U Tivtu se održava summit Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Skupu prethode velike napetosti između Crne Gore i Srbije, nakon što crnogorske vlasti na tivatskom aerodromu nisu dopustile da u zemlju uđe 87 državljana Srbije, a Beograd je uzvratio zadržavanjem crnogorskih državljana na beogradskom aerodromu i granici između dviju zemalja
Jake sigurnosne mjere u Tivtu uoči summita Europske unije i zemalja zapadnog Balkana. Skup visokog sigurnosnog rizika osigurava oko 1.500 policajaca iz svih dijelova Crne Gore.
Među prvim državnicima stigao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“Mogu slobodno mogu reći da je danas velik dan za Crnu Goru i velik dan za francusko-crnogorsko prijateljstvo”, rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Uoči summita regiju obilazi i predsjednik Europskog vijeća António Costa. U Beogradu je srbijanskom vodstvu poslao jasnu poruku o uvjetima za nastavak europskog puta.
“Potičemo vas da ubrzate reforme u tri ključna područja. To su vladavina prava, uključujući provedbu preporuka Venecijanske komisije o pravosuđu i tužiteljstvu; sloboda medija i osiguravanje povoljnog okružja za novinare”, istaknuo je Costa.
No summit se održava u sjeni ozbiljnih napetosti između Podgorice i Beograda. Crnogorska policija s tivatskog je aerodroma vratila 87 državljana Srbije koje smatra sigurnosnim rizikom. U Crnu Goru doputovali su jučer organiziranim čarter-letom iz Beograda, a među njima su bili navijači, borci borilačkih sportova i osobe s kriminalnim dosjeima. Prema operativnim saznanjima, trebali su izazivati provokacije tijekom summita.
Beograd je odgovorio zadržavanjem 30-ak crnogorskih državljana na beogradskom aerodromu te pojačanim kontrolama na graničnim prijelazima. Skupina od stotinu građana Nikšića, koja je putovala prema nacionalnom parku Tara, nije puštena u Srbiju.
Dodatne napetosti izazvalo je upozorenje srpske obavještajne agencije BIA predsjedniku Aleksandru Vučiću kako bi tijekom boravka u Crnoj Gori mogao biti ugrožen njegov život. Unatoč tomu, kao i transparentima protiv njega koji su se pojavili u više crnogorskih gradova, Vučić je potvrdio dolazak na summit.
“O drugim stvarima govorit ću u Crnoj Gori. Ne ovdje, nego dolje, da u lice kažem sve što imam oko raznih tih igara gdje je Srbija predstavljena kao mala Rusija, a oni kao mučene baltičke zemlje, otprilike uvijek ugroženi od nas. O tome ću govoriti, ali u Crnoj Gori”, poručio je Vučić.
Vučić: Netko iz mog okruženja organizirao čarter za Crnu Goru
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Tivtu da je čarter let s pristašama Srpske napredne stranke (SNS), koji je jučer vraćen s aerodroma Tivat u Crnoj Gori, organizirao netko iz njegova okruženja.
Kako je rekao, taj je let organiziran kako bi mu omogućio da se izbori s negativnim porukama za koje su znali da će im biti izložen tijekom posjeta Crnoj Gori.
“Ni na pamet mi ne bi palo da tako nešto organiziram. Da jesam, danas bih se ispričao domaćinima. Dogodila se glupost, netko od mojih suradnika želio mi je stvoriti bolju atmosferu, a samo mi je napravio problem”, rekao je Vučić.
Predsjednik Srbije ustvrdio je da je državno vodstvo Crne Gore moglo izbjeći diplomatski incident da ga je kontaktiralo i s njim komuniciralo o problemu.
Stvoren je narativ kojim se želi nametnuti da Srbija želi stvarati probleme maloj Crnoj Gori i nasilno je anektirati. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državna tijela da to ne čine, rekao je Vučić u Tivtu.
Europska komisija u međuvremenu je pozvala Beograd da promet na granici vrati u redovite okvire. U trenutku kada summit promovira regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, iz Bruxellesa poruka da su prijeko potrebni uzajamno poštovanje i dijalog.
Plenković na summitu u Tivtu
Na summitu u Tivtu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a u Crnoj Gori je i HTV-ov reporter Vicko Dragojević.
“Premijer se sastao s predstavnicima hrvatske manjine, razmijenjeni su prigodni darovi, a premijer je podsjetio kako se ovakav forum kao što se ovih dana održava u Tivtu, prvi put održao u Zagrebu prije četvrt stoljeća”, rekao je Dragojević.
Kako su jedino Hrvatska i Slovenija uspjele postati članice Europske unije, naglasio je kako će se pokušati ovih dana upravo raditi na tome, kako bi se put država poput Crne Gore, koja je već dugo u predsoblju Europske unije, požurio i kako bi im se olakšao ulazak u Europsku uniju.
“Čitava Crna Gore je cijeloga dana pod velikim mjerama sigurnosti i posebnim protokolima. Promet je gotovo čitavog dana bio zaustavljen, policajci su na svakom kutu grada”, istaknuo je reporter.
Situacija koja se dogodila s najprije srbijanskim državljanima pa njihovo nepuštanje u Crnu Goru, a onda i događaj na granicama, samo pokazuju ono što Crna Gora proživljava gotovo čitavo desetljeće.
“Gotovo da uvijek traje ta unutrašnja borba hoće li se Crna Gora odlučiti ili prema europskom putu ili putu jačanja ponovnih veza sa Srbijom što bi europski put zaustavilo”, naveo je Dragojević.
Po prvi puta je u Crnu Goru stigao summit Europske unije s vrlo jakim izaslanstvima. Ondje je čak 30 visokih izaslanstava koje potvrđuju snagu ovog summita.
Vuksanović zahvalio Hrvatskoj, Plenković najavio obnovu Hrvatskog doma
“Mi jesmo mali, ali to utječe na našu veličinu, a naša veličina je upravo u tom zajedništvu s Republikom Hrvatskom i mi iz tog zajedništva crpimo sigurnost, i hvala vam za osjećaj duhovne blizine i sigurnosti”, poručio je predsjednik i zastupnik Hrvatske građanske inicijative u Skupštini Crne Gore Adrian Vuksanović.
“Moja poruka danas je da ćemo na temelju vaše inicijative i projekta za obnovom, rekonstrukcijom ovoga Hrvatskoga doma rezervirati sredstva u državnom proračunu, da ćemo to zasigurno zajednički realizirati tako da ovo bude, ne samo sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, nego i drugih institucija Hrvata u Crnoj Gorin”, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Njemačka i Francuska su uoči summita poslale non-paper u kojem predlažu postupnu integraciju zemalja jugoistoka Europe i Moldavije, pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i dalje temeljio na zaslugama.
Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postupne integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU-u.
To bi trebalo obuhvatiti, između ostaloga, povlašteni pristup unutarnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uvjetima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU-a.
/Desk/