Oba su metala pala na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana. Posljednji put kada je zlato bilo ispod 4.900 USD, a srebro ispod 76 USD, bilo je 18. veljače. Cijene metala dosljedno padaju od početka rata u Iranu krajem veljače, nakon što je zlato premašilo 5.400 USD, a srebro probilo granicu od 93 USD dana 27. veljače – dan prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.

Zlato je zabilježilo gubitke šest dana uzastopno, što je, kako izvještava Bloomberg, najdulji niz gubitaka od 2024. godine, prije nego što je metal krenuo u rekordni rast koji ga je doveo do povijesnog vrhunca u siječnju.

Zašto rat u Iranu ne podiže cijene metala?

Iako cijene zlata i srebra obično rastu tijekom međunarodnih sukoba, nijedan od ovih metala nije ostvario dobitak tijekom gotovo tri tjedna rata u Iranu. Analitičari iz Sucden Financiala navode da cijene metala trenutačno imaju „negativnu korelaciju s naftom“ jer cijene nafte i energije skaču.

Predviđaju da će cijene plemenitih metala vjerojatno ostati nestabilne te dodaju:

„Zlato može pronaći određenu potporu uslijed geopolitičke nesigurnosti, ali sve dok nafta apsorbira glavnu potražnju za ‘sigurnim utočištem’, rast će vjerojatno ostati ograničen.“

Cijene nafte su u posljednjih nekoliko tjedana porasle; sirova nafta Brent približila se razini od 109 USD po barelu, što je rast od preko 40 % od početka rata.

Rast cijena energenata pojačava strah od inflacije i smanjuje očekivanja da će Federalne rezerve SAD-a (Fed) smanjiti kamatne stope. To guši cijene metala jer se vrijednost zlata i srebra obično značajno povećava tek nakon smanjenja kamatnih stopa, objasnio je David Meger iz agencije High Ridge Futures za Reuters.

Meger navodi kako i dalje vjeruje da za zlatom i srebrom postoji potražnja kao za „sigurnim utočištem“, ali ta potražnja ne podiže njihove cijene jer su metali preplavljeni drugim tržišnim pritiscima. Također, američki dolar je ojačao, što obično stvara pritisak na plemenite metale i gura njihove cijene naniže.

Pozadina situacije

U prošlosti su ratovi i međunarodne tenzije često uzrokovali rast cijena zlata i srebra. Primjerice, cijene zlata skočile su na najvišu razinu u godinu dana 2022. godine nakon što su ruske snage napale Ukrajinu. Ranije ove godine, analitičari su navodili različite globalne napetosti kao dio objašnjenja za povijesni rast cijena, uključujući uhićenje čelnika Venezuele i napetosti između SAD-a i europskih lidera zbog prijetnji o mogućoj američkoj aneksiji Grenlanda.

Cijene zlata i srebra dosegnule su rekordne razine u siječnju, završavajući višemjesečni trend rasta. Na vrhuncima je cijena zlata bila iznad 5.600 USD, a srebra iznad 120 USD. Međutim, cijene su se urušile krajem siječnja nakon što je tadašnji američki predsjednik najavio nominaciju novog predsjednika Federalnih rezervi, za kojeg analitičari nisu očekivali da će smanjivati kamatne stope.

Objava Krah cijena metala: Zlato i srebro na najnižim razinama pojavila se prvi puta na Republika.

Ako se potvrdi, ovo bi se otkriće uvrstilo među najveća poznata nalazišta zlata na Zemlji i moglo bi učvrstiti središnju provinciju Hunan kao glavno rudarsko središte. Također predstavlja težak test za to što “odgovorno rudarstvo” uistinu znači usred klimatske krize i krize bioraznolikosti, prenosi agencija Xinhua.

Duboko otkriće zlata ispod Hunana

Prema Geološkom zavodu provincije Hunan, istraživački timovi identificirali su više od četrdeset zlatonosnih žila na dvije tisuće metara ispod nalazišta Wangu. Te žile već sadrže tri stotine metričkih tona potvrđenih resursa, a trodimenzionalni modeli sugeriraju da bi ukupne rezerve do tri tisuće metara mogle premašiti tisuću metričkih tona.

Navodno, mnoga od izbušenih kamenih jezgri pokazuju vidljivo zlato, što geolozi rijetko viđaju u modernim istraživanjima. U nekim uzorcima, svaka metrička tona rude sadrži do 138 grama zlata, što je daleko bogatije od onih vrsta ruda koje održavaju većinu današnjih podzemnih rudnika u pogonu.

Nalazište je već označeno kao “supergigantski” nalaz i uspoređeno je s južnoafričkim rudnikom South Deep, koji se dugo smatra jednom od najvećih rezervi zlata na planetu s devetsto metričkih tona u zemlji.

Ipak, čak i ovdje, stručnjaci pozivaju na oprez. Analitičari Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) opisali su brojku od tisuću tona kao ambicioznu, napominjući da je do sada detaljno opisano samo tri stotine tona na manjoj dubini, dok dublje procjene i dalje počivaju na modelima, a ne na potpunom bušenju.

