Cijene zlata su u kasnim nedjeljnim satima po prvi put skočile iznad 5.000 dolara po unci, jer su investitori pohrlili prema sigurnoj imovini zbog zabrinutosti da američki predsjednik Donald Trump narušava odnose s ključnim saveznicima, od Europe do Kanade, prenosi N1.
U prvih 26 dana ove godine, cijena zlata skočila je za 15%; povijesni rast koji se nastavlja na rekordnu 2025. godinu, kada su cijene porasle za 65% – što je najveći godišnji dobitak od 1979. godine.
Zlato se često smatra utočištem u neizvjesnim vremenima i barometrom tržišne anksioznosti. Ovaj posljednji porast potaknut je nizom Trumpovih globalnih i domaćih poteza koji destabiliziraju tržište – od sada povučenih prijetnji carinama protiv saveznika iz NATO-a zbog Grenlanda, do vojne operacije protiv Venezuele i kaznene istrage protiv predsjednika Federalnih rezervi (Fed), Jeromea Powella.
Potražnju su također potaknuli slabiji američki dolar, inflacija veća od očekivane, predviđanja da će Fed ove godine dodatno smanjiti kamatne stope te kupnja plemenitog metala od strane središnjih banaka diljem svijeta.
Zlato je u nedjelju poraslo za 1,4% na 5.058 dolara po unci, zaključno s 20:14 sati po istočnom vremenu.
Srebro, još jedna sigurna imovina čija je vrijednost naglo porasla, u nedjelju je ojačalo za 4,5% na 107,8 dolara po unci. Poput zlata, srebro je prošle godine također zabilježilo najbolje rezultate od 1979. godine, s porastom cijene od 141%.
Unatoč dosezanju granice od 5.000 dolara, analitičari su uglavnom ostali optimistični u pogledu cijena zlata, tvrdeći da bi one mogle dodatno rasti zbog i dalje prisutne neizvjesnosti.
Prije rekordnog rasta, analitičari Goldman Sachsa podigli su svoje prognoze cijena zlata na 5.400 dolara po unci, navodeći kao razlog interes investitora iz privatnog sektora za “žuti metal” zbog „dugotrajne globalne političke neizvjesnosti“, prema istraživačkoj bilješci koju je investicijska banka objavila prošli tjedan.
Drugi vide još više prostora za dobitke. Glavni investicijski direktor Bank of America, Michael Hartnett, izjavio je prošli tjedan u istraživačkoj bilješci da bi cijene zlata mogle premašiti 6.000 dolara.
Neizvjesnost pokreće procvat
Manje od mjesec dana nakon početka 2026. godine, Trumpova politička kriza potaknula je geopolitičku neizvjesnost i uzdrmala tržišta, tjerajući investitore da se klade na plemenite metale.
Cijene zlata skočile su nakon američkog uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i Trumpove prijetnje iranskom režimu usred krvavog obračuna s prosvjednicima.
Trump je također pojačao svoju retoriku o aneksiji Grenlanda i zaprijetio ponovnim rasplamsavanjem globalnog trgovinskog rata carinama protiv europskih saveznika koji su se protivili njegovim planovima za akviziciju danskoga teritorija. Iako se Trump naglo povukao i tvrdio da je dogovor postignut u srijedu, tržišta su ostala uznemirena nepredvidljivošću Bijele kuće.
Zatim je u subotu Trump zaprijetio uvođenjem 100% carina na kanadski uvoz ako američki susjed sklopi trgovinski sporazum s Kinom – nešto što je Ottawa izjavila da “nema namjeru” učiniti.
Na domaćem planu, američki predsjednik je također obnovio napade na Powella, predsjednika Feda. Savezni tužitelji su ranije ovog mjeseca pokrenuli kaznenu istragu protiv njega, dovodeći u pitanje političku neovisnost središnje banke.
Zajedno, ovi su događaji uznemirili investitore, ubrzavajući bijeg u plemenite metale.