‘Zašto Christian Schmidt mora napustiti Bosnu’, naslov je teksta Michael Martensa, dopisnika Frankfurter Allgemeine Zeitunga za zaemlje jugoistočne Europe sa sjedištem u Beču, objavljenog u nedjelju u 18.29 sati. Iako su pojedini mediji u BiH postavljali pitanje odlaska visokog predstavnika christiana Schmidta, FAZ-ov tekst odjeknuo je u javnosti u BiH.
Podsjetimo kako je predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik ponovio kako će Rusija od Vijeća Sigurnosti UN-a tražiti poništenje svih Schmidtovih odluka i njegov odlazak.
Autor navodi kako Schmidtovo povlačenje iz Ureda visokog predstavnika Međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ne dolazi dobrovoljno te kako bi poslovni interesi Trumpovog klana mogli igrati ulogu u njegovom odlasku.
U cijelosti prenosimo tekst autora Martensa za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Christian Schmidt (CSU) objavio je povlačenje iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Bivši njemački ministar poljoprivrede rekao je u nedjelju unaprijed FAZ-u da će podnijeti ostavku na svoj ured. Nakon gotovo pet godina, Christian Schmidt osobno je odlučio prekinuti svoju službu za provedbu mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini, prema informaciji iz Schmidtovog ureda, Ureda visokog predstavnika (OHR).
Međutim, nastavit će obnašati dužnost dok se ne pronađe nasljednik, rekao je Schmidt.
Ured visokog predstavnika postoji od kraja rata u Bosni, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, odnio je više od 100.000 života i otjerao milijune iz svoje domovine. Zadaća visokog predstavnika je pratiti poslijeratni poredak i poštivati Daytonski mirovni sporazum, kojim je rat okončan posredovanjem Sjedinjenih Država. Schmidtovo predstojeće povlačenje već je neko vrijeme tema u diplomatskim krugovima u Sarajevu, kao i u bh medijima.
Ako bi se to dogodilo, primopredaja se ne bi dogodila njegovom slobodnom voljom i ne bi se odvijala u samoizabrano vrijeme. SAD već mjesecima od Schmidta vrlo kritičnim tonom zahtijeva, i očito konačno, kao što Schmidtova reakcija sugerira, da se mora što prije odreći svog Ureda. Sada Washington želi postaviti njegovog nasljednika s kojim bi se moglo “lakše upravljati”.
Schmidt upozorava na “prijeteću demontažu” BiH
Schmidt će u utorak u New Yorku redovito objavljivati svoje dvogodišnje izvješće o situaciji u Bosni i Hercegovini u New Yorku. Prema Schmidtovom nacrtu, izvješća glavnom tajniku UN-a Antóniu Guterresu, koji već danima kruži u nekim zapadnim veleposlanstvima u Sarajevu, Schmidt upozorava na predstojeće raspadanje i “rastavljanje” države u BiH.
Srž upozorenja je politika Srpske Republike, Republike Srpske (RS) (RS) rođene u Bosni i Hercegovini. Tamo, dugogodišnji predsjednik RS i šef vlade Milorad Dodik i dalje ima veliku riječ, iako možda neće obnašati službenu dužnost godinama koje dolaze, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Dodik, bliski sljedbenik Vladimira Putina, koji je jedan od rijetkih europskih političara sudjelovao na skromnom vojnom mimohodu 9. svibnja u Moskvi, ranije je zbog svoje secesionističke retorike nailazio na otpor SAD-a i EU-a. Međutim, iz tog američko-europskog konsenzusa Washington se pod predsjednikom Donaldom Trumpom povukao.
BiH je dovedena u “talački” pritvor
Američke sankcije protiv Dodika, njegovih najbližih suputnika i njegove obitelji ukinute su bez opravdanja u listopadu 2025. Prije toga, Dodik je uložio puno novca u lobiranje u SAD-u. Trumpov najstariji sin Donald Trump Jr. nedavno je posjetio sjedište vlade RS, Banja Luku, MAGA aktivisti žele tamo održati konferenciju investitora.