Ekonomsko obećanje susreće se s ekološkim rizikom

Na papiru, ovakav rudnik izgleda kao jackpot. Mogao bi donijeti tisuće radnih mjesta, nove željezničke pruge i ceste te stabilnu potražnju za čelikom, cementom i električnom energijom. Lokalni restorani i radionice brzo bi osjetili taj novac. Za zemlju koja već prednjači u svijetu po proizvodnji zlata i troši daleko više zlata svake godine nego što ga iskopa, dodavanje takvog resursa zvuči privlačno.

Ali veliki projekti vađenja zlata rijetko dolaze bez velikog utjecaja na okoliš. Grupe koje prate rudarstvo ističu da je vađenje zlata među najzagađujućim granama mineralne industrije. Proizvodnja dovoljno metala za samo jedan vjenčani prsten može generirati dvadeset tona otpada, koji često sadrži ostatke cijanida ili teške metale koji mogu iscuriti u rijeke i podzemne vode.

U Wanguu, svaki budući rudnik morao bi premještati i drobiti ogromne količine stijena na dubinama većim od dva kilometra. To znači da ventilatori, sustavi za hlađenje i dizalice rade duge sate. U svijetu koji već pokušava smanjiti emisije ugljika, dodavanje još jednog energetski zahtjevnog pogona u mrežu komplicira sliku i za klimatske ciljeve i za račune za struju kućanstava.

Zlato i klima u svijetu koji se zagrijava

Istraživači koji proučavaju ovaj sektor procjenjuju da globalno rudarstvo zlata već emitira više od sto milijuna tona ekvivalenta CO2 svake godine. Jedna detaljna studija životnog ciklusa za veliki pogon otkrila je da proizvodnja jednog kilograma zlata može osloboditi više od dvanaest tisuća kilograma stakleničkih plinova kada se ubroje gorivo, električna energija i kemikalije za preradu.

Te brojke objašnjavaju zašto investitori sada pitaju planiraju li veliki rudnici raditi na ugljen ili na kombinaciji obnovljivih izvora energije i učinkovite opreme. U praktičnom smislu, to znači izbore poput povezivanja projekta s hidroenergijom, izgradnje solarnih sustava na samoj lokaciji ili prelaska na električne kamione umjesto dizelskih. To su detalji koji rijetko dospijevaju na naslovnice, ali tiho oblikuju stvarnu klimatsku cijenu svake unce metala.

Kako bi odgovorno rudarstvo trebalo izgledati

Ako nalazište Wangu prijeđe iz faze istraživanja u fazu potpunog planiranja rudnika, inženjeri zaštite okoliša imat će dugu kontrolnu listu. Duboki rudnici moraju pažljivo upravljati podzemnim vodama kako bi izbjegli isušivanje ili kontaminaciju lokalnih vodonosnika.

Skladišta jalovine trebaju robusne obloge, kontrolne bunare i planove za hitne slučajeve kako cijanid i otopljeni metali ne bi dospjeli u okolne potoke i poljoprivredno zemljište. Međunarodni pregledi jalovišta zlata pokazuju da su slabe brane i loš nadzor više puta doveli do izlijevanja koja su trovala rijeke te ubijala ribu i stoku.

Zajednice će također željeti jasne odgovore o buci, prašini i korištenju zemljišta. Čak i ako se glavni radovi nalaze duboko pod zemljom, pristupne ceste, dalekovodi i odlagališta otpada mijenjaju površinu. Za poljoprivrednike i stanovnike Pingjianga, razlika između procvata koji podiže lokalnu ekonomiju i projekta koji ostavlja zagađenu vodu svodi se na provođenje standarda i transparentnost, a ne samo na početna obećanja.

Istovremeno, otkriće u Wanguu moglo bi potaknuti industriju da dokaže da “zeleno rudarstvo” može biti više od slogana. Neki veliki proizvođači zlata eksperimentiraju sa zatvorenim sustavima vode, boljim iskorištavanjem cijanida i neovisnim revizijama svojih klimatskih performansi. Ako ležište ovako duboko i bogato ne može ispuniti stroga ekološka očekivanja, kritičari će se pitati funkcionira li taj koncept uopće.

Raskrižje za zlato i zelenu tranziciju

Za sada, brojke iz Wangua ostaju djelomično privremene, a lokacija je i dalje istraživački projekt, a ne aktivni super-rudnik. Što će se dalje događati, pratit će ne samo trgovci kojima je stalo do cijena zlata, već i istraživači klime i lokalne zajednice kojima je stalo do rijeka, šuma i kvalitete zraka.

U tom smislu, ovo zakopano blago više je od priče o skrivenom bogatstvu. To je test može li se utrka za osiguravanjem minerala uskladiti s ozbiljnim mjerama zaštite okoliša na velikim dubinama.

Objava Geolozi ispisuju povijest – 3.000 metara pod zemljom otkrili više zlata nego što ga ima u rezervama Južne Afrike pojavila se prvi puta na Republika.

Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources, izlistana na burzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD-u, objavila je da su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovini otkrili nove slojeve koji sadrže zlato. Ovim je otkrićem poznato mineralizirano područje prošireno za oko 170 metara. Bušotina u Brezanima dala je 0,43 grama zlata po toni na dužini od 55 metara, počevši od 12 metara ispod površine. Da nije riječ o izoliranom nalazištu potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale, a zlato se nalazi relativno blizu površine, prenosi Forbes BiH.

Zlatna mineralizacija i nalazišta srebra

Ovaj se lokalitet nalazi 8,4 km južno od rudnika Sase (Mineco Ltd.), koji godišnje proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata. Nova bušotina pokazala je koncentraciju od 60 grama po toni ekvivalenta srebra na dužini od 6,0 metara, počevši od 158 metara dubine.

Rudarenje u istočnoj Bosni: Od antike do danas

Osim Brezana, potencijal je pokazao i lokalitet Čumavići. Bušenjem u trećoj fazi potvrđena su tri rudna sustava: Joseva, Čumavići Crest i glavni venski sustav na Čumavići Ridgeu. Metali se nalaze u pukotinama stijena te malim žilicama kvarca i kalcita. Ove pukotine izbijaju na površinu, pa se minerali u njima ponekad mogu vidjeti i golim okom.

Ova nalazišta nisu iznenađenje jer rudarenje u istočnoj Bosni datira još iz antike. U rimskom razdoblju eksploatirali su se olovo, srebro i željezo. Domavija je u antičko doba bila sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije, smještenog na području tadašnje Argentariae (današnja šira regija Srebrenice). Upravo su bogata nalazišta srebrne rude bila glavni razlog rimskog interesa i osvajanja ovog područja.

Objava U Brezanima pronađeni novi slojevi zlata i srebra, a sve je otkrila kanadska tvrtka pojavila se prvi puta na Republika.

U prvih 26 dana ove godine, cijena zlata skočila je za 15%; povijesni rast koji se nastavlja na rekordnu 2025. godinu, kada su cijene porasle za 65% – što je najveći godišnji dobitak od 1979. godine.

Zlato se često smatra utočištem u neizvjesnim vremenima i barometrom tržišne anksioznosti. Ovaj posljednji porast potaknut je nizom Trumpovih globalnih i domaćih poteza koji destabiliziraju tržište – od sada povučenih prijetnji carinama protiv saveznika iz NATO-a zbog Grenlanda, do vojne operacije protiv Venezuele i kaznene istrage protiv predsjednika Federalnih rezervi (Fed), Jeromea Powella.

Potražnju su također potaknuli slabiji američki dolar, inflacija veća od očekivane, predviđanja da će Fed ove godine dodatno smanjiti kamatne stope te kupnja plemenitog metala od strane središnjih banaka diljem svijeta.

Zlato je u nedjelju poraslo za 1,4% na 5.058 dolara po unci, zaključno s 20:14 sati po istočnom vremenu.

Srebro, još jedna sigurna imovina čija je vrijednost naglo porasla, u nedjelju je ojačalo za 4,5% na 107,8 dolara po unci. Poput zlata, srebro je prošle godine također zabilježilo najbolje rezultate od 1979. godine, s porastom cijene od 141%.

Unatoč dosezanju granice od 5.000 dolara, analitičari su uglavnom ostali optimistični u pogledu cijena zlata, tvrdeći da bi one mogle dodatno rasti zbog i dalje prisutne neizvjesnosti.

Prije rekordnog rasta, analitičari Goldman Sachsa podigli su svoje prognoze cijena zlata na 5.400 dolara po unci, navodeći kao razlog interes investitora iz privatnog sektora za “žuti metal” zbog „dugotrajne globalne političke neizvjesnosti“, prema istraživačkoj bilješci koju je investicijska banka objavila prošli tjedan.

Drugi vide još više prostora za dobitke. Glavni investicijski direktor Bank of America, Michael Hartnett, izjavio je prošli tjedan u istraživačkoj bilješci da bi cijene zlata mogle premašiti 6.000 dolara.

Neizvjesnost pokreće procvat

Manje od mjesec dana nakon početka 2026. godine, Trumpova politička kriza potaknula je geopolitičku neizvjesnost i uzdrmala tržišta, tjerajući investitore da se klade na plemenite metale.

Cijene zlata skočile su nakon američkog uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i Trumpove prijetnje iranskom režimu usred krvavog obračuna s prosvjednicima.

Trump je također pojačao svoju retoriku o aneksiji Grenlanda i zaprijetio ponovnim rasplamsavanjem globalnog trgovinskog rata carinama protiv europskih saveznika koji su se protivili njegovim planovima za akviziciju danskoga teritorija. Iako se Trump naglo povukao i tvrdio da je dogovor postignut u srijedu, tržišta su ostala uznemirena nepredvidljivošću Bijele kuće.

