Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije potrebna saglasnost države BiH, odnosno Pravobraniteljstva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 tisuće maraka.
“Dozvoljava se investitoru . privrednom društvu Adriatic Metals BiH privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”, navedeno je u Rješenju koje je Vlada FBiH donijela krajem prosinca prošle godine, istražio je portal Istraga.ba.
Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploatacijsko polje.
Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije potrebna suglasnost države BiH, odnosno Pravobraniteljstva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 tisuće maraka.
Prema izvodu iz katastra, posjednik upisan u B listu je “Krivaja šumarstvo Ribnica. U pitanju je šuma treće klase ukupne površine 7.239.992 metra kvadratnih.
Istraživački tekst Istrage u cijelosti možete pročitati OVDJE.
S druge strane, direktor tvrtke Adriatic Metals BH, za Oslobođenje je kazao kako se očekuje izvoz od 5 milijardi dolara.
Potkraj siječnja u Varešu u središnjoj Bosni počinje iskapanje rudače koja bi mogla sadržavati zlato, u okviru projekta u kojega je uloženo više od 200 milijuna eura, a očekuje se kako će on preporoditi taj kraj koji je nakon rata ostao potpuno zapušten i iz kojega su stanovnici masovno odlazili.
“Ono što ovdje gradimo je nešto najmodernije na svijetu. 24. siječnja krećemo s proizvodnjom prve količine rude, svakim danom ćemo povećavati količinu dok ne dođemo do 65 tona mjesečno, što očekujemo da će se dogoditi u srpnju ove godine”, kazao je za sarajevsko Oslobođenje Paul Cronin, direktor tvrtke Adriatic Metals BH.
Ta je tvrtka ranije dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju rudnog bogatstva u okolici Vareša, mjesta koje je bilo poznato po najvećem rudniku željezne rudače na cijelom Balkanu, a povijesni zapisi govore kako je ona eksploatirana još u antičkom razdoblju.
Veliki prerađivački kompleks u Varešu nastao ja u razdoblju vladavine Austro-ugarske monarhije a važnim je industrijskim središtem to mjesto bilo i u razdoblju dvije Jugoslavije.
U vrijeme SFRJ godišnje se iz rudnika u okolici Vareša iskapalo i do tri milijuna tona rudače koja je kao sirovina prerađivana u lokalnoj ali i željezari Zenica.
Svi su industrijski kapaciteti u Varešu devastirani u ratu od 1992. do 1995., a broj stanovnika je s prijeratnih više od 22 tisuće spao na tek nešto više od osam tisuća po popisu iz 2013. godine.
Prije rata su većinu u Varešu činili Hrvati jer ih je tamo živjelo više od devet tisuća, dok ih je 2013. godine tamo živjelo tek 2800. Bošnjaka je pak 1991. godine bilo 6700, a 2013. u Varešu ih je bilo 5400.
Vareš je zanimljiv i po tome što je u dva izborna ciklusa zahvaljujući glasovima Bošnjaka za načelnika općine izabran kandidat HDZ-a BiH Zdravko Marošević.
On je u rujnu 2023. napustio tu stranku nezadovoljan njenom politikom i ograničenjima s kojima se suočavao ali je istaknuo kako je ponosan na to što je za njegova mandata Vareš postao grad koji se “diže iz mrtvih”.
Adriatic Metals BH u taj je projekt “oživljavanja” Vareša krenuo s pretpostavkom da se u njegovoj okolici i daje kriju naslage željezne rudače od oko 200 milijuna tona.
Provedena istraživanja potvrdila su kako u tim naslagama postoje tragovi zlata, srebra, olova, cinka, barita i bakra.
U samom rudniku bit će zaposleno 300 radnika, a očekuje se kako će pokretanje proizvodnje u konačnici rezultirati otvaranjem dodatnih do dvije i pol tisuće radnih mjesta u pratećim djelatnostima.
Adriatic Metals do sada je u projekt uložio 450 milijuna KM odnosno nešto više od 230 milijuna eura. Kalkuliraju pak kako će do 2050. godine uspjeti proizvesti i prodati samo cinka i olova u vrijednosti većoj od pet milijardi eura. Nakon ruske agresije na Ukrajinu te su sirovine sada dobile na dodatnoj vrijednosti jer su od strateškog značaja za Europsku uniju.
/Desk/