„Želimo iskorijeniti siromaštvo u EU-u u roku od 25 godina”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije Roxana Mînzatu u intervjuu za Euronews. Ipak, strategiji protiv siromaštva nedostaje namjenski proračun te se uglavnom oslanja na preporuke, a ne na obvezujuće zakonodavstvo.
Potpredsjednica Mînzatu istaknula je u srijedu svoju predanost cilju eliminacije siromaštva u EU-u do 2050. godine. Njezini komentari uslijedili su nakon što je Komisija predstavila svoju prvu strategiju protiv siromaštva, koja nastoji iskorijeniti ekstremno siromaštvo i socijalnu isključenost putem neobvezujućih preporuka i smjernica najbolje prakse za države članice.
Strategija dolazi u trenutku alarmantnih statistika: oko 92,7 milijuna ljudi trenutačno je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 27 zemalja EU-a, što je gotovo svaki peti Europljanin.
Mînzatu je priznala da je cilj strategije iznimno ambiciozan, napomenuvši da je EU još uvijek daleko od ispunjenja cilja za 2030. godinu, a koji predviđa izvlačenje barem 15 milijuna ljudi iz siromaštva. „Uspjeli smo pomoći samo oko 3,7 milijuna Europljana”, rekla je.
Energetska kriza uzrokovana sukobom na Bliskom istoku dodatno će opteretiti kućanstva, s obzirom na značajan utjecaj na račune i troškove života. „Brojka od 93 milijuna ljudi mogla bi postati veća u samo nekoliko mjeseci”, upozorila je Mînzatu.
Ključni ciljevi strategije
Strategija EU-a protiv siromaštva usredotočena je na nekoliko aspekata:
- Pomoć djeci u obiteljima u nepovoljnom položaju.
- Širenje socijalnog i pristupačnog stanovanja.
- Jačanje programa za pomoć kućanstvima i potpora nezaposlenima.
- Poboljšanje potpore starijim građanima kroz adekvatne mirovine.
Komisija će, primjerice, pilotirati „karticu jamstva za djecu” u nekim zemljama. To je digitalni alat koji bi vladama omogućio praćenje djece u potrebi i pružanje besplatnih usluga poput medicinske ili stomatološke skrbi.
Rješavanje problema beskućništva
Borba protiv beskućništva još je jedan od prioriteta. „Preporučujemo državama članicama sprečavanje isključenosti iz stanovanja kroz sustave ranog upozoravanja i savjetovanje o dugovima kako bi se izbjegle deložacije”, izjavila je Mînzatu, naglašavajući i potrebu da dugoročni najam postane privlačniji najmodavcima od kratkoročnog.
Kritike nevladinih organizacija
Nevladine organizacije poput Caritas Europa pozdravile su plan, ali su kritizirale nedostatak konkretnih zakonskih prijedloga. Smatraju da bez obvezujućih alata najambiciozniji ciljevi riskiraju ostati neispunjeni. Posebno su istaknuli nedostatak mjera za zaštitu „mobilnih” građana koji su često isključeni iz sustava socijalne zaštite i u zemlji podrijetla i u zemlji prebivališta.
Inkluzija osoba s invaliditetom
Uz strategiju protiv siromaštva, Komisija je predstavila i reviziju strategije za inkluziju osoba s invaliditetom, kojih je u EU-u oko 90 milijuna. Plan obuhvaća punu primjenu i digitalizaciju inicijativa poput Europske iskaznice za osobe s invaliditetom i Europske parkirne karte, kako bi ti građani uživali ista prava u svih 27 država članica.