Zatim je u subotu Trump zaprijetio uvođenjem 100% carina na kanadski uvoz ako američki susjed sklopi trgovinski sporazum s Kinom – nešto što je Ottawa izjavila da “nema namjeru” učiniti.

Na domaćem planu, američki predsjednik je također obnovio napade na Powella, predsjednika Feda. Savezni tužitelji su ranije ovog mjeseca pokrenuli kaznenu istragu protiv njega, dovodeći u pitanje političku neovisnost središnje banke.

Zajedno, ovi su događaji uznemirili investitore, ubrzavajući bijeg u plemenite metale.

Objava Zlato dosegnulo rekordnih 5.000 dolara: Što uzrokuje taj porast? pojavila se prvi puta na Republika.

Kina je objavila da je otkrila najveće nalazišta zlata u zemlji od 1949. godine, s procijenjenim rezervama od 1444 tone u pokrajini Liaoning. Do otkrića je došlo u samo 15 mjeseci, u trenutku kada cijena zlata doseže rekordne razine.

Kinesko Ministarstvo prirodnih resursa u petak je potvrdilo otkriće nalazišta Dadonggou. Riječ je o najvećem pojedinačnom nalazištu zlata prijavljenom u zemlji od osnutka Narodne Republike 1949. godine. Dužnosnici navode da lokalitet sadrži oko 2,586 milijuna tona rude prosječne kvalitete 0,56 grama po toni, što ukupno iznosi oko 1444 tone zlata, piše Euronews.
Točna lokacija još tajna

Prema trenutnim cijenama, ta količina zlata vrijedi više od 166 milijardi eura. Zlato je ove godine dosegnulo rekordne razine, trgujući se po više od 115.000 eura za kilogram.

Projekt je provela državna tvrtka Liaoning Geological and Mining Group, koja je na terenu angažirala gotovo 1000 tehničara i radnika te dovršila istraživanje u samo 15 mjeseci — neuobičajeno kratkom roku za nalazište ove veličine.

Ministarstvo je opisalo nalazište kao “ultra-veliko”, ali niske kvalitete, te navelo da je već prošlo početnu procjenu gospodarske isplativosti. Međutim, vlasti nisu otkrile točnu lokaciju nalazišta, osim da se nalazi u istočnom dijelu pokrajine Liaoning, što je potaknulo nagađanja o strateškim razlozima ograničenog objavljivanja podataka.

Otkriće dolazi u razdoblju snažnog rasta potražnje za zlatom. Cijene su ove godine porasle za više od 50 posto, potaknute slabijim dolarom, geopolitičkim napetostima i snažnom kupnjom središnjih banaka — osobito u zemljama u razvoju koje žele diverzificirati svoje rezerve.
Omiljena investicija

Kina je posljednjih godina ubrzala napore u istraživanju minerala. U 2024. godini dužnosnici su izvijestili o otkriću nalazišta s više od 1000 tona zlata u pokrajini Hunan, te još jednog od preko 40 tona u Gansuu u listopadu. Zemlja je 2024. proizvela 377,24 tone zlata, što je povećanje od 0,56 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Domaća potrošnja dosegla je 985,31 tonu u 2024., a potražnja za zlatnim polugama i kovanicama porasla je za više od 24 posto na godišnjoj razini. Analitičari navode da ovaj trend odražava sve veći interes kineske srednje klase za očuvanje imovine u razdoblju globalne ekonomske nesigurnosti — zbog čega zlato u zemlji postaje sve popularnija sigurna investicija.

(Izvor: dnevnik.hr)

Objava Kina otkrila nalazište zlata vrijedno oko 166 milijardi eura pojavila se prvi puta na Republika.

fiNakon povijesnog vrhunca od gotovo 4.382 za uncu u ponedjeljak navečer, i prognoza brojnih analitičara da bi zlato uskoro moglo ići i do nove psihološke granice od 4.500 ili čak 5.000 dolara, u proteklih nekoliko dana uslijedio je najveći pad od 2013. godina, pa je tako od utorka do srijede cijena dosegnula minimum od 4.013 dolara.

Nagli pad pripisuje se velikoj rasprodaji zbog ulagača koji su nakon gomilanja zaliha tijekom godine odlučili unovčiti profit, i očekivanja da će najavljen novi krug pregovora Pekinga i Washingtona uroditi nekim primirjem ili dogovorom. Ipak, od početka 2025. godine do danas cijene zlata su rasle za 50 posto – više nego u vrijeme ranijih rekordnih razdoblja poput 2001., financijske krize iz 2008. ili globalne pandemije.

U četvrtak se tzv. spot cijena zlata vratila na gotovo 4.100 dolara, što je i dalje rekordno visoko, i iznad psihološke granice od 4.000 dolara probijene prije samo dva tjedna.

Za predviđanja kako se kretanja na svjetskom tržištu održavaju na Hrvatsku i domaće tržište upitali smo Marina Ivića, stručnjaka za plemenite metale i voditelja marketinga u Centru Zlata, najvećoj kompaniji u zemlji koja se bavi investicijskim zlatom.