Ne spominjući Dodika po imenu, Schmidt u izvješću glavnom tajniku UN-a primjećuje da se “teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine dovodi u pitanje”. Upozorava na „sve konfrontiraniju političku retoriku koja (muslimane) Bošnjake otvoreno cilja iz etničkih i vjerskih razloga“. BiH je, prema njegovim riječima, prvenstveno od strane RS-a dovedena u stanje „taoca“.
Schmidt kao primjer navodi sprječavanje imenovanja novih sudaca na Ustavnom sudu, blokadu gornjeg doma državnog parlamenta ili financijsko izgladnjivanje institucija opće uprave, čija se bespovratna sredstva već desetljeće nisu povećala, odnosno ‘de facto’ su smanjena. Prema Schmidtu, kronični financijski nedostatak koji politički želi Dodik utječe na vojsku, policiju i javnu televizijsku postaju, čiji je rad ugrožen. Schmidt govori o “puzajućoj demontaži” BiH.
Pritisak na Schmidta i američki planovi za plinovod
Schmidt neizravno kritizira Hrvatsku i hrvatske aktere u BiH. Rasprave o uvođenju zasebnog dijela zemlje za bh Hrvate (tzv. “treći entitet”) su “pokušaji podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama”. Narativi koji prikazuju BiH “područje borbe civilizacija’ u kojoj je kršćanstvo napadnuto radikalnim islamom u posljednjih 30 godina” služili su istoj svrsi. Srž takvih tvrdnji je pokušaj “uništavanja multietničkog, multireligijskog i multikulturalnog karaktera BiH”.
Schmidtovo povlačenje koju želi i potiču Sjedinjene Države možda nije povezano samo s planom koji guraju Trumpovi pouzdanici: američka tvrtka nepoznata stručnjacima iz industrije, koju vode poduzetnici povezani s Trumpom, želi izgraditi plinovod od terminala za ukapljeni naftni plin na hrvatskoj obali do BiH, preko kojeg će se transportirati američki ukapljeni plin. Planirana je i izgradnja elektrana na plin, o kojima postoje dvojbe.
Dodik, koji kao Putinov saveznik, inače blokira sve američke planove u BiH, u potpunosti je podržao ovaj plan kroz svoju stranku. Informacija kako mu je Washington obećao zauzvrat da će ukloniti njegovog vodećeg neprijatelja Schmidta, kojeg su Dodik i njegovi pokrovitelji iz Moskve ocrnili kao “gauleiter”, nije dokaziva. Ali “u pristajućim okolnostima”, kako to izvor kaže, ta tvrdnja nije nagađanje.
(gauleiteri su bili teritorijalni upravitelji u nacističkoj Njemačkoj koje je izravno imenovao Adolf Hitler. Bili su odgovorni za provođenje nacističke ideologije i politike u određenom okrugu)
Hoće li američki pritisak na odlazak Schmidta uspjeti, koji je promatrač opisao kao “berserkerish”, (agresivno, bijesno) također će ovisiti o reakciji zemalja članica EU, ne samo Njemačke. Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, austrijski diplomat koji je također bio glavni pregovarač EU-a u vrijeme akcija NATO-a protiv Srbije 1999. godine, rekao je za FAZ kako SAD ne mogu samostalno, bez EU-a, donijeti odluku tko će postati visoki predstavnik u BiH: “Odgovorno tijelo za to je još uvijek Vijeće za provedbu mira”.
Je li ured visokog predstavnika još uvijek potreban?
Ovo tijelo sastoji se od 55 zemalja i organizacija koje podržavaju mirovni proces u BiH. Uključuje mnoge zemlje EU-a i SAD, ali i Kanadu, Rusiju i Tursku. Protiv jedinstvenog stava Vijeća, SAD ne može nametnuti odluku, barem redovitim metodama. No, postavlja se pitanje hoće li se Njemačka i druge države EU sada optužiti za još jedan sukob s Washingtonom, pa i zbog ovog sporednog pitanja.