Globalne cijene zlata prošlog su tjedna ostvarile najveći tjedni rast od rujna 2008. godine i postavile novi rekord od preko 4.300 dolara za uncu (31.1 grama). Rast cijena na svjetskim tržištima zlata pripisuje se nizu faktora – od nesigurnosti uzrokovane američko-trgovinskim ratom, paralizom američke savezne vlade zbog neizglasavanja proračuna, do očekivanja da će prema kraju godine doći do snižavanja kamata američkog Feda.
fiNakon povijesnog vrhunca od gotovo 4.382 za uncu u ponedjeljak navečer, i prognoza brojnih analitičara da bi zlato uskoro moglo ići i do nove psihološke granice od 4.500 ili čak 5.000 dolara, u proteklih nekoliko dana uslijedio je najveći pad od 2013. godina, pa je tako od utorka do srijede cijena dosegnula minimum od 4.013 dolara.
Nagli pad pripisuje se velikoj rasprodaji zbog ulagača koji su nakon gomilanja zaliha tijekom godine odlučili unovčiti profit, i očekivanja da će najavljen novi krug pregovora Pekinga i Washingtona uroditi nekim primirjem ili dogovorom. Ipak, od početka 2025. godine do danas cijene zlata su rasle za 50 posto – više nego u vrijeme ranijih rekordnih razdoblja poput 2001., financijske krize iz 2008. ili globalne pandemije.
U četvrtak se tzv. spot cijena zlata vratila na gotovo 4.100 dolara, što je i dalje rekordno visoko, i iznad psihološke granice od 4.000 dolara probijene prije samo dva tjedna.
Za predviđanja kako se kretanja na svjetskom tržištu održavaju na Hrvatsku i domaće tržište upitali smo Marina Ivića, stručnjaka za plemenite metale i voditelja marketinga u Centru Zlata, najvećoj kompaniji u zemlji koja se bavi investicijskim zlatom.
Kako se kretanje cijena na svjetskom tržištu odražavaju na trgovinu u Hrvatskoj. Za pretpostaviti je da su i volumeni trgovine kod nas u takvim situacijama veći.
“U periodima velikih pomaka cijene zlata u kratkom roku, kao što je ovaj u kojem se trenutno nalazimo, u pravilu bilježimo rastuću potražnju za kupnjom zlatnih poluga i zlatnika od strane investitora. Razlog je jednostavan – kada cijena zlata izraženo raste, ali i kada pada (iako su takve situacije rijetke zadnjih godina) u javnosti se više nego inače govori o toj temi, što pobuđuje interes medija i više ljudi se zainteresira za kupnju.”
“Ove jeseni stoga u Centru Zlata primjećujemo veliki porast potražnje koja je dvostruko veća nego tijekom ljetnih mjeseci, u kojima je cijena zlata stagnirala.”
Imate li kakve procjene koliko bi ove godine mogao biti volumen trgovine, i kakve su uopće brojke u usporedbi s ranijim godinama? I kolike su cijene zlata u Hrvatskoj u odnosu na europsko i svjetsko tržište?
“Procjene Centra Zlata pokazuju da bi u Hrvatskoj ove godine u zlato moglo biti investirano više od 600 milijuna eura. To je velik porast u odnosu na 2024. godinu koja je također bila rekordna s oko 350 milijuna eura uloženih u ovaj plemeniti metal. Što se cijena zlatnika i poluga tiče, one se temelje na burzovnoj cijeni zlata uvećanoj za troškove distribucije i maržu trgovaca tako da su prilično ujednačene u cijeloj Europi, što uključuje i Hrvatsku.”
Centar Zlata je najveća kompanija za investicijsko zlato u Hrvatskoj, no koliko je uopće veliko to tržište u Hrvatskoj?
“Centar Zlata već petu godinu zaredom ima najveći promet kad je u pitanju prodaja fizičkog investicijskog zlata krajnjim kupcima. Prošle godine naš je promet iznosio više od 130 milijuna eura, dok bi ove godine taj iznos mogao biti dvostruko veći. Rezultat je to dugogodišnjeg truda na polju edukacije javnosti, ali i omogućavanja povoljnog ulaganja u zlato putem razvijene mreže fizičkih poslovnica i naše web trgovine.”
Neki globalni analitičari, poput primjerice onih iz banaka HSBC ili Societe Generale, prognoziraju da bi globalne spot cijene zlata mogle dosegnuti i 5.000 dolara u narednih godinu dana. Imate li vlastite procjene koliki je prostor za rast cijena? Poznato je da se ulagači okreću zlatu u vremenima izražene nesigurnosti.
“Teško je i nezahvalno prognozirati kretanje cijene zlata u kratkom roku od svega nekoliko mjeseci ili jedne godine jer su u tim intervalima moguće svakakve oscilacije. Zlato je isključivo dugoročno ulaganje i u njega se investira s rokom od barem nekoliko godina na umu – što duže, to bolje.”
“U tom kontekstu, relevantno je predviđanje stručnjaka iz LBMA, vodećeg strukovnog udruženja na tržištu zlata, kako bi cijena zlata do 2030. godine mogla dosegnuti 7.000 dolara po unci. Osobno smatram kako je to vrlo izgledno, pogotovo kad se uzme u obzir izraženi trend dedolarizacije u svijetu kojem trenutno svjedočimo i sve veća potražnja od strane središnjih banaka među kojima prednjači ona kineska.”
Odražava li se takva situacija i na druge biznise u Hrvatskoj vezane za zlato, kao primjerice otkup zlata, koji je također kod nas popularan, ili na proizvođače koji za proizvodnju predmeta koriste zlato kao sirovinu, poput primjerice zlatarni i draguljara?
“Kad burzovna cijena zlata raste, raste i cijena svakog predmeta izrađenog od zlata. U to ne spadaju samo investicijski proizvodi, nego i stari nakit kojeg ljudi drže u svojim ladicama. Zbog toga u Centru Zlata u vrijeme visokog rasta cijene u pravilu bilježimo i veći interes za prodajom starog zlata nama po višim cijenama nego inače, što može pomoći u povećanju vlastitog budžeta kad za to postoji potreba. Po istom principu, rast cijene zlata znači i skuplju sirovinu zlatarima za izradu tog istog nakita tako da možemo očekivati poskupljenje nakita u njihovim prodavaonicama.”
(financije.hr)