Kako se kretanje cijena na svjetskom tržištu odražavaju na trgovinu u Hrvatskoj. Za pretpostaviti je da su i volumeni trgovine kod nas u takvim situacijama veći.

“U periodima velikih pomaka cijene zlata u kratkom roku, kao što je ovaj u kojem se trenutno nalazimo, u pravilu bilježimo rastuću potražnju za kupnjom zlatnih poluga i zlatnika od strane investitora. Razlog je jednostavan – kada cijena zlata izraženo raste, ali i kada pada (iako su takve situacije rijetke zadnjih godina) u javnosti se više nego inače govori o toj temi, što pobuđuje interes medija i više ljudi se zainteresira za kupnju.”

“Ove jeseni stoga u Centru Zlata primjećujemo veliki porast potražnje koja je dvostruko veća nego tijekom ljetnih mjeseci, u kojima je cijena zlata stagnirala.”

Imate li kakve procjene koliko bi ove godine mogao biti volumen trgovine, i kakve su uopće brojke u usporedbi s ranijim godinama? I kolike su cijene zlata u Hrvatskoj u odnosu na europsko i svjetsko tržište?

“Procjene Centra Zlata pokazuju da bi u Hrvatskoj ove godine u zlato moglo biti investirano više od 600 milijuna eura. To je velik porast u odnosu na 2024. godinu koja je također bila rekordna s oko 350 milijuna eura uloženih u ovaj plemeniti metal. Što se cijena zlatnika i poluga tiče, one se temelje na burzovnoj cijeni zlata uvećanoj za troškove distribucije i maržu trgovaca tako da su prilično ujednačene u cijeloj Europi, što uključuje i Hrvatsku.”

Centar Zlata je najveća kompanija za investicijsko zlato u Hrvatskoj, no koliko je uopće veliko to tržište u Hrvatskoj?

“Centar Zlata već petu godinu zaredom ima najveći promet kad je u pitanju prodaja fizičkog investicijskog zlata krajnjim kupcima. Prošle godine naš je promet iznosio više od 130 milijuna eura, dok bi ove godine taj iznos mogao biti dvostruko veći. Rezultat je to dugogodišnjeg truda na polju edukacije javnosti, ali i omogućavanja povoljnog ulaganja u zlato putem razvijene mreže fizičkih poslovnica i naše web trgovine.”

Neki globalni analitičari, poput primjerice onih iz banaka HSBC ili Societe Generale, prognoziraju da bi globalne spot cijene zlata mogle dosegnuti i 5.000 dolara u narednih godinu dana. Imate li vlastite procjene koliki je prostor za rast cijena? Poznato je da se ulagači okreću zlatu u vremenima izražene nesigurnosti.

“Teško je i nezahvalno prognozirati kretanje cijene zlata u kratkom roku od svega nekoliko mjeseci ili jedne godine jer su u tim intervalima moguće svakakve oscilacije. Zlato je isključivo dugoročno ulaganje i u njega se investira s rokom od barem nekoliko godina na umu – što duže, to bolje.”

“U tom kontekstu, relevantno je predviđanje stručnjaka iz LBMA, vodećeg strukovnog udruženja na tržištu zlata, kako bi cijena zlata do 2030. godine mogla dosegnuti 7.000 dolara po unci. Osobno smatram kako je to vrlo izgledno, pogotovo kad se uzme u obzir izraženi trend dedolarizacije u svijetu kojem trenutno svjedočimo i sve veća potražnja od strane središnjih banaka među kojima prednjači ona kineska.”
Odražava li se takva situacija i na druge biznise u Hrvatskoj vezane za zlato, kao primjerice otkup zlata, koji je također kod nas popularan, ili na proizvođače koji za proizvodnju predmeta koriste zlato kao sirovinu, poput primjerice zlatarni i draguljara?

“Kad burzovna cijena zlata raste, raste i cijena svakog predmeta izrađenog od zlata. U to ne spadaju samo investicijski proizvodi, nego i stari nakit kojeg ljudi drže u svojim ladicama. Zbog toga u Centru Zlata u vrijeme visokog rasta cijene u pravilu bilježimo i veći interes za prodajom starog zlata nama po višim cijenama nego inače, što može pomoći u povećanju vlastitog budžeta kad za to postoji potreba. Po istom principu, rast cijene zlata znači i skuplju sirovinu zlatarima za izradu tog istog nakita tako da možemo očekivati poskupljenje nakita u njihovim prodavaonicama.”

(financije.hr)

Objava U Hrvatskoj tržište zlata vrijedno gotovo 600 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

“Dozvoljava se investitoru . privrednom društvu Adriatic Metals BiH privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”, navedeno je u Rješenju koje je Vlada FBiH donijela krajem prosinca prošle godine, istražio je portal Istraga.ba.

Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploatacijsko polje.

Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije potrebna suglasnost države BiH, odnosno Pravobraniteljstva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 tisuće maraka.

