA i HDZ mjesecima rade na relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata reagirala je i Naša stranka u istom tonu i izboru tema kao i NiP.
“Relaksacija odnosa između Hrvata i Bošnjaka fraza je koju Čović i Izetbegović godinama koriste kao politički okvir u fazama pregovora SDA i HDZ-a o vlasti i raspodjeli javnog dobra koje se tretira kao plijen. U praksi, relaksacija ne znači rješavanje problema nego privremeno usklađivanje političkih interesa oko vlasti, poračuna i institucionalne kontrole, dok se ključna otvorena pitanja sustavno odgađaju. Rezultate njihove relaksacije vidimo u Mostaru, Stocu…”, navode iz Naše stranke.
“Pitanje je šta ovog puta smjeraju. Je li relaksacija odnosa u konačnici znači i tihu reanimaciju političkih projekata poput Herceg-Bosne u institucionalnom smislu? Odnosi HDZ-a i SDA se u tom okviru često relaksiraju upravo kroz procese koji vode ka teritorijalnoj i institucionalnoj segmentaciji: Hrvatske pošte, EP HZHB, Šume Herceg-Bosne, HT Eronet i RTV Herceg-Bosne samo su neki od primjera zaokruživanja etno-institucionalnog prostora. Krajnje je licemjerno govoriti kako Herceg Bosna nikad neće biti napravljena, kad je već napravljena u vrijeme tridesetogodišnje takozvane relaksacije odnosa između HDZ i SDA. Možda relaksacija u ovom slučaju znači i megakanton kako je to potpredsjednik SDA Haris Zahiragić najavio samo prije mjesec dana?”, pitaju u svom priopćenju iz Naše stranke.
Nadalje, navode kako se istovremeno u Mostaru godinama radilo na jubilarnom predizbornom političkom zaoštravanju odnosa, bojkotima iza kojih stoje izakulisni dogovori.
“Bošnjaci u Hercegovini ne samo da su majorizirani, nego se u više sredina suočavaju i s diskriminacijom, posebno kroz problem nepoštivanja principa pariteta i nezastupljenosti u organima uprave, na što se često opravdano ukazuje iz Stoca, Čapljine i Mostara. Zbog toga, stvarna relaksacija odnosa ne može biti politički dogovor elita, nego isključivo dosljedna provedba evropskih standard: vladavine prava, ravnopravnosti i nediskriminacije. To podrazumijeva provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. Ako im je zaista do relaksacije, onda je ulazak u EU najbolje rješenje, proces koji spretno izbjegavaju jer on između ostaloga podrazumijeva i – neovisno pravosuđe”, stoje na kraju reakcije iz Naše stranke.
/Republika/