Švedski je parlament izglasao značajno pooštravanje zakona o pravima imigranata. Usvojene mjere vlastima omogućuju ukidanje boravišnih dozvola na temelju široko postavljenih kriterija „lošeg ponašanja“ te obvezuju dio zaposlenika u javnom sektoru da prijave sve osobe za koje sumnjaju da u zemlji borave bez potrebnih dokumenata.
Novo zakonodavstvo donosi se uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u rujnu, a dio je paketa politika vlade desnoga centra koja ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata. Cilj ovih mjera je stvaranje jednog od najrestriktivnijih pravnih okruženja za imigrante izvan Europske unije.
Zakon o „dobrom ponašanju“ primjenjivat će se i retroaktivno
Zastupnici su tijesnom većinom usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće tražitelje azila, osobe čiji su zahtjevi još u obradi, ali i retroaktivno na brojne sadašnje stanovnike sa stranim državljanstvom.
„Svatko tko se ne ponaša kako treba, ne može računati na ostanak u Švedskoj“, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell prilikom predstavljanja zakona.
Iako sam tekst zakona precizno ne definira koje se sve ponašanje smatra neprihvatljivim, vlada je ranije kao jasne primjere navela:
- Neplaćene dugove i utaju poreza
- Činjenje kaznenih djela
- Povezanost s ekstremističkim organizacijama
Provjeru i nadzor provodit će Švedska agencija za migracije, a na svaku donesenu odluku bit će moguće uložiti žalbu.
Oštre kritike nevladinih organizacija: „Podrivanje vladavine prava“
Zakon je naišao na oštre kritike oporbenih političara i organizacija za ljudska prava, koji ocjenjuju da su kriteriji potpuno proizvoljni.
„To bi moglo dovesti do odbijanja ili ukidanja boravišnih dozvola zbog ponašanja koje uopće nije nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorili su iz organizacije Amnesty International.
Iz organizacije Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu poručili su da zakon izravno „podriva vladavinu prava“ jer ljude ostavlja u neizvjesnosti s obzirom na to da ne znaju koja bi se njihova djela ili izjave u budućnosti mogle iskoristiti protiv njih.
Kontroverzna obveza prijavljivanja u javnom sektoru
Parlament je s minimalnih 174 glasa za i 172 protiv izglasao i odredbu koja od velikog broja zaposlenika u javnim službama zahtijeva prijavljivanje osoba bez reguliranog boravišnog statusa.
Nakon snažnog pritiska javnosti i struke, od ove su obveze na kraju izuzeti učitelji, liječnici i socijalni radnici.
Kritičari upozoravaju da će ove mjere pretvoriti dio državnih službenika u svojevrsnu graničnu policiju te da će izolirati migrante bez dokumenata od društva, jer će zbog straha od deportacije izbjegavati i osnovne administrativne korake.
Vlada s druge strane ustraje u stajalištu da su mjere nužne kako bi se suzbile ilegalne migracije i osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka doista napuste državno područje Švedske. Podsjećaju i kako slični modeli u određenom obliku već godinama postoje u Njemačkoj, dok o njima aktivno razmišlja i susjedna Finska.