Prema izvodu iz katastra, posjednik upisan u B listu je “Krivaja šumarstvo Ribnica. U pitanju je šuma treće klase ukupne površine 7.239.992 metra kvadratnih.

Istraživački tekst Istrage u cijelosti možete pročitati OVDJE.

S druge strane, direktor tvrtke Adriatic Metals BH, za Oslobođenje je kazao kako se očekuje izvoz od 5 milijardi dolara.

Potkraj siječnja u Varešu u središnjoj Bosni počinje iskapanje rudače koja bi mogla sadržavati zlato, u okviru projekta u kojega je uloženo više od 200 milijuna eura, a očekuje se kako će on preporoditi taj kraj koji je nakon rata ostao potpuno zapušten i iz kojega su stanovnici masovno odlazili.

“Ono što ovdje gradimo je nešto najmodernije na svijetu. 24. siječnja krećemo s proizvodnjom prve količine rude, svakim danom ćemo povećavati količinu dok ne dođemo do 65 tona mjesečno, što očekujemo da će se dogoditi u srpnju ove godine”, kazao je za  sarajevsko Oslobođenje Paul Cronin, direktor tvrtke Adriatic Metals BH.

Ta je tvrtka ranije dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju rudnog bogatstva u okolici Vareša, mjesta koje je bilo poznato po najvećem rudniku željezne rudače na cijelom Balkanu, a povijesni zapisi govore kako je ona eksploatirana još u antičkom razdoblju.

Veliki prerađivački kompleks u Varešu nastao ja u razdoblju vladavine Austro-ugarske monarhije a važnim je industrijskim središtem to mjesto bilo i u razdoblju dvije Jugoslavije.

U vrijeme SFRJ godišnje se iz rudnika u okolici Vareša iskapalo i do tri milijuna tona rudače koja je kao sirovina prerađivana u lokalnoj ali i željezari Zenica.

Svi su industrijski kapaciteti u Varešu devastirani u ratu od 1992. do 1995., a broj stanovnika je s prijeratnih više od 22 tisuće spao na tek nešto više od osam tisuća po popisu iz 2013. godine.

Prije rata su većinu u Varešu činili Hrvati jer ih je tamo živjelo više od devet tisuća, dok ih je 2013. godine tamo živjelo tek 2800. Bošnjaka je pak 1991. godine bilo 6700, a 2013. u Varešu ih je bilo 5400.

Vareš je zanimljiv i po tome što je u dva izborna ciklusa zahvaljujući glasovima Bošnjaka za načelnika općine izabran kandidat HDZ-a BiH Zdravko Marošević.

On je u rujnu 2023. napustio tu stranku nezadovoljan njenom politikom i ograničenjima s kojima se suočavao ali je istaknuo kako je ponosan na to što je za njegova mandata Vareš postao grad koji se “diže iz mrtvih”.

Adriatic Metals BH u taj je projekt “oživljavanja” Vareša krenuo s pretpostavkom da se u njegovoj okolici i daje kriju naslage željezne rudače od oko 200 milijuna tona.

Provedena istraživanja potvrdila su kako u tim naslagama postoje tragovi zlata, srebra, olova, cinka, barita i bakra.

U samom rudniku bit će zaposleno 300 radnika, a očekuje se kako će pokretanje proizvodnje u konačnici rezultirati otvaranjem dodatnih do dvije i pol tisuće radnih mjesta u pratećim djelatnostima.

Adriatic Metals do sada je u projekt uložio 450 milijuna KM odnosno nešto više od 230 milijuna eura. Kalkuliraju pak kako će do 2050. godine uspjeti proizvesti i prodati samo cinka i olova u vrijednosti većoj od pet milijardi eura. Nakon ruske agresije na Ukrajinu te su sirovine sada dobile na dodatnoj vrijednosti jer su od strateškog značaja za Europsku uniju.

/Desk/

Objava KAO U AFRIČKIM ZEMLJAMA Vlada FBiH britanskoj tvrtci dozvolila krčenje 7,2 hektara državne šume u Varešu u potrazi za zlatom i ostalim plemenitim metalima – za to će platiti samo 232.000 KM, a izvesti će vrijednost višu od 5 milijardi dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Znanstvenici s američkih sveučilišta Stanford, Kalifornija i Berkeley te Sveučilišta McGill u Kanadi postigli su izvanredan napredak na području kemije. Uspješno su stvorili i stabilizirali rijedak ion zlata, poznat kao Au2+, koji se uobičajeno ne nalazi u prirodi. Njihovo otkriće obećava otvaranje mnoštva novih mogućnosti za primjenu tog rijetkog oblika zlata.

Atomi zlata poznati su po svojim gustim jezgrama prepunim protona, što rezultira snažnim pozitivnim nabojem koji znatno privlači elektrone koji kruže oko njih. Ta jedinstvena karakteristika, pod utjecajem načela posebne teorije relativnosti, čini određene konfiguracije elektrona povoljnijima od drugih. Naime, to također čini gubitak jednog ili tri elektrona vjerojatnijim nego gubitak dva.

