Istraživači su zlato pronašli na više mjesta duž iste linije sjever–jug, u zoni dužoj od 850 metara koja još uvijek nije detaljno istražena. Zbog toga u kompaniji, koja ima 90 % udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju i dodatna otkrića u Brezanima.
Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources, izlistana na burzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD-u, objavila je da su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovini otkrili nove slojeve koji sadrže zlato. Ovim je otkrićem poznato mineralizirano područje prošireno za oko 170 metara. Bušotina u Brezanima dala je 0,43 grama zlata po toni na dužini od 55 metara, počevši od 12 metara ispod površine. Da nije riječ o izoliranom nalazištu potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale, a zlato se nalazi relativno blizu površine, prenosi Forbes BiH.
Zlatna mineralizacija i nalazišta srebra
Ovaj se lokalitet nalazi 8,4 km južno od rudnika Sase (Mineco Ltd.), koji godišnje proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata. Nova bušotina pokazala je koncentraciju od 60 grama po toni ekvivalenta srebra na dužini od 6,0 metara, počevši od 158 metara dubine.
Rudarenje u istočnoj Bosni: Od antike do danas
Osim Brezana, potencijal je pokazao i lokalitet Čumavići. Bušenjem u trećoj fazi potvrđena su tri rudna sustava: Joseva, Čumavići Crest i glavni venski sustav na Čumavići Ridgeu. Metali se nalaze u pukotinama stijena te malim žilicama kvarca i kalcita. Ove pukotine izbijaju na površinu, pa se minerali u njima ponekad mogu vidjeti i golim okom.
Ova nalazišta nisu iznenađenje jer rudarenje u istočnoj Bosni datira još iz antike. U rimskom razdoblju eksploatirali su se olovo, srebro i željezo. Domavija je u antičko doba bila sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije, smještenog na području tadašnje Argentariae (današnja šira regija Srebrenice). Upravo su bogata nalazišta srebrne rude bila glavni razlog rimskog interesa i osvajanja ovog područja.