Otkriće u obliku neočekivanog ishoda istraživanja magnetskih poluvodiča
Znanstvenici su međutim postigli upravo to uhvativši ione zlata unutar kristalnog materijala poznatog kao halidni perovskit i čija je primjena raznolika i raširena, od solarnih ploča do elektroničkih uređaja. Precizan raspored elemenata unutar kristalne matrice služio je za stabilizaciju iona Au2+ koji su se formirali, učinkovito čuvajući njihovo različito stanje. Njihovo revolucionarno istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Chemistry.

Kemičar Kurt Lindquist sa Sveučilišta Princeton (prethodno Stanford) naglasio je privlačnost halidnih perovskita za niz svakodnevnih primjena.

Halidni perovskiti imaju stvarno atraktivna svojstva za mnoge svakodnevne primjene, pa smo tražili proširenje te obitelji materijala. Au2+ perovskit bez presedana bi mogao otvoriti neke intrigantne nove puteve, smatra Lindquist.

Otkriće Au2+ perovskita bio je neočekivani ishod istraživanja magnetskih poluvodiča i njihovog potencijala za poboljšanje elektroničkih uređaja. Smjesa je uključivala sol cezijeva klorida, Au3+ klorid, vodu, klorovodičnu kiselinu i malo vitamina C.

Izrada u svega pet minuta

U laboratoriju možemo napraviti ovaj materijal koristeći vrlo jednostavne sastojke za oko pet minuta na sobnoj temperaturi. Završimo s prahom koji je vrlo tamnozelen, gotovo crn, i iznenađujuće je težak zbog zlata koje sadrži, pojašnjava Lindquist.

Dodatak vitamina C omogućio je transformaciju Au3+ iona u Au2+ ione, doniranjem elektrona. Rigorozne analize potvrdile su uspješnu proizvodnju ovog rijetkog stanja zlata u stabilnom obliku.

Privlačnost zlata proteže se izvan njegove prepoznatljive boje; to je savitljiv element koji je otporan na kemijske reakcije, zadržavajući svoj sjaj tijekom vremena. S ovim novootkrivenim stabilnim oblikom Au2+, znanstvenici su sada spremni istražiti njegova optička i elektronička svojstva, koja bi potencijalno mogla biti fino prilagođena za primjene u elektronici, ali i drugim poljima.

Bilo je pravo iznenađenje da smo uspjeli sintetizirati stabilan materijal koji sadrži Au2+. Iprva isam ni vjerovala u to. Uzbuđeni smo što možemo istražiti što je Au2+ perovskit mogao učiniti, kaže kemičarka Hemamala Karunadasa sa Sveučilišta Stanford.

Izvor: Science Alert

Objava Znanstvenici uspjeli kreirati vrlo rijedak oblik zlata koji se inače ne pojavljuje u prirodi pojavila se prvi puta na Republika.

Na sjeverozapadu BiH tijekom geoloških istraživanja pronađene su naslage zlata visoke koncentracije i sada slijede radovi čiji je cilj utvrditi isplativost eksploatiranja tih nalazišta, objavila je u četvrtak tvrtka koja istražuje tlo na tom području, prenose agencije.

Prema tvrdnjama Miloša Bošnjakovića, generalnog direktora tvrtke pod nazivom “Lykos Balkan Metals”, tragovi zlata pronađeni su na području malene općine Jezero, smještene uz rijeku Plivu u okolici Mrkonjić Grada.

Bošnjaković, čija je tvrtka dobila koncesiju za geološke istražne radove na ovom području, tvrdi kako su do sada otvorene bušotine pokazale “nevjerojatni sadržaj zlata” u tlu.

“Na tri lokacije potvrđeni su visoki sadržaji zlata na kontaktima različitih litoloških jedinica i do nevjerojatnih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara, što je neuobičajeno visok sadržaj i za svjetski poznate rudnike zlata”, izjavio je Bošnjaković kako ga citira portal banjolučkih “Nezavisnih novina”.

Geološka istraživanja započela su prošle godine i za sada predstavljaju ranu fazu, a Bošnjaković kaže kako će biti potrebne još godine rada da bi se utvrdile sve bitne informacije o nalazištu zlata i mogućnostima njegove eksploatacije.

Kazao je i kako će za to biti potrebna značajna financijska sredstva pa je pozvao lokalne vlasti da se u to uključe.

“Lykos Balkan Metals” tvrtka je sa sjedištem u Bijeljini u BiH, a osnovala ju je tvrtka Lykos Metals Ltd. registrirana u Australiji.

Na mrežnoj stranci bijeljinske tvrtke navedeno je kako se bave geološkim istraživanjem obojenih i plemenitih metala, a da to na području BiH sada rade na tri odvojene lokacije od kojih jedna uključuje i općinu Jezero.

Glavni geolog “Lykosa” Mladen Stevanović ranije je kazao kako je glavni cilj njihovih istraživanja potraga za metalima poput kobalta i bakra koji se sve više traže na tržištu, posebice zbog uporabe u proizvodnji električnih vozila.

“Statistika govori da jedan od sto istražnih projekata pređe u fazu rudnika”, kazao je Stevanović.

/Desk/

Objava U BiH otkriveno bogato nalazište zlata pojavila se prvi puta na Republika.

Putin se pripremio za crne dane: Kremlj drži 2000 tona zlatnih poluga, zna se i kome bi ih mogli prodati
Švicarska savezna carinska uprava izvijestila je da je tajanstveno zlato, za koje je utvrđeno da potječe iz Rusije, u Švicarsku stiglo iz Velike Britanije.

Zlato je stiglo iz Velike Britanije, ali ima rusku tzv. oznaku porijekla, navela je carina u priopćenju u petak, prenosi Bloomberg. To znači da je zlato posljednji puta obrađeno u Rusiji, rekao je glasnogovornik. Carina iz pravnih razloga nije dala nikakve podatke o uvozniku zlata.

Industrijsko udruženje švicarskih rafinerija zlata priopćilo je ranije da njegovi članovi prošlog mjeseca nisu uvozili zlato iz Rusije, zbog čega se postavilo pitanje tko je kupac ovog plemenitog ruskog metala u toj zemlji.

Više od tri tone zlata

Više od 3 tone zlata, vrijednog oko 200 milijuna dolara, isporučeno je iz Rusije u Švicarsku u svibnju, od čega je gotovo cijela pošiljka označena za rafiniranje, prema podacima Švicarske savezne carinske uprave. Bila je to prva zabilježena pošiljka zlata između dviju zemalja od veljače, kada je Kremlj započeo invaziju na Ukrajinu.

Unatoč tome što Europa nije uvela pod sankcije izvoz ruskog zlata, potez rafinerijske industrije da se distancira od spornih isporuka, ukazuje na nevoljkost izlaganju reputacije riziku od optužbi za neizravno financiranje rata Moskve protiv Kijeva pri trgovanju nacionalnom robom.

“Nakon što je kontaktirao svoje članove, ASFCMP potvrđuje da nitko od njegovih članova nije odgovoran za ovaj uvoz”, navodi se u priopćenju Švicarske udruge proizvođača i trgovaca plemenitim metalima (ASFCMP) u četvrtak. “Iako švicarski zakoni i sankcije ne zabranjuju uvoz ruskog zlata u Švicarsku, ASFCMP želi ponoviti da sumnjivom zlatu nije mjesto u Švicarskoj”, dodaje se.

Ova izjava postavlja pitanja o identitetu krajnjih kupaca, budući da ASFCMP-ovih 14 članova uključuje sve velike rafinerije u Švicarskoj, koje dominiraju preradom plemenitih metala na globalnoj razini.

U Švicarskoj četiri velike rafinerije zlata zajedno prerađuju dvije trećine svjetskog zlata.

Tabu tema

Kupovina plemenitih metala iz Rusije postala je tabu unutar industrije nakon invazije Rusije na Ukrajinu, a prva – sada demantirana – informacija prema kojoj je Švicarska kupila spomenute tri tone zlata, nagnala je neke na nagađanja da bi to možda mogao biti znak promjene u percepciji ruskih poluga i odnosu industrije prema plemenitim metalima iz Rusije, odnosno da bi moglo doći do popuštanja.

U ožujku je Londonska udruga tržišta poluga (LBMA) brzo uklonila vlastite rafinerije u zemlji sa svog popisa akreditiranih, što se smatralo ‘de facto’ zabranom kupovine zlatnih poluga od jednog od tri najveća svjetska proizvođača zlata.

Ipak, pravila ne zabranjuju drugim rafinerijama koje je odobrio LBMA da kupuju metal podrijetlom iz ruskih rudnika.

Inače, polugama proizvedenim u ruskim rafinerijama nakon 7. ožujka 2022. u Švicarskoj nije dozvoljeno trgovati, dok je trgovanje polugama proizvedenim u Rusiji prije 7. ožujka 2022. i dalje dozvoljeno.

Stoga švicarske rafinerije još uvijek mogu legalno uvoziti zlato iz Rusije, navodi carinska uprava, iako se većina izjasnila da neće.

Mnogi zapadni kupci i dalje su oprezni s ruskim plemenitim metalima, uključujući poluge iskovane prije rata u Ukrajini, kojima se još uvijek trguje na zapadnim tržištima.

Za paladij je to uzrokovalo stalne promjene između cijena u Londonu i New Yorku, budući da tržište u New Yorku predstavlja veći rizik primanja poluga iz Rusije.

Švicarska od travnja uvozi male količine paladija iz Rusije, koja je najveći svjetski proizvođač tog metala, iz čijih se rudnika ruda iskopava.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Stigle tri tone ruskog zlata, rafinerije peru ruke, a svi se pitaju: ‘Dobro, tko je kupac?‘ pojavila se prvi puta na Republika.